Baš kad smo pomislili da će odmor biti pravi bijeg ne samo od posla, nego i od drugih svakodnevnih problema, pa i od nekih medicinskih, negdje na obali mora ili na vrhu planine jedno nedovoljno prokuhano jaje ili kuglica sladoleda pojedena usput mogu pokvariti veselje. I ne samo to, dijete će možda imati povišenu temperaturu, suprug će se ‘krivo okrenuti’ pa će ga ‘ukočiti’. No, je li sve to razlog da si pokvarite godišnji odmor ili ipak uz malo vještine i sami vrlo brzo možete vratiti dobro raspoloženje bez pomoći liječnika?
Nerijetko sa svim spomenutim nevoljama možete izaći na kraj i sami, a za one koje prelaze vaše mogućnosti ipak potražite pomoć liječnika. Valja upozoriti kako, primjerice, ljetovanje kroničnih bolesnika i djece treba planirati blizu liječničkih ordinacija - zlu ne trebalo! Nije loše upoznati se sa simptomima ozbiljnih bolesti poput srčanog ili moždanog udara jer je u tom slučaju važna svaka sekunda, odnosno do primjerene medicinske pomoći treba doći što prije.
1. Visoke temperature i sunčanica
Uporne preporuke liječnika da se izbjegava boravak na suncu između 10 i 16 sati nerijetko se ne slušaju, osobito na moru. Treba uhvatiti što više sunca i morskog zraka! No, posljedice mogu biti toplotni grčevi, toplotni udar i, dakako, sunčanica. Simptomi grčeva su bolna stezanja mišića, dok toplotna iscrpljenost kao i sunčanica i toplotni udar mogu početi s povišenom temperaturom, ubrzanim radom srca, snižavanjem krvnog tlaka, mučninama i hladnim znojem. Osim sunca, problem može izazvati nedovoljna količina tekućine koja se uzima za jako toplih dana, potom previše alkohola ili neka kronična bolest, poput visokog krvnog tlaka ili neke druge bolesti srca i krvnih žila.
Takvog bolesnika treba mankuti sa sunca i po mogućnosti staviti ga u rashlađenu prostoriju te dodatno hladiti hladnim oblozima. Pri tome valja kontrolirati bilo kako bi se vidjelo je li se uspostavio normalan srčani ritam. Ako se stanje ne popravi u kratkom vremenu, nužno je pozvati liječnika koji će dodatno pomoći bolesniku.
2. Srčani i moždani udar
Visoke temperature mogu kod osoba koje imaju problema sa srcem ili krvnim žilama biti uzrok srčanih ili moždanih udara. U oba slučaja vrlo je važno prepoznati simptome, pružiti eventualno prvu pomoć, ali i što brže pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi srčanog udara su stežuća bol u prsima koja ne prestaje dulje od 15 minuta, a širi se prema ramenu, vratu ili ruci. Bolesnika može hvatati nesvjestica, obično se znoji i ne može “uloviti zrak”. Do dolaska Hitne pomoći bolesniku treba dati aspirin koji će razrijediti krv kako bi ona lakše prolazila kroz sužene krvne žile, a izgubi li svijest, uz telefonsku pomoć liječnika treba provesti oživljavanje, među ostalim i umjetno disanje. Visokotlakašima se može dati i nitroglicerin.
Simptomi moždanog udara mogu se prepoznati ako bolesnik ima iznenadnu slabost ili mu utrne lice ili ruka ili pak cijela jedna strana tijela ili se javi iznenadna jaka glavobolja. Također, bolesnik može izgubiti vid, nerazumljivo govoriti ili imati vrtoglavicu, pa čak i izgubiti svijest. Sve su to simptomi zbog kojih je nužno pozvati liječničku pomoć, a svaka pružena unutar tri sata smanjit će trajne posljedice moždanog udara.
3. Trovanje hranom
Mučnina, povraćanje i bol u trbuhu gotovo su uvijek posljedice trovanja hranom. Znatno su češći ljeti nego zimi jer je zbog vrućine hrana podložnija kvarenju. Najčešći izvor zaraze su jaja, meso, posebice perad, i mlijeko. No, opasnost vreba i iz sirovih ili nedovoljno kuhanih školjki te sve druge hrane koja je termički nedovoljno obrađena. Liječnici upozoravaju da posebno ljeti valja izbjegavati, primjerice, sirove kamenice.
Osim mučnine i povraćanja, oboljeli mogu imati povišenu temperaturu i zimicu, a prvi simptomi mogu se javiti već sat nakon obroka, ali i tek za osam dana, ovisno o vrsti bakterije.
Bolesnicima treba davati velike količine tekućine, ako se radi o umjerenom trovanju poboljšanje će nastupiti najdulje za 12 sati. U suprotnom valja potražiti liječničku pomoć koja je nerijetko nužna i ranije kod djece, starijih i inače bolesnih osoba koje lakše dehidriraju jer nisu u stanju popiti dovoljno tekućine izgubljene proljevom ili povraćanjem.
4. Posjekotine, ogrebotine i rane
Pad na plaži ili neka lakša porezotina tijekom kupanja obično nisu razlog za liječničku intervenciju osim ako se, primjerice, ne može zaustaviti krvarenje. No, da bi se izbjegao odlazak liječniku, nužno je opremiti se sterilnim kompresama, hidrogenom ili jodom te nekom antibiotskom masti u priručnoj prvoj pomoći.
Ranu svakako treba očistiti od prljavštine, najbolje tekućom vodom. Jodom ili peroksidom čisti se područje oko rane koju potom treba premazati antibiotskom masti. Zavoji kojima je prekrivena rana moraju se mijenjati barem jednom dnevno. Ako je rana nastala, primjerice, zbog uboda na neki jako nečisti predmet ili od ugriza životinja, a u posljednjih pet godina niste se cijepili protiv tetanusa, onda je svakako nužno posjetiti liječnika kako bi se dodatno cijepili. Isto tako, medicinska pomoć je potrebna ako se rana upali, a to će se pokazati kao crvenilo i bol. U tom slučaju vjerojatno će se morati uzimati i antibiotici.
5. Zubobolja
Kako biste na odmoru izbjegli zubarsku stolicu, najbolje je prije puta posjetiti stomatologa. On će spriječiti iznenađenja zubobolje. Ipak, ponekad se dogodi i nešto neočekivano kao što je, primjerice, iznenadna oteklina ili puknuće zuba. Za početak najbolje je pokušati s hladnim oblozima i nekim lijekom protiv bolova. Međutim, ako to ne pomogne, a kako ne bi došlo do teže posljedice, preporučuje se što brže posjetiti stomatologa u ljetovalištu.
6. Grlobolja
Oko grlobolje ne bi trebalo raditi veliku buku, osobito kod djece. Naime, znatno češće su grlobolje virusnog porijekla, a ne bakterijskog, pa zapravo treba pričekati da same prođu, kažu liječnici. Naglašavaju da sve grlobolje kod kojih tjelesna temperatura ne prelazi 38 Celzijevih stupnjeva valja liječiti simptomatski, odnosno pastilama ili tekućinom za ispiranje grla. No, kad je temperatura viša, popraćena zimicom, kad su otečeni limfni čvorovi, kad je disanje otežano i kad se osjeća ukočenost vrata, onda je pomoć liječnika nužna jer se možda radi o mononukleozi, a u tom slučaju valja primijeniti ozbiljno liječenje.
7. Iščašenja, prijelomi
Svako iščašenje ili prijelom traži hitnu medicinsku pomoć jer svaki pokušaj da takve teške povrede riješimo sami mogu imati trajne posljedice. Prijelom ili iščašenje treba imobilizirati udlagom kako bi se onemogućile kretnje i što prije pacijenta treba odvesti u medicinsku ustanovu. Ako su od udarca ili “krivog” pokreta samo istegnuti ligamenti ili je zglob lagano otečen, ozljedu treba hladiti ledom i smanjiti kretanje dok se upala ne smiri.
8. Opstipacija i proljev
Premalo tjelesne aktivnosti, neredoviti obroci, nedovoljno tekućine ili neka bolest mogu biti razlog probavnih smetnji odnosno opstipacije. Liječnici kažu da se opstipacijom smatra manje od tri stolice tjedno.
U tom slučaju treba poduzeti neke korake kako bi stolica bila što redovitija. Prije svega valja se više kretati, potom treba jesti više voća i povrća te vlaknaste hrane i dnevno popiti od osam do deset čaša tekućine. Liječnici ističu da treba izbjegavati lijekove protiv opstipacije jer oni uljenjuju crijeva, a u kratkom vremenu ona se adaptiraju na njih pa prestanu djelovati.
Druga krajnost su proljevi čiji uzrok može biti različit. Nerijetko je prouzročen virusima, a ponekad i bakterijama, osobito ljeti kad su temperature zraka vrlo visoke. Popraćeni su mučninama, grčevima u trbuhu, ponekad i s povišenom temperaturom i glavoboljom. O tome koliko su učestali ovisi i to treba li konzultirati liječnika. Potraju li proljevi dulje vrijeme i zbog toga dođe do prekomjernog gubitka tekućine iz tijela, nužan je liječnički savjet.
9.
Infekcije mokraćnog sustava
Tijekom ljetnih mjeseci, osobito kod žena, česte su infekcije mokraćnih putova. Prvi simptomi su otežano i često mokrenje, peckanje, bol u zdjelici. S obzirom na to da je riječ o infekciji, valja otići liječniku koji će propisati antibiotike. Kako bi se spriječila ova vrsta infekcije, treba izbjegavati sjedenje na plaži u mokrim kupaćim kostimima, a pri spolnom odnosu valja koristiti kondom.
10. Ozljeda oka
Oko se može ozlijediti raznim predmetima, udarcem, ali i, primjerice, prašinom ili pijeskom, osobito na moru zapuše li na plaži jak vjetar. No, liječnici naglašavaju kako, kad je riječ o oku, ne treba eksperimentirati sa samoliječenjem jer je rožnica, koja je prva na udaru ozljeda, vrlo osjetljiva pa se s ozljedom oka treba odmah uputiti liječniku. Eventualno do pružanja liječničke pomoći, ako je u oko upao pijesak ili kemikalija, dobro je ispirati ga običnom vodom i ništa više, u suprotnom bi se ozljeda mogla pogoršati.
11. Plivačko uho
Kupanje u moru ili bazenu može dovesti do tzv. plivačkog uha, a rezultat je dugotrajnog vlaženja zvukovoda. Ako voda nije čista, onda je mogućnost infekcije uha puno veća. Znak plivačkog uha je svrbež, pa čak i pojava iscjetka te slabljenje sluha. Ako simptomi ne nestanu nakon što smo utoplili uho i popili tabletu protiv bolova, valja potražiti pomoć liječnika jer svako “kopanje” po uhu raznim štapićima samo će pogoršati situaciju. Liječnik će isprati uho i preporučiti lijek.
12. Mučnina i povraćanje
Osim zbog pokvarene hrane, mučnina i povraćanje mogu biti simptomi raznih bolesti, ali najčešći uzrok je virusni gastroenteritis vrlo čest tijekom ljetnih mjeseci, što znači da ga možete i sami izliječiti uz malo strpljenja. Ponekad će biti dovoljno da se nekoliko sati ne uzima nikakva hrana i piće osim blagog čaja da ne bi uslijedila dehidracija. Nakon što povraćanje i mučnine prestanu, ne smije se navaliti na hranu nego treba pomalo povećavati obroke, i to s vrlo laganim namirnicama poput riže, tosta, krekera i sličnog.
Liječničku pomoć treba zatražiti ako povraćanje traje više od dva ili tri dana te ako se pojave znakovi manjka tekućine u organizmu.
13 . Spolno prenosive bolesti
Nerijetko se zaboravlja kako je za zarazu nekom spolno prenosivom bolešću dovoljan tek jedan seksualni odnos jer su one vrlo lako prenosive. Klamidija, gonoreja, herpes, HPV, sifilis pa i HIV najlakše se prenose upravo spolnim putem, pa o tome valja voditi brigu. Jedini način da se neka od spomenutih bolesti “ne pokupi” je zaštita, i to kondomom, osobito ako se upuštate u seksualne odnose s nepoznatom ili slabo poznatom osobom.
14. Putnički proljev i morska bolest
Nerijetko se tijekom putovanja ne vodi previše brige o tome što se jede i pije. Sendviči napravljeni kod kuće ili kupljeni usput izvrsni su rasadnik bakterija. Jednako tako i slatki sokovi. Sve to može rezultirati proljevom i, naravno, dodatnim problemom na putu. Zbog toga tijekom putovanja treba jesti samo svježe pripremljenu hranu, a piti iz samo originalnih pakiranja. Najbolje je piti isključivo vodu.
Sastavni dio putovanja nerijetko je i tzv. morska bolest ili bolest kretanja. Oni koji znaju da su osjetljivi trebaju se pripremiti za putovanje tako da, primjerice, prije puta ne jedu previše začinjenu hranu, ne puše i ne piju previše tekućine. U automobilu treba sjediti na prednjem sjedalu i mirovati. Ponekad pomogne i pokoji suhi keks. Prije putovanja moguće je popiti i neki od lijekova protiv morske bolesti.
15. Gastritis i žgaravica
Ako ste skloni gastritisu, odnosno upali želučane stijenke, preporučuje se izbjegavanje lijekova za bolove poput voltarena, aspirina ili ibuprofena jer oni mogu pogoršati stanje, baš kao i neke vrste hrane. Rezultat može biti mučnina i povraćanje, pa i krvarenje u želucu. No, ako su teškoće manje, dovoljno će biti uzeti neki lijek za neutraliziranje kiseline u želucu. Tek ako smetnje traju dulje od osam dana ili u slučaju jakog krvarenja, ipak treba konzultirati liječnika.
Kod nekih osoba previše hrane ili alkohola i pušenje može izazavati žgaravicu. Da ne bi došlo do vraćanja želučane kiseline u jednjak, treba izbjegavati jako začinjenu hranu, prevelike obroke, luk, češnjak... Osim toga, ne bi trebalo jesti neposredno prije spavanja. Inače, spavati bi trebalo na povišenom uzglavlju. U slučaju da je žgaravica česta, mogu se uzimati i neki lijekovi, ali samo prema preporuci liječnika.
16. Niski i visoki tlak
I niski i visoki tlak rade probleme. No, dok će stariji muku mučiti s visokim tlakom, kod mlađih je problem niski tlak, i to osobito ljeti kad je znojenje pojačano, a gubitak tekućine znači i snižavanje tlaka. Omaglice, glavobolje, vrtoglavice jednako muče i visoko i nisko tlakaše.
Ako nije riječ o dramatičnim promjenama tlaka, onda je dobro pokušati sa samopomoći, a ona podrazumijeva uravnoteženu prehranu za visokotlakaše, smanjenje unosa soli, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i što manje alkohola. Naravno, osobe s visokim krvnim tlakom moraju redovito uzimati lijekove koje im je propisao njegov liječnik, a u slučaju većih problema nužno je konzultirati liječnika kako ne bi došlo do moždanog ili srčanog udara. Za niskotlakaše vrijedi pravilo - što više tekućine i što više soli, osobito ako se osoba jako znoji.
17. Ubodi insekata
S ubodima komaraca možemo se nositi bez problema čak i kad mjesto uboda bude jače otečeno i crveno. Valja ga samo premazati hidrokortizonskom kremom ili nekim drugim antialergijskim sredstvom.
Jednako tako, problem nisu ni ubodi pčela kod kojih oteklinu valja smanjiti hladnim oblogom. Međutim, sve se mijenja ako je osoba alergična na ubode insekata.
U tom slučaju valja pri ruci imati neki antihistaminik, a u najtežim slučajevima nužna je antišok terapija koju ima svaka ambulanta primarne zdravstvene zaštite.
18. Zaštitite se od velikih vrućina
Rashladite stan
Danju zatvorite prozore, osobito one okrenute prema suncu, i spustite rolete. Noću otvorite prozore ako je vanjska temperatura niža. Kad uključite uređaj za rashlađivanje, zatvorite vrata i prozore. Električni ventilatori mogu osvježiti, ali ako je temperatura iznad 35 Celzijevih stupnjeva, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljne količine tekućine.
Klonite se vrućina
Sklonite se u najhladniji dio stana, posebno noću. Ako se vaš stan ne možete rashladiti, provedite dva do tri sata u nekoj javnoj zgradi koja ima hlađenje. Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Izlazite li, hodajte zasjenjenom stranom ulice. Ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Ako je potrebno, zamotajte se u hladne mokre ručnike, hladite se mokrom spužvom... Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Idete li van, stavite šešir širokog oboda ili kapu te sunčane naočale. Pijte redovito te izbjegavajte slatka i alkoholna pića.
Pomozite drugima
Pomozite savjetom i podrškom onima za koje znate da im treba pomoć. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jedanput dnevno. Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj oni mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na manje od 25 Celzijevih stupnjeva ili u hladnjaku. Imate li neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, zatražite pomoć liječnika.
Ako se osjećate loŠe i imate vrtoglavicu, slabost, glavobolju, tjeskobu ili ste jako žedni
Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu te potražite pomoć. Popijte sok ili vodu. Imate li bolne grčeve, smirite se i legnite u hladnu prostoriju i pijte tekućinu s elektrolitima. Ako tegobe dulje traju, savjetujte se s liječnikom.
* preporuke Svjetske zdravstvene organizacije
19. Prepoznajte znakove dehidracije
Djeca ponekad mogu dehidrirati ako izgube abnormalno velike količine tekućine i soli za vrijeme vrućice, nedovoljnog uzimanja tekućine tijekom bolesti, proljeva, povraćanja ili duljih perioda vježbanja. Kako voda čini dvije trećine naše tjelesne težine, gubitak tekućine važno je nadoknaditi čim prije.
Znakovi umjerene dehidracije:
• suha usta
• malo ili nimalo suza pri plakanju
• omamljenost u novorođenčadi
• suhe pelene od četiri do šest sati kod novorođenčadi
• nedostatak potrebe za mokrenjem u periodu od šest do osam sati kod djece
Što učiniti:
Blaga se dehidracija najčešće može tretirati kod kuće. Ako dijete ima proljev, ali ne povraća, nastavite ga hraniti normalnom hranom, a za to vrijeme pažljivo motrite koliko tekućine uzima i kako često mokri.
Ako dijete povraća, ne smije mu se davati mlijeČni proizvodi ni Čvrsta hrana.
• Novorođenčetu treba dati elektrolitno rješenje - jedna žlica svakih 15 do 20 minuta. Bebe koje su još na prsima treba hraniti u manjim količinama, ali češće nego uobičajeno.
• Djetetu iznad jedne godine starosti treba dati gutljaje vode, komadiće leda, limunadu ili narančadu, bistru goveđu juhu ili razrijeđen sok - 1 do 2 žlice svakih 15 do 20 minuta.
• Promatrajte dijete koje je blago dehidriralo kako biste se uvjerili da dehidracija nije postala ozbiljna.
Znakovi teške dehidracije:
• jako suha usta (iznutra izgledaju ‘ljepljiva’)
• suha, wrinky ili gnjecava koža (pogotovo na trbuhu i gornjim dijelovima ruku i nogu)
• neaktivnost ili smanjena budnost
• mrlje od sunca
• jaka pospanost i dezorijentiranost
• grčevi i kontrakcije u mišićima
• nema potrebe za mokrenjem više od šest do osam sati u novorođenčadi i više od osam do 10 sati kod djece
• duboko, brzo disanje
• brzi ili oslabljeni puls
Hitnu medicinsku pomoć tražite ako:
• uočite bilo koji znak teške dehidracije
• ako ne može zadržavati tekućinu
Mislite preventivno:
Često pranje ruku ključ je sprječavanja mnogih bolesti koje mogu voditi dehidraciji. Ohrabrujte djecu da često piju male količine tekućine kako bi se izbjegla dehidracija tijekom bolesti.
20. Opekline od sunca
Najbolje se liječe prevencijom. Blage sunčane opekline rezultiraju iritacijom i crvenilom te se mogu sigurno tretirati kod kuće. Teške sunčane opekline zahtijevaju medicinsko liječenje.
Više od 90 posto karcinoma kože rezultat je izlaganja suncu. Nezaštićeno izlaganje suncu još je opasnije za djecu koja imaju puno madeža, jako svijetlu put i kožu ili obiteljsku povijest bolesti tumora kože.
Što učiniti:
• odmah maknite dijete sa sunca
• stavite dijete pod hladan (ali ne jako hladan) tuš ili vodu ili stavljajte hladne komprese nekoliko puta na dan
• dajte djetetu dodatnu tekućinu narednih dva do tri dana
• dajte djetetu lijekove protiv bolova, ako je potrebno, kako bi se olakšala bol
• osigurajte da sve opekline budu potpuno pokrivene kako bi se dijete zaštitilo od sunca dok se ne oporavi.
Nazovite liječnika ako dijete ima:
• opekline s mjehurima ili opekline koje su izrazito bolne
• naticanje lica zbog opeklina
• kad opeklina prekriva veliku površinu
• glavobolju, konfuzno je ili pak osjećaj da će se onesvijestiti
• znakove dehidracije (pojačana žeđ, suhe oči ili usta)
• znakove infekcije na koži (povećano crvenilo, toplina, bol, natjecanje ili gnoj).
Mislite preventivno:
Prije nego što djeca idu na sunce, razmislite o majici, šeširu i sunčanim naočalama, kremi sa zaštitnim faktorom najmanje 15 (nanosite kremu svaka dva sata ako se dijete kupalo ili pak jako znojilo).
Nerijetko sa svim spomenutim nevoljama možete izaći na kraj i sami, a za one koje prelaze vaše mogućnosti ipak potražite pomoć liječnika. Valja upozoriti kako, primjerice, ljetovanje kroničnih bolesnika i djece treba planirati blizu liječničkih ordinacija - zlu ne trebalo! Nije loše upoznati se sa simptomima ozbiljnih bolesti poput srčanog ili moždanog udara jer je u tom slučaju važna svaka sekunda, odnosno do primjerene medicinske pomoći treba doći što prije.
1. Visoke temperature i sunčanica
Uporne preporuke liječnika da se izbjegava boravak na suncu između 10 i 16 sati nerijetko se ne slušaju, osobito na moru. Treba uhvatiti što više sunca i morskog zraka! No, posljedice mogu biti toplotni grčevi, toplotni udar i, dakako, sunčanica. Simptomi grčeva su bolna stezanja mišića, dok toplotna iscrpljenost kao i sunčanica i toplotni udar mogu početi s povišenom temperaturom, ubrzanim radom srca, snižavanjem krvnog tlaka, mučninama i hladnim znojem. Osim sunca, problem može izazvati nedovoljna količina tekućine koja se uzima za jako toplih dana, potom previše alkohola ili neka kronična bolest, poput visokog krvnog tlaka ili neke druge bolesti srca i krvnih žila.
Takvog bolesnika treba mankuti sa sunca i po mogućnosti staviti ga u rashlađenu prostoriju te dodatno hladiti hladnim oblozima. Pri tome valja kontrolirati bilo kako bi se vidjelo je li se uspostavio normalan srčani ritam. Ako se stanje ne popravi u kratkom vremenu, nužno je pozvati liječnika koji će dodatno pomoći bolesniku.
2. Srčani i moždani udar
Visoke temperature mogu kod osoba koje imaju problema sa srcem ili krvnim žilama biti uzrok srčanih ili moždanih udara. U oba slučaja vrlo je važno prepoznati simptome, pružiti eventualno prvu pomoć, ali i što brže pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi srčanog udara su stežuća bol u prsima koja ne prestaje dulje od 15 minuta, a širi se prema ramenu, vratu ili ruci. Bolesnika može hvatati nesvjestica, obično se znoji i ne može “uloviti zrak”. Do dolaska Hitne pomoći bolesniku treba dati aspirin koji će razrijediti krv kako bi ona lakše prolazila kroz sužene krvne žile, a izgubi li svijest, uz telefonsku pomoć liječnika treba provesti oživljavanje, među ostalim i umjetno disanje. Visokotlakašima se može dati i nitroglicerin.
Simptomi moždanog udara mogu se prepoznati ako bolesnik ima iznenadnu slabost ili mu utrne lice ili ruka ili pak cijela jedna strana tijela ili se javi iznenadna jaka glavobolja. Također, bolesnik može izgubiti vid, nerazumljivo govoriti ili imati vrtoglavicu, pa čak i izgubiti svijest. Sve su to simptomi zbog kojih je nužno pozvati liječničku pomoć, a svaka pružena unutar tri sata smanjit će trajne posljedice moždanog udara.
3. Trovanje hranom
Mučnina, povraćanje i bol u trbuhu gotovo su uvijek posljedice trovanja hranom. Znatno su češći ljeti nego zimi jer je zbog vrućine hrana podložnija kvarenju. Najčešći izvor zaraze su jaja, meso, posebice perad, i mlijeko. No, opasnost vreba i iz sirovih ili nedovoljno kuhanih školjki te sve druge hrane koja je termički nedovoljno obrađena. Liječnici upozoravaju da posebno ljeti valja izbjegavati, primjerice, sirove kamenice.
Osim mučnine i povraćanja, oboljeli mogu imati povišenu temperaturu i zimicu, a prvi simptomi mogu se javiti već sat nakon obroka, ali i tek za osam dana, ovisno o vrsti bakterije.
Bolesnicima treba davati velike količine tekućine, ako se radi o umjerenom trovanju poboljšanje će nastupiti najdulje za 12 sati. U suprotnom valja potražiti liječničku pomoć koja je nerijetko nužna i ranije kod djece, starijih i inače bolesnih osoba koje lakše dehidriraju jer nisu u stanju popiti dovoljno tekućine izgubljene proljevom ili povraćanjem.
4. Posjekotine, ogrebotine i rane
Pad na plaži ili neka lakša porezotina tijekom kupanja obično nisu razlog za liječničku intervenciju osim ako se, primjerice, ne može zaustaviti krvarenje. No, da bi se izbjegao odlazak liječniku, nužno je opremiti se sterilnim kompresama, hidrogenom ili jodom te nekom antibiotskom masti u priručnoj prvoj pomoći.
Ranu svakako treba očistiti od prljavštine, najbolje tekućom vodom. Jodom ili peroksidom čisti se područje oko rane koju potom treba premazati antibiotskom masti. Zavoji kojima je prekrivena rana moraju se mijenjati barem jednom dnevno. Ako je rana nastala, primjerice, zbog uboda na neki jako nečisti predmet ili od ugriza životinja, a u posljednjih pet godina niste se cijepili protiv tetanusa, onda je svakako nužno posjetiti liječnika kako bi se dodatno cijepili. Isto tako, medicinska pomoć je potrebna ako se rana upali, a to će se pokazati kao crvenilo i bol. U tom slučaju vjerojatno će se morati uzimati i antibiotici.
5. Zubobolja
Kako biste na odmoru izbjegli zubarsku stolicu, najbolje je prije puta posjetiti stomatologa. On će spriječiti iznenađenja zubobolje. Ipak, ponekad se dogodi i nešto neočekivano kao što je, primjerice, iznenadna oteklina ili puknuće zuba. Za početak najbolje je pokušati s hladnim oblozima i nekim lijekom protiv bolova. Međutim, ako to ne pomogne, a kako ne bi došlo do teže posljedice, preporučuje se što brže posjetiti stomatologa u ljetovalištu.
6. Grlobolja
Oko grlobolje ne bi trebalo raditi veliku buku, osobito kod djece. Naime, znatno češće su grlobolje virusnog porijekla, a ne bakterijskog, pa zapravo treba pričekati da same prođu, kažu liječnici. Naglašavaju da sve grlobolje kod kojih tjelesna temperatura ne prelazi 38 Celzijevih stupnjeva valja liječiti simptomatski, odnosno pastilama ili tekućinom za ispiranje grla. No, kad je temperatura viša, popraćena zimicom, kad su otečeni limfni čvorovi, kad je disanje otežano i kad se osjeća ukočenost vrata, onda je pomoć liječnika nužna jer se možda radi o mononukleozi, a u tom slučaju valja primijeniti ozbiljno liječenje.
7. Iščašenja, prijelomi
Svako iščašenje ili prijelom traži hitnu medicinsku pomoć jer svaki pokušaj da takve teške povrede riješimo sami mogu imati trajne posljedice. Prijelom ili iščašenje treba imobilizirati udlagom kako bi se onemogućile kretnje i što prije pacijenta treba odvesti u medicinsku ustanovu. Ako su od udarca ili “krivog” pokreta samo istegnuti ligamenti ili je zglob lagano otečen, ozljedu treba hladiti ledom i smanjiti kretanje dok se upala ne smiri.
8. Opstipacija i proljev
Premalo tjelesne aktivnosti, neredoviti obroci, nedovoljno tekućine ili neka bolest mogu biti razlog probavnih smetnji odnosno opstipacije. Liječnici kažu da se opstipacijom smatra manje od tri stolice tjedno.
U tom slučaju treba poduzeti neke korake kako bi stolica bila što redovitija. Prije svega valja se više kretati, potom treba jesti više voća i povrća te vlaknaste hrane i dnevno popiti od osam do deset čaša tekućine. Liječnici ističu da treba izbjegavati lijekove protiv opstipacije jer oni uljenjuju crijeva, a u kratkom vremenu ona se adaptiraju na njih pa prestanu djelovati.
Druga krajnost su proljevi čiji uzrok može biti različit. Nerijetko je prouzročen virusima, a ponekad i bakterijama, osobito ljeti kad su temperature zraka vrlo visoke. Popraćeni su mučninama, grčevima u trbuhu, ponekad i s povišenom temperaturom i glavoboljom. O tome koliko su učestali ovisi i to treba li konzultirati liječnika. Potraju li proljevi dulje vrijeme i zbog toga dođe do prekomjernog gubitka tekućine iz tijela, nužan je liječnički savjet.
9.
Infekcije mokraćnog sustava
Tijekom ljetnih mjeseci, osobito kod žena, česte su infekcije mokraćnih putova. Prvi simptomi su otežano i često mokrenje, peckanje, bol u zdjelici. S obzirom na to da je riječ o infekciji, valja otići liječniku koji će propisati antibiotike. Kako bi se spriječila ova vrsta infekcije, treba izbjegavati sjedenje na plaži u mokrim kupaćim kostimima, a pri spolnom odnosu valja koristiti kondom.
10. Ozljeda oka
Oko se može ozlijediti raznim predmetima, udarcem, ali i, primjerice, prašinom ili pijeskom, osobito na moru zapuše li na plaži jak vjetar. No, liječnici naglašavaju kako, kad je riječ o oku, ne treba eksperimentirati sa samoliječenjem jer je rožnica, koja je prva na udaru ozljeda, vrlo osjetljiva pa se s ozljedom oka treba odmah uputiti liječniku. Eventualno do pružanja liječničke pomoći, ako je u oko upao pijesak ili kemikalija, dobro je ispirati ga običnom vodom i ništa više, u suprotnom bi se ozljeda mogla pogoršati.
11. Plivačko uho
Kupanje u moru ili bazenu može dovesti do tzv. plivačkog uha, a rezultat je dugotrajnog vlaženja zvukovoda. Ako voda nije čista, onda je mogućnost infekcije uha puno veća. Znak plivačkog uha je svrbež, pa čak i pojava iscjetka te slabljenje sluha. Ako simptomi ne nestanu nakon što smo utoplili uho i popili tabletu protiv bolova, valja potražiti pomoć liječnika jer svako “kopanje” po uhu raznim štapićima samo će pogoršati situaciju. Liječnik će isprati uho i preporučiti lijek.
12. Mučnina i povraćanje
Osim zbog pokvarene hrane, mučnina i povraćanje mogu biti simptomi raznih bolesti, ali najčešći uzrok je virusni gastroenteritis vrlo čest tijekom ljetnih mjeseci, što znači da ga možete i sami izliječiti uz malo strpljenja. Ponekad će biti dovoljno da se nekoliko sati ne uzima nikakva hrana i piće osim blagog čaja da ne bi uslijedila dehidracija. Nakon što povraćanje i mučnine prestanu, ne smije se navaliti na hranu nego treba pomalo povećavati obroke, i to s vrlo laganim namirnicama poput riže, tosta, krekera i sličnog.
Liječničku pomoć treba zatražiti ako povraćanje traje više od dva ili tri dana te ako se pojave znakovi manjka tekućine u organizmu.
13 . Spolno prenosive bolesti
Nerijetko se zaboravlja kako je za zarazu nekom spolno prenosivom bolešću dovoljan tek jedan seksualni odnos jer su one vrlo lako prenosive. Klamidija, gonoreja, herpes, HPV, sifilis pa i HIV najlakše se prenose upravo spolnim putem, pa o tome valja voditi brigu. Jedini način da se neka od spomenutih bolesti “ne pokupi” je zaštita, i to kondomom, osobito ako se upuštate u seksualne odnose s nepoznatom ili slabo poznatom osobom.
14. Putnički proljev i morska bolest
Nerijetko se tijekom putovanja ne vodi previše brige o tome što se jede i pije. Sendviči napravljeni kod kuće ili kupljeni usput izvrsni su rasadnik bakterija. Jednako tako i slatki sokovi. Sve to može rezultirati proljevom i, naravno, dodatnim problemom na putu. Zbog toga tijekom putovanja treba jesti samo svježe pripremljenu hranu, a piti iz samo originalnih pakiranja. Najbolje je piti isključivo vodu.
Sastavni dio putovanja nerijetko je i tzv. morska bolest ili bolest kretanja. Oni koji znaju da su osjetljivi trebaju se pripremiti za putovanje tako da, primjerice, prije puta ne jedu previše začinjenu hranu, ne puše i ne piju previše tekućine. U automobilu treba sjediti na prednjem sjedalu i mirovati. Ponekad pomogne i pokoji suhi keks. Prije putovanja moguće je popiti i neki od lijekova protiv morske bolesti.
15. Gastritis i žgaravica
Ako ste skloni gastritisu, odnosno upali želučane stijenke, preporučuje se izbjegavanje lijekova za bolove poput voltarena, aspirina ili ibuprofena jer oni mogu pogoršati stanje, baš kao i neke vrste hrane. Rezultat može biti mučnina i povraćanje, pa i krvarenje u želucu. No, ako su teškoće manje, dovoljno će biti uzeti neki lijek za neutraliziranje kiseline u želucu. Tek ako smetnje traju dulje od osam dana ili u slučaju jakog krvarenja, ipak treba konzultirati liječnika.
Kod nekih osoba previše hrane ili alkohola i pušenje može izazavati žgaravicu. Da ne bi došlo do vraćanja želučane kiseline u jednjak, treba izbjegavati jako začinjenu hranu, prevelike obroke, luk, češnjak... Osim toga, ne bi trebalo jesti neposredno prije spavanja. Inače, spavati bi trebalo na povišenom uzglavlju. U slučaju da je žgaravica česta, mogu se uzimati i neki lijekovi, ali samo prema preporuci liječnika.
16. Niski i visoki tlak
I niski i visoki tlak rade probleme. No, dok će stariji muku mučiti s visokim tlakom, kod mlađih je problem niski tlak, i to osobito ljeti kad je znojenje pojačano, a gubitak tekućine znači i snižavanje tlaka. Omaglice, glavobolje, vrtoglavice jednako muče i visoko i nisko tlakaše.
Ako nije riječ o dramatičnim promjenama tlaka, onda je dobro pokušati sa samopomoći, a ona podrazumijeva uravnoteženu prehranu za visokotlakaše, smanjenje unosa soli, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i što manje alkohola. Naravno, osobe s visokim krvnim tlakom moraju redovito uzimati lijekove koje im je propisao njegov liječnik, a u slučaju većih problema nužno je konzultirati liječnika kako ne bi došlo do moždanog ili srčanog udara. Za niskotlakaše vrijedi pravilo - što više tekućine i što više soli, osobito ako se osoba jako znoji.
17. Ubodi insekata
S ubodima komaraca možemo se nositi bez problema čak i kad mjesto uboda bude jače otečeno i crveno. Valja ga samo premazati hidrokortizonskom kremom ili nekim drugim antialergijskim sredstvom.
Jednako tako, problem nisu ni ubodi pčela kod kojih oteklinu valja smanjiti hladnim oblogom. Međutim, sve se mijenja ako je osoba alergična na ubode insekata.
U tom slučaju valja pri ruci imati neki antihistaminik, a u najtežim slučajevima nužna je antišok terapija koju ima svaka ambulanta primarne zdravstvene zaštite.
18. Zaštitite se od velikih vrućina
Rashladite stan
Danju zatvorite prozore, osobito one okrenute prema suncu, i spustite rolete. Noću otvorite prozore ako je vanjska temperatura niža. Kad uključite uređaj za rashlađivanje, zatvorite vrata i prozore. Električni ventilatori mogu osvježiti, ali ako je temperatura iznad 35 Celzijevih stupnjeva, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljne količine tekućine.
Klonite se vrućina
Sklonite se u najhladniji dio stana, posebno noću. Ako se vaš stan ne možete rashladiti, provedite dva do tri sata u nekoj javnoj zgradi koja ima hlađenje. Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Izlazite li, hodajte zasjenjenom stranom ulice. Ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Ako je potrebno, zamotajte se u hladne mokre ručnike, hladite se mokrom spužvom... Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Idete li van, stavite šešir širokog oboda ili kapu te sunčane naočale. Pijte redovito te izbjegavajte slatka i alkoholna pića.
Pomozite drugima
Pomozite savjetom i podrškom onima za koje znate da im treba pomoć. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jedanput dnevno. Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj oni mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na manje od 25 Celzijevih stupnjeva ili u hladnjaku. Imate li neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, zatražite pomoć liječnika.
Ako se osjećate loŠe i imate vrtoglavicu, slabost, glavobolju, tjeskobu ili ste jako žedni
Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu te potražite pomoć. Popijte sok ili vodu. Imate li bolne grčeve, smirite se i legnite u hladnu prostoriju i pijte tekućinu s elektrolitima. Ako tegobe dulje traju, savjetujte se s liječnikom.
* preporuke Svjetske zdravstvene organizacije
19. Prepoznajte znakove dehidracije
Djeca ponekad mogu dehidrirati ako izgube abnormalno velike količine tekućine i soli za vrijeme vrućice, nedovoljnog uzimanja tekućine tijekom bolesti, proljeva, povraćanja ili duljih perioda vježbanja. Kako voda čini dvije trećine naše tjelesne težine, gubitak tekućine važno je nadoknaditi čim prije.
Znakovi umjerene dehidracije:
• suha usta
• malo ili nimalo suza pri plakanju
• omamljenost u novorođenčadi
• suhe pelene od četiri do šest sati kod novorođenčadi
• nedostatak potrebe za mokrenjem u periodu od šest do osam sati kod djece
Što učiniti:
Blaga se dehidracija najčešće može tretirati kod kuće. Ako dijete ima proljev, ali ne povraća, nastavite ga hraniti normalnom hranom, a za to vrijeme pažljivo motrite koliko tekućine uzima i kako često mokri.
Ako dijete povraća, ne smije mu se davati mlijeČni proizvodi ni Čvrsta hrana.
• Novorođenčetu treba dati elektrolitno rješenje - jedna žlica svakih 15 do 20 minuta. Bebe koje su još na prsima treba hraniti u manjim količinama, ali češće nego uobičajeno.
• Djetetu iznad jedne godine starosti treba dati gutljaje vode, komadiće leda, limunadu ili narančadu, bistru goveđu juhu ili razrijeđen sok - 1 do 2 žlice svakih 15 do 20 minuta.
• Promatrajte dijete koje je blago dehidriralo kako biste se uvjerili da dehidracija nije postala ozbiljna.
Znakovi teške dehidracije:
• jako suha usta (iznutra izgledaju ‘ljepljiva’)
• suha, wrinky ili gnjecava koža (pogotovo na trbuhu i gornjim dijelovima ruku i nogu)
• neaktivnost ili smanjena budnost
• mrlje od sunca
• jaka pospanost i dezorijentiranost
• grčevi i kontrakcije u mišićima
• nema potrebe za mokrenjem više od šest do osam sati u novorođenčadi i više od osam do 10 sati kod djece
• duboko, brzo disanje
• brzi ili oslabljeni puls
Hitnu medicinsku pomoć tražite ako:
• uočite bilo koji znak teške dehidracije
• ako ne može zadržavati tekućinu
Mislite preventivno:
Često pranje ruku ključ je sprječavanja mnogih bolesti koje mogu voditi dehidraciji. Ohrabrujte djecu da često piju male količine tekućine kako bi se izbjegla dehidracija tijekom bolesti.
20. Opekline od sunca
Najbolje se liječe prevencijom. Blage sunčane opekline rezultiraju iritacijom i crvenilom te se mogu sigurno tretirati kod kuće. Teške sunčane opekline zahtijevaju medicinsko liječenje.
Više od 90 posto karcinoma kože rezultat je izlaganja suncu. Nezaštićeno izlaganje suncu još je opasnije za djecu koja imaju puno madeža, jako svijetlu put i kožu ili obiteljsku povijest bolesti tumora kože.
Što učiniti:
• odmah maknite dijete sa sunca
• stavite dijete pod hladan (ali ne jako hladan) tuš ili vodu ili stavljajte hladne komprese nekoliko puta na dan
• dajte djetetu dodatnu tekućinu narednih dva do tri dana
• dajte djetetu lijekove protiv bolova, ako je potrebno, kako bi se olakšala bol
• osigurajte da sve opekline budu potpuno pokrivene kako bi se dijete zaštitilo od sunca dok se ne oporavi.
Nazovite liječnika ako dijete ima:
• opekline s mjehurima ili opekline koje su izrazito bolne
• naticanje lica zbog opeklina
• kad opeklina prekriva veliku površinu
• glavobolju, konfuzno je ili pak osjećaj da će se onesvijestiti
• znakove dehidracije (pojačana žeđ, suhe oči ili usta)
• znakove infekcije na koži (povećano crvenilo, toplina, bol, natjecanje ili gnoj).
Mislite preventivno:
Prije nego što djeca idu na sunce, razmislite o majici, šeširu i sunčanim naočalama, kremi sa zaštitnim faktorom najmanje 15 (nanosite kremu svaka dva sata ako se dijete kupalo ili pak jako znojilo).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....