KARLOVAC - U Galeriji
"Vjekoslav Karas“ 18. prosinca otvara se retrospektivna izložba
Franje Korena u povodu 80-godišnjice rođenja.
Posljednja izložba slikara Franje Korena organizirana je u Galeriji "Vjekoslav Karas“ prije 25 godina kao posthumna retrospektiva, no Korenov opus ostao je tek osebujna obiteljska uspomena brojnim prijateljima, kolegama i poznanicima. Trenutno ozračje recepcije njegova opusa u biti je opasno za Korena – slikara, jer se temelji na sjećanjima suvremenika i neprikladnim reprodukcijama. Izložbom pokušavamo pobuditi zanimanje stručne javnosti za Korenovo slikarstvo, što bi trebalo pridonijeti kontekstualizaciji i valorizaciji njegova opusa.
Tijekom priprema izložbe fotodokumentirano je oko 350 crteža i skica, uglavnom iz vlasništva Korenovih nasljednika; 20-ak grafika, te oko 130 slika smještenih na brojnim zagrebačkim i karlovačkim adresama. Odabir djela za izlaganje učinjen je s namjerom prikazivanja Korenovog slikarskog razvoja i umjetničkih dosega u onoj mjeri u kojoj je to moguće, ako se uzme u obzir da neke slike, nažalost nisu pronađene. Korenov opus se razvijao od poslijeratnih realističnih crteža radnih akcija, pejzaža i portreta, prema sve ekspresivnijim kompozicijama u kojima u početku glavni ton daje naglašeni grafizam čija se čvrstoća tijekom 1960- ih olabavljuje, te ustupa mjesto raskošnom kolorizmu. Korenovim studioznim variranjem motiv mrtve prirode se preobražava u simbol ljudskog očaja. Tendiranje apstrakciji posebno je naglašeno u slikama s kraja 1960- ih u kojima je naglašen Korenov gotovo enformelistički interes za materiju. Korenov opus 1970- ih karakterizira rasplinjavanje motiva čije se forme u svojoj nestalnosti i trenutačnosti zrcale, prožimlju i prepliću. Usprkos tome motiv ostaje prepoznatljiv i poput ljušture svjedoči o životu koji je nekoć sadržavao.
Franjo Koren slikar je neupitnog talenta i osebujnog senzibiliteta, njegov opus pred današnjeg promatrača donosi neposrednu i iskrenu ljudskost. Ovo mučno i uzbudljivo slikarstvo, nažalost, stoji na margini stručnog interesa, no njegovi pojedini segmenti sasvim sigurno zaslužuju veću pozornost struke i uvažavanje u kontekstu hrvatskog slikarstva druge polovice 20. stoljeća.
Autorica izložbe je kustosica Antonija Škrtić.
Izložba ostaje otvorena do 15. veljače 2009.godine.
Posljednja izložba slikara Franje Korena organizirana je u Galeriji "Vjekoslav Karas“ prije 25 godina kao posthumna retrospektiva, no Korenov opus ostao je tek osebujna obiteljska uspomena brojnim prijateljima, kolegama i poznanicima. Trenutno ozračje recepcije njegova opusa u biti je opasno za Korena – slikara, jer se temelji na sjećanjima suvremenika i neprikladnim reprodukcijama. Izložbom pokušavamo pobuditi zanimanje stručne javnosti za Korenovo slikarstvo, što bi trebalo pridonijeti kontekstualizaciji i valorizaciji njegova opusa.
Tijekom priprema izložbe fotodokumentirano je oko 350 crteža i skica, uglavnom iz vlasništva Korenovih nasljednika; 20-ak grafika, te oko 130 slika smještenih na brojnim zagrebačkim i karlovačkim adresama. Odabir djela za izlaganje učinjen je s namjerom prikazivanja Korenovog slikarskog razvoja i umjetničkih dosega u onoj mjeri u kojoj je to moguće, ako se uzme u obzir da neke slike, nažalost nisu pronađene. Korenov opus se razvijao od poslijeratnih realističnih crteža radnih akcija, pejzaža i portreta, prema sve ekspresivnijim kompozicijama u kojima u početku glavni ton daje naglašeni grafizam čija se čvrstoća tijekom 1960- ih olabavljuje, te ustupa mjesto raskošnom kolorizmu. Korenovim studioznim variranjem motiv mrtve prirode se preobražava u simbol ljudskog očaja. Tendiranje apstrakciji posebno je naglašeno u slikama s kraja 1960- ih u kojima je naglašen Korenov gotovo enformelistički interes za materiju. Korenov opus 1970- ih karakterizira rasplinjavanje motiva čije se forme u svojoj nestalnosti i trenutačnosti zrcale, prožimlju i prepliću. Usprkos tome motiv ostaje prepoznatljiv i poput ljušture svjedoči o životu koji je nekoć sadržavao.
Franjo Koren slikar je neupitnog talenta i osebujnog senzibiliteta, njegov opus pred današnjeg promatrača donosi neposrednu i iskrenu ljudskost. Ovo mučno i uzbudljivo slikarstvo, nažalost, stoji na margini stručnog interesa, no njegovi pojedini segmenti sasvim sigurno zaslužuju veću pozornost struke i uvažavanje u kontekstu hrvatskog slikarstva druge polovice 20. stoljeća.
Autorica izložbe je kustosica Antonija Škrtić.
Izložba ostaje otvorena do 15. veljače 2009.godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....