Sakoman: U čak pet županija ljudi iz sustava upleteni u narkobiznis i drugi kriminal

ZAGREB - Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj liječenih ovisnika o opijatima posljednjih godina stagnira, ali broj smrtnih slučajeva vezanih uz zloporabu droga svake godine raste: u 2004. umrlo je 108 ovisnika, što je pet puta više nego prije deset godina.



Istodobno se na prvo liječenje javljaju sve kasnije, u dobi od oko 27 godina što, budući da se u prosjeku počnu drogirati oko dvadesete, znači da izvan sustava provedu oko sedam godina. O značenju tih podataka razgovarali smo sa Slavkom Sakomanom, voditeljem Odjela ovisnosti KB-a Sestre milosrdnice, koji godišnje pohodi više od 1700 ovisnika iz cijele zemlje.



• Što kaže statistika? Je li ovisnost o teškim drogama i dalje velik problem?



- Stanje nije dobro, pogotovo zato što je ponuda svih vrsta droga konstantno visoka.



• Pada li, istodobno, cijena droge na ulicama?



- Kanabis, ecstasy i speed su relativno jeftini, što znači da je na tim drogama mala. Najviše se novca 'okrene' prodajom heroina i kokaina. Cijena grama heroina je od 300 do 400 kuna, a ulična doza stoji 100 kuna. Ponuda kokaina, međutim, raste a košta  oko 25 posto više nego heroin. Osim članova novoobogaćenih elita, danas, po mom iskustvu, svaki drugi heroinski ovisnik povremeno konzumira i kokain, a sve više kokainskih ovisnika svoju ovisnost zapečaćuje heroinom.



• Mislite li da policija dobro obavlja svoj posao?



- Pravna je država u načelu slaba, a represivni aparat ne ispunjava očekivanja građana, i to zbog visoke razine korupcije, neadekvatne organiziranosti, nedorečenih zakona, loše izobrazbe i pozicioniranja krivih kadrova. U nekim gradovima ljudi su očajni, čak razmišljaju o tome da stvar preuzmu u svoje ruke, što je najgori zamisliv razvoj situacije. Nedavno mi je iz jednog grada s juga došla grupa očajnih roditelja. Pitali su što da učine s lokalnim preprodavačem droge. I građani, i policija, i ovisnici, i ljudi iz Poglavarstva, i liječnici, svi znaju o kome se radi, ali on svejedno u toj zajednici neometano  preprodaje drogu već pet godina.



• Zašto ga nitko ne prijavljuje? Iz straha?



- Bilo je inicijativa, čak sam i osobno prenio saznanja o tom slučaju jednoj visokopozicioniranoj osobi koja je nadležna za suzbijanje narkokriminala, ali se još nije učinilo ništa konkretno.



• Zašto?



- Ne znam. Znam samo da je taj konkretni kriminalac radi neučinkovitosti policije dobio dovoljno vremena da razvije svoju mrežu, i da ga nitko ne pita odakle mu toliki novac, skupocjeni automobil, gliser, nekretnine. I tako su roditelji ovisnika čak počeli razmišljati da ga jednostavno zgrabe i utope u moru! Ja sam im, dakako, savjetovao da i dalje vrše pritisak na institucije sustava. Ali bez odgovarajućih zakona imamo vrlo male šanse u borbi protiv narkobiznisa.



• Na što konkretno mislite?



- Recimo, mi nemamo zakon po kojem bi se konfiscirala imovina stečena na nezakonit način.



• Kakvo je prosječno stanje u Hrvatskoj?



- U pet županija stanje je osobito loše, ali ne bih navodio o kojima se radi. U tim županijama su ljudi iz sustava izravno umiješani u trgovinu drogom i drugi kriminal. Razina korupcije lokalnih vlasti u znatnoj se mjeri poklapa s trendovima na području droga, ali i aktivnostima organiziranog kriminala uopće. Izvješća koja se plasiraju u javnost o stanju kriminaliteta ne odražavaju pravo stanje stvari, osobito kada je riječ o njegovim prikrivenim modalitetima u koje spadaju korupcija, privredni kriminal, pranje novca, trgovima drogom, ljudima, oružjem, šverc, reket, kamatarenje...



Ekstremni oblici javno poznatog kriminala, poput razbojništava i pljački, stvaraju veliki medijsku pozornost, ali oni su po prihodima kriminalaca minorni u odnosu na ove koje sam spomenuo.

Godišnje se na droge troši više od dvije milijarde kuna

• Koliko se godišnje potroši na kokain i heroin?



- O tome nema točnih podataka. No, prema količini zapljena ispada da se u Hrvatskoj dnevno prosječno proda oko 25 tisuća doza heroina, što je godišnje oko milijardu kuna. Kokaina se svake godine proda za oko pola milijarde kuna. Procjenjuje se da ukupan odljev novca na droge na uličnoj razini premašuje dvije milijarde kuna. Loša kvaliteta života velikog broja građana glavni su razlozi stalnog rasta i ponude i potražnje droga.

Kosor i Benko nude mi pomoć

• Ako su zaista mnogi ljudi iz sistema upleteni u kriminal, koji je izlaz iz postojeće situacije?



- Toliko toga je danas u Hrvatskoj isprepleteno i povezano pa je teško je govoriti o mogućnostima koje su, u dogledno vrijeme, ostvarive na širem planu. Sigurno je jedno: pomaka neće biti bez političke volje i odlučnosti da se na odgovorne pozicije u represivnom aparatu postave sposobni i čestiti profesionalci. Neke pozitivne naznake u tom smislu uočavam u posljednje vrijeme.



• Na što mislite?



- Prije nekoliko dana sam, recimo, o tome obavio jedan koristan, poduži razgovor s novim ravnateljem policije Marijanom Benkom. Kada je riječ o mom užem području, suzbijanju zlouporabe droga, s obzirom na to da se stanje na terenu nepotrebno pogoršava i da su građani nezadovoljni, u razgovoru s potpredsjednicom Vlade RH Jadrankom Kosor, prošli tjedan sam stekao dojam da postoji i politička volja i prostor da se mnogo toga poboljša u provođenju Nacionalnog programa, a to bi narednih godina moglo zaustaviti nepovoljne trendove i pridonijeti znatno boljoj zaštiti naše mladeži.