ZADAR, VIS - Nakon jednomjesečnog lovostaja plave ribe, koji je u Hrvatskoj prvi put proglašen od 15. prosinca do 15. siječnja, ribari su u ponejeljak u velikom broju isplovili u potragu za srdelama.
- Izgubili smo mjesec dana lijepog vremena u kojem smo mogli loviti srdelu koja je još prije mjesec dana ispustila ikru. Zašto ne pitaju nas ribare, nego donose propise iz kancelarije - požalio nam se kaljski ribar i vlasnik plivarice Davor Rakvin.
Toplo vrijeme ne bi trebalo pogodovati samo lakšim uvjetima rada ribara, nego bi takvi vremenski uvjeti trebali donijeti i bolji ulov srdele, a ako se ovakvo vrijeme nastavi, srdele bi vrlo brzo mogli zamjeniti inćuni. Lani je, primjerice, za ribare bila znatno gora godina jer zbog lošeg vremena tri mjeseca nisu izlazili na more.
- Lovostaj je bio dobar za državu, ali ne i za ribare - navodi Milivoj Blaslov, kaljski ribar koji je u ponedjeljak također isplovio na more. Ribari su, naime, zbog proteklih mjesec dana ostali bez zarade koju njihovim talijanskim kolegama u vrijeme lovostaja nadoknađuje država - polovicu mjesečne zarade dobije ribar, a druga se polovica isplaćuje vlasniku broda. Kod nas će nešto takvo biti moguće tek kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju.
- Nitko nije znanstveno utvrdio da se srdela baš u tih mjesec dana kada je proglašen lovostaj oplođuje - ističe Blaslov.
No, lovostaj je tražio Ceh ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, i to baš zbog toga, kaže Ante Fabijanić, predsjednik Ceha ribara Zadarske županije jer su ribari tvrdili da se srdela u to doba mrijesti, a to se vrijeme može iskoristiti i za remont brodova. Tvrdnje o mriještenju potvrđuju i u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
Potrebu za lovostajem podupire i predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić, no on napominje da Italija nema propis o zabrani ribolova u vrijeme mrijesta plave ribe.
- Prema rezultatima međunarodnih znanstvenih istraživanja, u našem teritorijalnom moru količina ribe je 2-3 puta veća nego u ostalom dijelu Jadrana. Motivirani boljim ulovom, čak i po cijenu zapljene broda i plaćanja visokih kazni, talijanski ribari nerijetko ulaze u naše teritorijalno more - kaže Božanić.
D. Mijatović;B. Mitraković
- Izgubili smo mjesec dana lijepog vremena u kojem smo mogli loviti srdelu koja je još prije mjesec dana ispustila ikru. Zašto ne pitaju nas ribare, nego donose propise iz kancelarije - požalio nam se kaljski ribar i vlasnik plivarice Davor Rakvin.
Toplo vrijeme ne bi trebalo pogodovati samo lakšim uvjetima rada ribara, nego bi takvi vremenski uvjeti trebali donijeti i bolji ulov srdele, a ako se ovakvo vrijeme nastavi, srdele bi vrlo brzo mogli zamjeniti inćuni. Lani je, primjerice, za ribare bila znatno gora godina jer zbog lošeg vremena tri mjeseca nisu izlazili na more.
- Lovostaj je bio dobar za državu, ali ne i za ribare - navodi Milivoj Blaslov, kaljski ribar koji je u ponedjeljak također isplovio na more. Ribari su, naime, zbog proteklih mjesec dana ostali bez zarade koju njihovim talijanskim kolegama u vrijeme lovostaja nadoknađuje država - polovicu mjesečne zarade dobije ribar, a druga se polovica isplaćuje vlasniku broda. Kod nas će nešto takvo biti moguće tek kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju.
- Nitko nije znanstveno utvrdio da se srdela baš u tih mjesec dana kada je proglašen lovostaj oplođuje - ističe Blaslov.
No, lovostaj je tražio Ceh ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, i to baš zbog toga, kaže Ante Fabijanić, predsjednik Ceha ribara Zadarske županije jer su ribari tvrdili da se srdela u to doba mrijesti, a to se vrijeme može iskoristiti i za remont brodova. Tvrdnje o mriještenju potvrđuju i u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
Potrebu za lovostajem podupire i predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić, no on napominje da Italija nema propis o zabrani ribolova u vrijeme mrijesta plave ribe.
- Prema rezultatima međunarodnih znanstvenih istraživanja, u našem teritorijalnom moru količina ribe je 2-3 puta veća nego u ostalom dijelu Jadrana. Motivirani boljim ulovom, čak i po cijenu zapljene broda i plaćanja visokih kazni, talijanski ribari nerijetko ulaze u naše teritorijalno more - kaže Božanić.
S Neptunom otišli i ribariNa Visu je plava riba je oduvijek bila posebno važna kao najbogatije ribolovno područje za srdelu, tunu i posebno velike inćune. Međutim, otkako je u Komiži prije nekoliko godina prestao raditi Neptun, posljednja tvornica za preradu ribe, srdela se oko Visa lovi manje jer se lako kvari, pa se ribari odlučuju za druga područja, bliža preživjelim tvornicama. Osim toga, ribari se sve više sa srdele preorijentiraju na inćun, koji bez problema izvoze u zemlje EU, posoljen ili svjež, i za njega dobivaju desetak kuna dok za kilogram srdele dobivaju do tri. |
D. Mijatović;B. Mitraković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....