Dalmacija je najveća i u svijetu najpoznatija hrvatska povijesna regija. Zauzima jug Hrvatske i predstavlja pravi, iskonski Mediteran. Obuhvaća četiri županije, no u srednju Dalmaciju spadaju Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska. Obala je krševita i razvedena, reljef je planinski s krškim oblicima, a rijeke imaju duboke i strme doline. Ima i ponornica, uz obalu podmorskih vrulja te nekoliko jezera. Klima i vegetacija su mediteranski.
Zbog prirodnih ljepota, kulturnih i povijesnih spomenika turizam je vrlo razvijen. Ovdje je podignuta i Salona, dalmatinska metropola i jedan od najvećih gradova Rimskog Carstva. Kada je 395. car Teodozije I. Veliki podijelio Rimsko Carstvo na zapadni i istočni dio, Dalmacija je ostala u okvirima zapadne polovice Carstva. U vrijeme dolaska Hrvata Dalmaciju čine tek neki veći gradovi koji priznaju vlast bizantskog cara: Krk, Osor, Rab, Zadar, Trogir i Kotor te poslije Split i Dubrovnik.
U vrijeme vladavine kralja Tomislava (10. st.) prvi su put objedinjeni bizantski gradovi na obali s ostatkom Hrvatske, no njihova čvršća veza zaživjela je tek u vrijeme kralja Petra Krešimira IV. Gradovi su tijekom srednjeg vijeka postupno pohrvaćivani, a očituje se i usmjerenost Hrvatskog kraljevstva prema moru.
Biograd i Šibenik prvi se put spominju upravo 1066. tijekom njegova vladanja. Ipak Mlečani osvajaju dalmatinske gradove i otoke te postaju vodeća vlast u Dalmaciji do 1797. Doba procvata Zadra, Šibenika, Trogira, Splita i Dubrovnika je vrijeme vladavine ugarsko-hrvatskih krljeva. U političkom smislu konačno je ujedinjena u vrijeme napoleonskih ratova.
Ime Dalmacija
Spominje se prvi put u vrijeme rimskih osvajanja istočne obale Jadrana na prijelazu u 1. stoljeće. Rimljani su Dalmacijom nazvali provinciju u kojoj su živjeli brojni narodi ilirskoga kulturnog kruga, pa i Dalmati. Nije neobično da je cijeli prostor nazvan po Dalmatima jer su oni Rimljanima pružali najodlučniji otpor do konačne “pacifikacije”.
ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA
Jedna je od najneobičnijih i ekološki najbolje očuvanih, gastronomski najbogatijih, ali još nedovoljno poznatih dijelova Hrvatske, pa i Europe. Središnji dio Dalmacije obuhvaća prostranu, krševitu Zagoru, divne otoke, a povijesno i zemljopisno čini najvredniji dio obale Jadrana. U njoj su na jedinstven način raznoliki krajolici povezani u osebujan spomenik prirode, ali i hrvatske nacionalne povijesti. Središte Šibensko-kninske županije je Šibenik, on je ujedno i kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte županije.
SPLITSKO - DALMATINSKA ŽUPANIJA
Regija koja je lijepa, raznolika, vesela, raspjevana i bogata i ljudima i poviješću i znamenitostima. Vole se Dalmatinci hvaliti kako im je regija jedna od rijetkih koja spaja toliko raznolikosti u savršen sklad.
Ova županija smještena je u središnjem dijelu regije Dalmacija. Inače, Dalmacija ima 16 gradova, glavno joj je sjedište grad Split, drugi po veličini grad u Hrvatskoj. Prostore današnje županije ljudi su rano naselili zbog blage klime, plodnog tla i brojnih izvora pitke vode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....