Seksualna ovisnost. Medijski mit ili stvarna bolest našeg vremena?

Postoji li uopće ovisnost o seksu, bolest koju tračerske hollywoodske novine prikazuju kao epidemiju koja hara među bogatima i slavnima? Posljednja žrtva te “strašne ovisnosti” je David Duchovny, glumac iz “Dosjea X”, ali i serije “Kalifornikacija” u kojoj je glumio upravo pisca koji se ne može otrgnuti iz ralja ovisnosti o mladim curama, što mu je uništilo brak sa ženom koju voli. Možemo li ovisnost o seksu razlikovati od, primjerice, povećane seksualne želje koju je lako zamisliti kod muškaraca poput Duchovnyja kojima se obožavateljice otvoreno nude?



Psihijatrica Denisa Legac smatra da se svaka ovisnost prepoznaje po tome što se u glavi pojedinca javi misao “ja moram”, umjesto “ja želim, to me veseli”. Ona vjeruje da ovisnost o seksu nije medijska izmišljotina, čak smatra da je “holivudski mit” ideja da postoji neka razlika između klasične ovisnosti o, primjerice, kokainu i novih ovisnosti o seksu, Facebooku ili telefoniranju.



Opsesija seksom



- Ako zakasnite po dijete u vrtić jer ste se baš ‘morali’ naći s ljubavnikom ili pogledati neki pornografski sadržaj, tada imate problem. To ne znači nužno da ste ovisni, ali imate problem. Čim se u našim glavama pojavi taj ‘moram’, zbog kojegaa počnete zanemarivati esencijalne svakodnevne obaveze i potrebe ili ih počnete zamjenjivati nečim drugim, to jest problem. To može biti i zanemarivanje vlastite prehrane. Ako prestanete jesti jer ste počeli novu seksualnu vezu i mislite da morate smršavjeti, to pokazuje da nešto ne valja - objasnila je Denisa Legac.



Dodala je da je stanje zaljubljenosti dosta slično stanju ovisnosti jer tada često nismo “kognitivno čisti i ne možemo racionalno donositi odluke”.



S druge strane, seksualna terapeutkinja Nataša Barolin-Belić smatra da se može raspravljati jedino o “opsesivnom seksualnom ponašanju”, ali ne i o ovisnosti. Pojašnjava da se pojam “opsesivnog seksualnog ponašanja” koristi kako bi se opisale osobe kojima je seks “neka vrsta fiksacije ili opsesije”, ali ne i “bolest ovisnosti”.



- Kod bolesti ovisnosti govorimo o ovisnosti o supstanciji koja izaziva fizičku ovisnost. Kod ‘seksualne ovisnosti’ nemamo elementa ovisnosti o nekoj supstanci. Nadalje, razlika između bolesti ovisnosti i ‘seksualne ovisnosti’ jest i u samom procesu liječenja. Kod bolesti ovisnosti pacijenti se kroz ‘fazu skidanja’ dovode do potpunog oslobođenja od supstancije koja je izazvala fizičku ovisnost.



‘Liječenje’ seksualne ovisnosti vodi do toga da osoba nakon liječenja promijeni svoje obrasce seksualnog ponašanja - ustvrdila je Nataša Barolin-Belić, citirajući sociologa seksualnosti Aleksandra Štulhofera: “Navodna ovisnost o seksu ponajprije je znak suvremenog protestantskog duha seksualnosti ili grčevite seksualne potrage za instant-produhovljenjem, popularnošću i bijegom od uvijek prijeteće samoće i dosade... Osporavati realističnost ovisnosti o seksu ne podrazumijeva poricanje činjenice da je za određen broj ljudi seksualnost problematična dimenzija”.



David Duchovny, kako izvještavaju strani mediji, nedavno je izašao iz klinike za odvikavanje. No, ako ona ne postoji, nameće se pitanje gdje je on zapravo bio i od čega su ga skupi psihijatri izliječili? Nataša Barolin-Belić ističe kako je nemoguće znati od čega se zapravo liječio, no postoji mogućnost da je u postupku liječenja došlo do promjene obrasca seksualnog ponašanja, konkretno do prelaska s poligamije na monogamiju. Može li se sklonost promiskuitetu “agenta Muldera”, kao i nekadašnjeg holivudskog zavodnika Michaela Douglasa, doista izliječiti? I što zapravo stoji iza navodne ovisnosti o seksu?



Nije znala tko je otac



Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka, Đulijano Ljubičić, uvjeren je da je uglavnom riječ o depresiji. Napominje kako u 30 godina karijere nikada nije naišao na pacijenta koji je došao na liječenje zbog “ovisnosti o seksu” ili “opsesivnog seksualnog ponašanja” jer se taj problem otkrije u “drugom redu dijagnoze”.



- Jedna je pacijentica došla u Kliniku zbog teške depresije. Ispostavilo se da je istodobno održavala veze s tri ljubavnika, s kojima se viđala svakodnevno, čemu nije uspijevala odoljeti. Problem je nastao kada se više nije mogla viđati sa svim ljubavnicima pa je došla u stanje apstinencijske krize i ponovno pala u depresiju.



Jedna druga pacijentica, koja je također imala tri ljubavnika, našla se u nezgodnom položaju kad je ostala trudna jer nije znala koji je od njezinih ljubavnika otac budući da ih je sve redovito viđala. Imali smo i pacijente kod kojih se nakon izvjesnog vremena otkrije niz ovisnosti, pa tako nije rijetkost da netko bude istodobno ovisan o kockanju i seksu - naveo je Đulijano Ljubičić.



Sličnu je tvrdnju nedavno iznijela američka spisateljica i profesorica Susan Cheever, inače liječena alkoholičarka i samoprozvana “ovisnica o seksu”, u novoj polubiografskoj knjizi “Desire: Where Sex Meets Addiction” (Žudnja: gdje seks upoznaje ovisnost). “Kod ovisnosti nije riječ o supstanci, vi ste ovisni o promjeni osjećaja koji vam donosi ta supstanca. Ako se odreknete te supstance, zamijenit ćete je nekom drugom”. Susan Cheever se tri puta udavala, a u svojoj knjizi otkriva da je imala seksualne odnose gotovo sa svakim muškarcem koji je na to pristao, od liječnika i prijatelja do dostavljača.



Predstojnik Klinike za psihijatriju spominje sličan slučaj: njegova je kolegica primijetila da njezinu suprugu neka žena šalje ljubavne poruke pa ju je nazvala ne bi li je upozorila da se “kloni njezina supruga”. No, priča Ljubičić, ostala je iznenađena objašnjenjem te žene koja joj je iskreno otkrila da ne može prekinuti tu vezu, kao ni nekoliko ostalih koje održava usporedno, jer se bez toga “ne osjeća ispunjeno i ne može normalno funkcionirati”. To je, ustvrdio je Ljubičić, suština problema.



Apstinencijske krize



- Kod ovisnika o seksu, kao i kod drugih ovisnika, nema kriterija. Oni ne uvažavaju socijalne i etičke kriterije. Njima je primarno zadovoljiti svoju ovisnost, a u suprotnom padaju u apstinencijsku krizu - zaključio je Ljubičić te dodao da se ovisnik o seksu ponaša jednako kao i svaki drugi ovisnik. Zašto je pacijent postao ovisan baš o seksu, a ne o nečemu drugom, to je individualno pitanje.



Psihijatrica Legac dodaje da nije moguće definirati karakteristike ovisnika o seksu jer svatko ima vlastito karakteristično ponašanje. Jedan može biti ovisan o određenoj pornografskoj web stranici, drugi o seksualnom činu, fizičkom kontaktu, a treći o zavođenju. Neki su seksualni ovisnici, a drugi emocionalni ovisnici. Moguće je biti ovisan i o prisutnosti partnera, upozorava Legac. Upravo o tome govori i spisateljica Susan Cheever. U jednom je intervjuu izjavila kako je “ovisnost o partneru jedina društveno prihvatljiva ovisnost, što je apsurdno jer upravo ona donosi najviše kolateralne štete”.



- Mnogo je žena ovisno o svom partneru. Koliko ste puta čuli da žena ode na putovanje bez supruga? A ‘kako te pustio’, prvo je što je poznanici pitaju. Kod nas je još uvijek skandal ako žena od 25 godina otputuje sama u, primjerice, Maroko. Naše konvencionalne norme su zastarjele - ustvrdila je Legac i objasnila da su kod mnogih ovisnika o seksu “podloga” upravo te zastarjele konvencionalne norme koje nam “onemogućavaju da živimo kako želimo”.



Zabrane i konvencije stvaraju “rupe u duši” i polako nas vuku u depresiju, a te rupe tada pokušavamo popuniti raznim ovisnostima, poput seksa, Facebooka, marihuane, alkohola ili kompjutorskih igrica, zaključuje Denisa Legac. Zato ona svoje pacijente ne liječi od ovisnosti o seksu, nego od depresije.



- Ako studiraš pravo, a želiš slikati, gledat će te kao čudaka jer kako možeš slikati kada ćeš biti pravnik? Treba živjeti sponatno. Ako želiš iznenada otputovati u London, idi! Imala sam pacijenticu koju sam upitala sviđa li joj se uopće kako se njezin suprug ljubi. Ispalo je da joj se ne sviđa, ali svoj je brak opravdavala tvrdnjom da je ‘završio fakultet i bit će dobar otac’.



Ljubav i brak ne mogu ići po knjizi. Nas kontroliraju naše emocije i mi ih možemo potiskivati, ali one su ovdje. Iza svakog seksualnog čina ili želje stoji neka emocija - naglasila je Denisa Legac te ustvrdila da je “uho, a pritom ne mislim na ono vanjsko, druga najveća erogena zona”. Komunikacija je alfa i omega svakog seksualnog odnosa.



Dr. Đulijano Ljubičić naglašava da se o problemu ovisnosti o seksu, kao i o seksu općenito, mnogo otvorenije govori u Njemačkoj gdje je, između ostaloga, radio na sudskoj psihijatriji. Njemačka je mnogo liberalnija zemlja od Hrvatske, napominje Ljubičić. Isto tako, kod nas se još nitko nije pozabavio tim problemom, niti su vršena istraživanja, za razliku od Njemačke koja je provela opsežno istraživanje među prostitutkama.



- Na temelju podataka golemog broja ispitanika zaključeno je da velik broj onih koji se bave prostitucijom pati od nekog psihološkog poremećaja, dok je drugi dio njih ovisan o, primjerice, alkoholu - ispričao je Ljubičić.



Denisa Legac također uočava da živimo u (još uvijek) patrijarhalnom, katoličkom društvu u kojemu je seks tabuiziran. Često su potrebne i godine terapije da bi se, primjerice, jedna žena oslobodila srama koji joj je usađen odgojem i da svome suprugu tijekom seksualnog odnosa može vikati “snažnije” ili nešto slično, napominje psihijatrica. Mladi nemaju nikakvu seksualnu i emocionalnu edukaciju jer roditeljski savjet “pamet u glavu” ne govori apsolutno ništa, ističe Denisa Legac.



- Što bi ta rečenica mladima trebala značiti? Koju pamet, i kamo da si je stavim? Cijela nacija je seksualno i emocionalno veoma nezrela. Prosječni građanin Hrvatske uopće ne zna početi rečenicu s ‘ja osjećam’, a ako tako i počne, osjeća se kastrirano. Općenito, društvo je prožeto idejom da ljubav mora boljeti! Uopće ne znam tko je izmislio takvu glupost. Nadalje, problem je onaj pasivni dio ljubavi i seksualnosti: da je netko drugi zaslužan da ja budem seksi. Koliko ste puta čuli te riječi ‘radi njega se osjećam tako seksi’ ili ‘u ovome sam tako seksi’. To je glupost, a mi smo sami za to zaslužni.



No, ta pasivnost odgovara konzumentskoj kulturi koja želi ovisnika! Jer, ako se žena osjeća seksi iz dana u dan, manje će kupovati! Ta konzumentska ovisnost je diktirana kroz sociokulturološki input, odnosno svoju ovisnost neprestano obnavljamo. Svi, na žalost, nosimo tu posesivnu, pasivnu, konzumentsku bol - objašnjava Denisa Legac, a Nataša Barolin-Belić napominje kako je nametanje pojma “ovisnost o seksu” također marketinški proizvod.



- Kad spomenemo pojam ‘seksualna ovisnost’, kod sugovornika odmah počnu razne asocijacije i slike, koje bude znatiželju i zanimanje te, dakako, potrošačke porive - zaključila je Nataša Barolin-Belić.




Jasminka Komar
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. prosinac 2025 00:52