ZAGREB - Moguće je da u Sloveniji zapravo postoji strategija zaustavljanja puta Hrvatske u EU, rekao je danas diplomatski izvor koji je želio ostati anoniman.
To bi se moglo zaključiti na temelju nerazumnih zahtjeva koje posljednjih mjeseci slovenska politika postavlja pred Hrvatsku, nezadovoljna hrvatskim pregovaračkim stajalištima za koja tvrdi da prejudiciraju granicu, tvrde diplomati.
Irski protokol može ubrzati ulazak Hrvatske
Pahor: Imamo 'slaba iskustva' s vjerodostojnošću Hrvatske
Slovenija već dva mjeseca tvrdi da joj je neprihvatljivo svako pregovaračko stajalište u kojemu se Hrvatska poziva na zakonske ili podzakonske akte, a u kojima postoje zemljovidi ili se spominje ZERP, no tek ovih dana izlazi na vidjelo na koji je način to zamislila riješiti. Francusko predsjedništvo EU je predložilo, a Sanaderova Vlada pristala, da Hrvatska potpiše pismo u kojem bi garantirala da ničim - usmeno, pismeno, predanim i predočenim dokumentima i slično - ne prejudicira granicu, odnosno da to što je EU neke dokumente prihvatila u sklopu pregovora neće koristiti kao argument u arbitraži.
To je orkestrirana ucjena bez obzira na to tko je na vlasti u Sloveniji
No, hrvatski diplomati danas su otkrili da je Slovenija prvotno tražila da Hrvatska u Saboru povuče ili promijeni sve zakone i podzakonske akte koji su Sloveniji sporni, što je za ostale članice EU bilo neprihvatljivo. Sada Slovenija, a to su potvrdili i hrvatski i slovenski šefovi diplomacije, traži da Hrvatska potpiše da dokumente koje spomene u pregovaračkim stajalištima neće koristiti u postupku utvrđivanja granice.
Budući da se u pregovorima spominje gotovo cjelokupno zakonodavstvo, Hrvatsku bi se dovelo u situaciju da pred arbitražu izađe praznih ruku i da ne smije kao argument podastrijeti, primjerice, katastarske knjige koje potvrđuju hrvatske granice.
- To Hrvatskoj nije prihvatljivo jer ne možemo prihvatiti slabljenje svoje pregovaračke pozicije u postupku kojim će se utvrđivati granica - rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.
- Ovdje se radi o bilateralnom pitanju koje se koristi kao sredstvo pritiska na Hrvatsku u pregovaračkom procesu. To nije u europskom duhu, to nije prihvatljivo ni Europskoj komisiji niti zemljama članicama, to je jasno rečeno u rezoluciji Europske pučke stranke - rekao je Jandroković.
U hrvatskoj diplomaciji nitko ne želi razgovarati o mogućnosti da Francuska ne uspije pronaći rješenje, no i šef Delegacije Europske komsije u Zagrebu,
Vincent Degert, nedavno je rekao da mala kašnjenja u otvaranju pregovora ne znače da bi u konačnici Hrvatska propustila rok za zatvaranje pregovora do kraja iduće godine.
I diplomatski izvori tvrde da Hrvatska već radi na tim poglavljima “kao da su otvorena”. Drugim riječima, čim prestane slovenska blokada, Hrvatska bi poglavlja spremna za otvaranje, a u ovom trenutku ih ima 10, mogla otvoriti vrlo brzo te ih potom brzo i zatvoriti. No, ako Hrvatska ne uspije otvoriti sva poglavlja u mjesec-dva, zaključivanje pregovora do kraja 2009. bit će “otežano”.
Ipak, pravi bi problemi mogli nastati ako se Slovenci ukopaju na svojim pozicijama. Europska Unija nema formalnog načina da prisili Ljubljanu da deblokira pregovore, no predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica smatra da bi se Slovenija mogla naći pod još većim političkim pritiskom EU jer se sada blokada Hrvatske može protumačiti i kao blokada reforme institucija EU.
Irska je danas pristala ponoviti referendum o Lisabonskom sporazumu, pod uvjetom da dobije garancije da se neće morati odreći povjerenika u Europskoj komisiji i da će i dalje sama odlučivati o pitanjima poput pobačaja. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je da će se te garancije uključuti u pristupni sporazum Hrvatske i EU 2010. ili 2011. godine.
1.Glasnogovornik slovenskog MVP-a Bojan Brezigarprije dva mjeseca Jutarnjem je izjavio da Hrvatska u pregovaračkom stajalištu o slobodi kretanja kapitala navodi površinu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, iz kojeg je jasno da su uključena i zemljišta na lijevoj obali Dragonje. Hrvatska tvrdi da je to iz te brojke nemoguće zaključiti.
2.Slovenija blokira zatvaranje poglavlja o transeuropskim mrežama jer se Republika Hrvatska poziva na Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2012. godine, u kojem postoji karta na kojoj je granica na sredini Piranskog zaljeva.
3.U poglavlju Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata Slovenija tvrdi da se RH poziva na hrvatski Plan intervencija kod izvanrednog onečišćenja mora, u kojem je zemljovid koji je za Sloveniju sporan.
4.U poglavlju o okolišu Slovenija tvrdi da Hrvatska navodi Strategiju upravljanja vodama, koja sadrži zemljovid.
5.Prema tajnom dokumentu slovenske vlade, u poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost, Sloveniji su problem osobne iskaznice i putovnice, no iz slovenskih institucija nismo uspjeli doznati o čemu je točno riječ.
Moguće je da postoji još problema, jer je Brezigar naglasio da je riječ o “primjerima, a ne iscrpnom popisu”. K tome slovenska strana na sastancima radne skupine za pregovore navodno neprestano mijenja sadržaj svojih primjedbi.
Deblokada
Francuska uspije postići kompromis između Hrvatske i Slovenije, pregovori se nastavljaju prema hodogramu Europske komisije i završavaju iduće godine. Pitanje granice rješava se kada obje države uđu u EU.
Produljena blokada
Slovenija nekoliko mjeseci nastavlja inzistirati na svojim pozicijama, ali popušta pod iznimnim pritiskom ostalih članica EU koje ulaskom Hrvatske žele riješiti i pitanje Lisabonskog sporazuma. Hrvatska, koja u međuvremenu provodi reforme potrebne za zatvaranje poglavlja, uspijeva nadoknaditi zaostatak i završava pregovore 2009.
Crni scenarij
Nikakav pritisak ne uspijeva slomiti Slovence. U Hrvatskoj jača euroskepticizam prema Uniji koja ne uspijeva primiti novu članicu iako je ispunila uvjete. U slučaju da se blokada i riješi, i nekoliko godina kasnije teško je pridobiti hrvatsku javnost da na referendumu podrži ulazak u EU.
Izgledi Hrvatske da do kraja 2009. zaključi pristupne pregovore s Europskom Unijom ne čine se prevelikima, stoji u izvješću Economist Intelligence Unita (EIU), posebnog odjela poznatog tjednika Economist.
EUI tako navodi da se zapreke koje stoje pred Hrvatskom mogu svrstati u četiri skupine. Prava skupina su problemi sa susjednom Slovenijom koja je blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja. Druga skupina zapreka su problemi s korupcijom i organiziranim kriminalom koje Hrvatska ima i otvoreno su isplivali na površinu.
Treću skupinu pak čini nezadovoljstvo Nizozemske suradnjom Zagreba s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (ICTY), prije svega nedostavljanjem određenih dokumenata na zahtjev Suda. EIU navodi
Uskraćivanje datuma za kraj pregovora je zabrinjavajuće
da je Nizozemska zauzela vrlo tvrdo stajalište u vezi sa suradnjom s ICTY-jem, blokiravši punu implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU sa Srbijom. Očito će nizozemska vlada biti jednako čvrsta i prema Hrvatskoj, tvrdi EIU.
Ipak, inzistiranje na punoj suradnji s ICTY-jem nizozemskoj vladi služi i u druge svrhe - kako se javno mnijenje hladi prema proširenju, pitanje ICTY-ja koristan je način za odgađanje procesa. To je povezano i s četvrtom skupinom problema, koja je šira od nizozemsko-hrvatskih odnosa.
Diljem starih članica EU postoji zamor od proširenja, zabrinutost zbog kandidature Turske za članstvo te želja da se prije daljnjih proširenja riješe institucionalna pitanja EU, dakle da Lisabonski ugovor stupi na snagu. Nizozemski problem mogao bi biti teže rješiv od slovenskoga, jer je rat završio prije manje od petnaest godina, a neki od hrvatskih optuženika pred ICTY-jem u dijelu hrvatske populacije smatraju se nacionalnim herojima.
Najviše je neizvjesnosti u četvrtoj skupini, osobito kada je riječ o zasićenju proširenjem među starim članicama EU. U tom je kontekstu uskraćivanje datuma za završetak pregovora zabrinjavajuće za Hrvatsku. Da je datum određen, članice EU preuzele bi teret da obave svoj dio posla kako bi pripremile ulazak Hrvatske u članstvo do 2010. ili 2011. (Željko Trkanjec)
Slovenija će teško popustiti
Nakon izbora u Sloveniji ove jeseni sramežljivo se pojavila nada da bi nova vlada lijevog centra mogla biti sklonija rješavanju problema s Hrvatskom. No, “vječni” Dimitrij Rupel je blokadu pregovora učinio svojom ostavštinom, a i prvi signali iz nove koalicije nisu davali prostora optimizmu. Ipak, nije se očekivalo da će Pahor biti baš tako tvrd. U slovenskoj politici, sad je to konačno jasno, postoji konsenzus o tome da je sve manje od izravnog kontakta s otvorenim morem i cjelovitog Piranskog zaljeva poraz nacionalnih interesa.
Političar koji pristane na manje od sporazuma Drnovšek - Račan može se slobodno odmah odseliti jer mu u “deželi” više nema političkog života. Taj je stav građen od uzajamnog priznanja: Hrvatska je uvijek bila u slabijem položaju - rat, međunarodna izolacija, pregovori - i slovenska politika je smatrala da može i mora nastupati s pozicije sile kako bi ostvarila maksimum. Zato se i tako snažno protive izlasku na Sud i stalno pričaju o arbitraži.
Nikolina Šajn
To bi se moglo zaključiti na temelju nerazumnih zahtjeva koje posljednjih mjeseci slovenska politika postavlja pred Hrvatsku, nezadovoljna hrvatskim pregovaračkim stajalištima za koja tvrdi da prejudiciraju granicu, tvrde diplomati.
Irski protokol može ubrzati ulazak Hrvatske
Pahor: Imamo 'slaba iskustva' s vjerodostojnošću Hrvatske
Slovenija već dva mjeseca tvrdi da joj je neprihvatljivo svako pregovaračko stajalište u kojemu se Hrvatska poziva na zakonske ili podzakonske akte, a u kojima postoje zemljovidi ili se spominje ZERP, no tek ovih dana izlazi na vidjelo na koji je način to zamislila riješiti. Francusko predsjedništvo EU je predložilo, a Sanaderova Vlada pristala, da Hrvatska potpiše pismo u kojem bi garantirala da ničim - usmeno, pismeno, predanim i predočenim dokumentima i slično - ne prejudicira granicu, odnosno da to što je EU neke dokumente prihvatila u sklopu pregovora neće koristiti kao argument u arbitraži.
To je orkestrirana ucjena bez obzira na to tko je na vlasti u Sloveniji
| Fri
ščić:
|
Budući da se u pregovorima spominje gotovo cjelokupno zakonodavstvo, Hrvatsku bi se dovelo u situaciju da pred arbitražu izađe praznih ruku i da ne smije kao argument podastrijeti, primjerice, katastarske knjige koje potvrđuju hrvatske granice.
- To Hrvatskoj nije prihvatljivo jer ne možemo prihvatiti slabljenje svoje pregovaračke pozicije u postupku kojim će se utvrđivati granica - rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.
- Ovdje se radi o bilateralnom pitanju koje se koristi kao sredstvo pritiska na Hrvatsku u pregovaračkom procesu. To nije u europskom duhu, to nije prihvatljivo ni Europskoj komisiji niti zemljama članicama, to je jasno rečeno u rezoluciji Europske pučke stranke - rekao je Jandroković.
U hrvatskoj diplomaciji nitko ne želi razgovarati o mogućnosti da Francuska ne uspije pronaći rješenje, no i šef Delegacije Europske komsije u Zagrebu,
Vincent Degert, nedavno je rekao da mala kašnjenja u otvaranju pregovora ne znače da bi u konačnici Hrvatska propustila rok za zatvaranje pregovora do kraja iduće godine.
I diplomatski izvori tvrde da Hrvatska već radi na tim poglavljima “kao da su otvorena”. Drugim riječima, čim prestane slovenska blokada, Hrvatska bi poglavlja spremna za otvaranje, a u ovom trenutku ih ima 10, mogla otvoriti vrlo brzo te ih potom brzo i zatvoriti. No, ako Hrvatska ne uspije otvoriti sva poglavlja u mjesec-dva, zaključivanje pregovora do kraja 2009. bit će “otežano”.
Ipak, pravi bi problemi mogli nastati ako se Slovenci ukopaju na svojim pozicijama. Europska Unija nema formalnog načina da prisili Ljubljanu da deblokira pregovore, no predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica smatra da bi se Slovenija mogla naći pod još većim političkim pritiskom EU jer se sada blokada Hrvatske može protumačiti i kao blokada reforme institucija EU.
Irska je danas pristala ponoviti referendum o Lisabonskom sporazumu, pod uvjetom da dobije garancije da se neće morati odreći povjerenika u Europskoj komisiji i da će i dalje sama odlučivati o pitanjima poput pobačaja. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je da će se te garancije uključuti u pristupni sporazum Hrvatske i EU 2010. ili 2011. godine.
1.Glasnogovornik slovenskog MVP-a Bojan Brezigarprije dva mjeseca Jutarnjem je izjavio da Hrvatska u pregovaračkom stajalištu o slobodi kretanja kapitala navodi površinu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, iz kojeg je jasno da su uključena i zemljišta na lijevoj obali Dragonje. Hrvatska tvrdi da je to iz te brojke nemoguće zaključiti.
2.Slovenija blokira zatvaranje poglavlja o transeuropskim mrežama jer se Republika Hrvatska poziva na Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2012. godine, u kojem postoji karta na kojoj je granica na sredini Piranskog zaljeva.
3.U poglavlju Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata Slovenija tvrdi da se RH poziva na hrvatski Plan intervencija kod izvanrednog onečišćenja mora, u kojem je zemljovid koji je za Sloveniju sporan.
4.U poglavlju o okolišu Slovenija tvrdi da Hrvatska navodi Strategiju upravljanja vodama, koja sadrži zemljovid.
5.Prema tajnom dokumentu slovenske vlade, u poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost, Sloveniji su problem osobne iskaznice i putovnice, no iz slovenskih institucija nismo uspjeli doznati o čemu je točno riječ.
Moguće je da postoji još problema, jer je Brezigar naglasio da je riječ o “primjerima, a ne iscrpnom popisu”. K tome slovenska strana na sastancima radne skupine za pregovore navodno neprestano mijenja sadržaj svojih primjedbi.
|
5
glavnih problema između Slovenije i Hrvatske zbog kojih nam se blokira pregovarački proces
|
Deblokada
Francuska uspije postići kompromis između Hrvatske i Slovenije, pregovori se nastavljaju prema hodogramu Europske komisije i završavaju iduće godine. Pitanje granice rješava se kada obje države uđu u EU.
Produljena blokada
Slovenija nekoliko mjeseci nastavlja inzistirati na svojim pozicijama, ali popušta pod iznimnim pritiskom ostalih članica EU koje ulaskom Hrvatske žele riješiti i pitanje Lisabonskog sporazuma. Hrvatska, koja u međuvremenu provodi reforme potrebne za zatvaranje poglavlja, uspijeva nadoknaditi zaostatak i završava pregovore 2009.
Crni scenarij
Nikakav pritisak ne uspijeva slomiti Slovence. U Hrvatskoj jača euroskepticizam prema Uniji koja ne uspijeva primiti novu članicu iako je ispunila uvjete. U slučaju da se blokada i riješi, i nekoliko godina kasnije teško je pridobiti hrvatsku javnost da na referendumu podrži ulazak u EU.
|
3 scenarija
|
Izgledi Hrvatske da do kraja 2009. zaključi pristupne pregovore s Europskom Unijom ne čine se prevelikima, stoji u izvješću Economist Intelligence Unita (EIU), posebnog odjela poznatog tjednika Economist.
EUI tako navodi da se zapreke koje stoje pred Hrvatskom mogu svrstati u četiri skupine. Prava skupina su problemi sa susjednom Slovenijom koja je blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja. Druga skupina zapreka su problemi s korupcijom i organiziranim kriminalom koje Hrvatska ima i otvoreno su isplivali na površinu.
Treću skupinu pak čini nezadovoljstvo Nizozemske suradnjom Zagreba s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (ICTY), prije svega nedostavljanjem određenih dokumenata na zahtjev Suda. EIU navodi
Uskraćivanje datuma za kraj pregovora je zabrinjavajuće
|
I Nizozems
ka nas može blokirati zbog Haaga
|
| Hrv
atska i EU
|
Ipak, inzistiranje na punoj suradnji s ICTY-jem nizozemskoj vladi služi i u druge svrhe - kako se javno mnijenje hladi prema proširenju, pitanje ICTY-ja koristan je način za odgađanje procesa. To je povezano i s četvrtom skupinom problema, koja je šira od nizozemsko-hrvatskih odnosa.
Diljem starih članica EU postoji zamor od proširenja, zabrinutost zbog kandidature Turske za članstvo te želja da se prije daljnjih proširenja riješe institucionalna pitanja EU, dakle da Lisabonski ugovor stupi na snagu. Nizozemski problem mogao bi biti teže rješiv od slovenskoga, jer je rat završio prije manje od petnaest godina, a neki od hrvatskih optuženika pred ICTY-jem u dijelu hrvatske populacije smatraju se nacionalnim herojima.
Najviše je neizvjesnosti u četvrtoj skupini, osobito kada je riječ o zasićenju proširenjem među starim članicama EU. U tom je kontekstu uskraćivanje datuma za završetak pregovora zabrinjavajuće za Hrvatsku. Da je datum određen, članice EU preuzele bi teret da obave svoj dio posla kako bi pripremile ulazak Hrvatske u članstvo do 2010. ili 2011. (Željko Trkanjec)
Slovenija će teško popustiti
Nakon izbora u Sloveniji ove jeseni sramežljivo se pojavila nada da bi nova vlada lijevog centra mogla biti sklonija rješavanju problema s Hrvatskom. No, “vječni” Dimitrij Rupel je blokadu pregovora učinio svojom ostavštinom, a i prvi signali iz nove koalicije nisu davali prostora optimizmu. Ipak, nije se očekivalo da će Pahor biti baš tako tvrd. U slovenskoj politici, sad je to konačno jasno, postoji konsenzus o tome da je sve manje od izravnog kontakta s otvorenim morem i cjelovitog Piranskog zaljeva poraz nacionalnih interesa.
Političar koji pristane na manje od sporazuma Drnovšek - Račan može se slobodno odmah odseliti jer mu u “deželi” više nema političkog života. Taj je stav građen od uzajamnog priznanja: Hrvatska je uvijek bila u slabijem položaju - rat, međunarodna izolacija, pregovori - i slovenska politika je smatrala da može i mora nastupati s pozicije sile kako bi ostvarila maksimum. Zato se i tako snažno protive izlasku na Sud i stalno pričaju o arbitraži.
|
Komentar: Željko Trkanjec
|
Nikolina Šajn
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....