Oni nisu čekali državne poticaje. Nisu čekali ni da pasivna gradnja postane zakonska obveza te da od 2011. godine postane jedini mogući način gradnje u Europskoj Uniji. Oni su jednostavno htjeli jeftinije režije i niže račune za grijanje pa su svoju obiteljsku kuću odlučili sagraditi na pasivni, odnosno niskoenergetski način.
Riječ je o mladoj zagrebačkoj obitelji Vujaklija - Čuturilo, koja trenutno dovršava gradnju svoje obiteljske kuće u Kupinečkom Kraljevcu, koja je prva drvena pasivna kuća u Hrvatskoj.
- Supruga Mirela i ja, kao mnogi drugi mladi bračni parovi, htjeli smo riješiti stambeno pitanje. Nakon kratke kalkulacije, umjesto kupnje stana u Zagrebu i eventualno manje vikendice u prirodi, odlučili smo odmah u okolici Zagreba graditi kuću. Pogodno zemljište kupili smo u Kupinečkom Kraljevcu te smo počeli razmišljati o tome kakvu kuću želimo. Veliki problem koji se odmah pojavio s obzirom na to da na periferiji nema gradske toplane jest kako zagrijati kuću od 250 četvornih metara, a pritom ne plaćati goleme račune za grijanje i hlađenje. Struju smo odmah odbacili kao mogućnost, kao i plin s obzirom na to da Kupinečki Kraljevec nema gradski plin, nego bismo ispred kuće na vidljivu mjestu morali imati golem plinski spremnik. To zbog estetskih razloga nije dolazilo u obzir, kao ni grijanje na drva ponajprije zbog ekološke svijesti. U to vrijeme čitali smo o niskoenergetskim kućama. Čuli smo da se u Hr
vatskoj time najviše bavi profesor s Arhitektonskog fakulteta Ljubomir Mišćević, te smo mu se javili i nakon nekoliko razgovora odlučili da želimo sagraditi pasivnu kuću jer je ona rješenje za sve naše potrebe i želje - prisjetio se Tibor Čuturilo.
Kaže kako njihov cilj nije bila gradnja pasivne kuće, nego dobro izolirane kuće u kojoj će računi za grijanje biti manji.
- Krenuli smo od izolacije i zato smo i uzeli drvene sendvič-panele kao materijal gradnje jer se u njih bez problema može umetnuti 20 centimetara mineralne vune koja je odličan izolator. Umjesto klasičnog grijanja, imat ćemo toplinsku pumpu, a posebnu pozornost obratili smo i na toplinske mostove koji su, pojednostavljeno rečeno, prevencija gubitka energije. Prema proračunima, naša će kuća za grijanje sa -18 stupnjeva na ugodan 21 stupanj, umjesto 30 kilovatsati, trošiti 9 kilovatsati, što je uvjet da je kuća niskoenergetska, odnosno pasivna - ispričao je Tibor Čuturilo. Kaže kako je dodatnu izolaciju i toplinsku crpku platio 30.000 kuna, što je ujedno trošak koji ne bi imao da se
odlučio za klasičnu kuću.
- Računam da će mi se tih 30.000 kuna isplatiti za dvije do tri godine s obzirom na to da bi mi računi za grijanje trebali biti znatno manji - kaže Čuturilo, čija je moderno-tradicionalna pasivna kuća već sada prava atrakcija cijelog kraja, ali i mnogih arhitekata, koji ju dolaze vidjeti i na njezinu primjeru naučiti kako se projektiraju pasivne kuće.
Naime, ovaj vikend održani su prvi Dani pasivne kuće u Hrvatskoj, a brojni polaznici simpozija, uglavnom arhitekti, osim ove kuće posjetili su i kuću Branka Mihaljeva u Brestovju, prvu pasivnu kuću u Hrvatskoj. Branko Mihaljev, o kojem se mnogo pisalo u medijima, možda je “najzeleniji” Hrvat jer, osim što ima prvu pasivnu ku
ću u Hrvatskoj, prvi je kupio i prvi hibridni automobil u Hrvatskoj, Toyotu Prius.
I njegovu kuću projektirao je arhitekt Ljubomir Mišćević, inače organizator prvih Dana pasivne kuće u Hrvatskoj te voditelj Pass-neta.
- Europski parlament donio je rezoluciju prema kojoj od 2011. sve nove zgrade koje se griju ili hlade, bez obzira na namjenu te je li riječ o gradnji nove zgrade ili sanaciji postojeće, moraju biti konstruirane kao pasivne. Dakle, kad uđemo u Europsku Uniju, pasivna gradnja morat će postati standard i obaveza, a zadaća Pass-neta je da do tada obučimo stručnjake, građevinare i arhitekte kako graditi i projektirati takve kuće te informiramo javnost o prednostima takvog načina gradnje - kaže Mišćević.
Pasivna kuća ili popularno nazvana “jednolitarska kuća” troši i do 80 posto manje energije u usporedbi s niskoenergetskom kućom te do 90 posto u usporedbi s konvencionalnim građevinskim objektima. Njezina učinkovitost utemeljena je na vrlo dobrom i kvalitetno izvedenom sloju izolacije, kvalitetnim prozorima i vratima koji osiguravaju sprečavanje gubitka topline, sustavu strujanja zraka koji, osim prozračivanja, osigurava dodatno čuvanje energije te na korištenju Sunčeve energije.
Tijekom ljetnih mjeseci unutrašnjost kuće od velike topline štiti sustav sjenila, žaluzine ili tende, a tijekom zimskih mjeseci prostor dodatno zagrijava i sunce koje prodire kroz prozore. Njezina gradnja u startu je skuplja za pet do deset posto od klasične gradnje, a taj uloženi novac zbog nižih režija isplati se za maksimalno pet godina. Prva pasivna kuća sagrađena je u Darmstadtu 1991. godine, a trenutno je najviše takvih kuća u Austriji, od kojih 2600 ima certifikat.
Boba Blašković
Riječ je o mladoj zagrebačkoj obitelji Vujaklija - Čuturilo, koja trenutno dovršava gradnju svoje obiteljske kuće u Kupinečkom Kraljevcu, koja je prva drvena pasivna kuća u Hrvatskoj.
- Supruga Mirela i ja, kao mnogi drugi mladi bračni parovi, htjeli smo riješiti stambeno pitanje. Nakon kratke kalkulacije, umjesto kupnje stana u Zagrebu i eventualno manje vikendice u prirodi, odlučili smo odmah u okolici Zagreba graditi kuću. Pogodno zemljište kupili smo u Kupinečkom Kraljevcu te smo počeli razmišljati o tome kakvu kuću želimo. Veliki problem koji se odmah pojavio s obzirom na to da na periferiji nema gradske toplane jest kako zagrijati kuću od 250 četvornih metara, a pritom ne plaćati goleme račune za grijanje i hlađenje. Struju smo odmah odbacili kao mogućnost, kao i plin s obzirom na to da Kupinečki Kraljevec nema gradski plin, nego bismo ispred kuće na vidljivu mjestu morali imati golem plinski spremnik. To zbog estetskih razloga nije dolazilo u obzir, kao ni grijanje na drva ponajprije zbog ekološke svijesti. U to vrijeme čitali smo o niskoenergetskim kućama. Čuli smo da se u Hr
vatskoj time najviše bavi profesor s Arhitektonskog fakulteta Ljubomir Mišćević, te smo mu se javili i nakon nekoliko razgovora odlučili da želimo sagraditi pasivnu kuću jer je ona rješenje za sve naše potrebe i želje - prisjetio se Tibor Čuturilo.
Kaže kako njihov cilj nije bila gradnja pasivne kuće, nego dobro izolirane kuće u kojoj će računi za grijanje biti manji.
- Krenuli smo od izolacije i zato smo i uzeli drvene sendvič-panele kao materijal gradnje jer se u njih bez problema može umetnuti 20 centimetara mineralne vune koja je odličan izolator. Umjesto klasičnog grijanja, imat ćemo toplinsku pumpu, a posebnu pozornost obratili smo i na toplinske mostove koji su, pojednostavljeno rečeno, prevencija gubitka energije. Prema proračunima, naša će kuća za grijanje sa -18 stupnjeva na ugodan 21 stupanj, umjesto 30 kilovatsati, trošiti 9 kilovatsati, što je uvjet da je kuća niskoenergetska, odnosno pasivna - ispričao je Tibor Čuturilo. Kaže kako je dodatnu izolaciju i toplinsku crpku platio 30.000 kuna, što je ujedno trošak koji ne bi imao da se
odlučio za klasičnu kuću.
- Računam da će mi se tih 30.000 kuna isplatiti za dvije do tri godine s obzirom na to da bi mi računi za grijanje trebali biti znatno manji - kaže Čuturilo, čija je moderno-tradicionalna pasivna kuća već sada prava atrakcija cijelog kraja, ali i mnogih arhitekata, koji ju dolaze vidjeti i na njezinu primjeru naučiti kako se projektiraju pasivne kuće.
Naime, ovaj vikend održani su prvi Dani pasivne kuće u Hrvatskoj, a brojni polaznici simpozija, uglavnom arhitekti, osim ove kuće posjetili su i kuću Branka Mihaljeva u Brestovju, prvu pasivnu kuću u Hrvatskoj. Branko Mihaljev, o kojem se mnogo pisalo u medijima, možda je “najzeleniji” Hrvat jer, osim što ima prvu pasivnu ku
ću u Hrvatskoj, prvi je kupio i prvi hibridni automobil u Hrvatskoj, Toyotu Prius.
I njegovu kuću projektirao je arhitekt Ljubomir Mišćević, inače organizator prvih Dana pasivne kuće u Hrvatskoj te voditelj Pass-neta.
- Europski parlament donio je rezoluciju prema kojoj od 2011. sve nove zgrade koje se griju ili hlade, bez obzira na namjenu te je li riječ o gradnji nove zgrade ili sanaciji postojeće, moraju biti konstruirane kao pasivne. Dakle, kad uđemo u Europsku Uniju, pasivna gradnja morat će postati standard i obaveza, a zadaća Pass-neta je da do tada obučimo stručnjake, građevinare i arhitekte kako graditi i projektirati takve kuće te informiramo javnost o prednostima takvog načina gradnje - kaže Mišćević.
Pasivna kuća ili popularno nazvana “jednolitarska kuća” troši i do 80 posto manje energije u usporedbi s niskoenergetskom kućom te do 90 posto u usporedbi s konvencionalnim građevinskim objektima. Njezina učinkovitost utemeljena je na vrlo dobrom i kvalitetno izvedenom sloju izolacije, kvalitetnim prozorima i vratima koji osiguravaju sprečavanje gubitka topline, sustavu strujanja zraka koji, osim prozračivanja, osigurava dodatno čuvanje energije te na korištenju Sunčeve energije.
Tijekom ljetnih mjeseci unutrašnjost kuće od velike topline štiti sustav sjenila, žaluzine ili tende, a tijekom zimskih mjeseci prostor dodatno zagrijava i sunce koje prodire kroz prozore. Njezina gradnja u startu je skuplja za pet do deset posto od klasične gradnje, a taj uloženi novac zbog nižih režija isplati se za maksimalno pet godina. Prva pasivna kuća sagrađena je u Darmstadtu 1991. godine, a trenutno je najviše takvih kuća u Austriji, od kojih 2600 ima certifikat.
|
Troši 90
posto manje energije od klasične kuće
|
Boba Blašković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....