•
Ostavinu naslijeđenu od majke 1996. godine, koju ona nije bila predala na uknjižbu, predao sam na uknjižbu 1998. godine radi upisa prava vlasništva na svoje ime. Rješenjem gruntovnice je usvojen prijedlog za uknjižbu nekih od nekretnina iz rješenja o nasljeđivanju, a za neke od nekretnina iz rješenja o nasljeđivanju je uknjižba odbijena. Budući da je odbijena uknjižba mog prava vlasništva na zemljišta koja su obrađivali moj djed i pradjed, htio sam preko odvjetnika uložiti žalbu jer su 1991, kada su se počele sređivati zemljišne knjige, ta zemljišta neosnovano upisana kao vlasništvo općine.
Od svog odvjetnika 2007. g. zahtijevam da tuži općinu. Odvjetnik me obavijestio da je moja zemljišna čestica međuvremenu prešla u vlasništvo države i da je uredbom stopirano do daljnjega zaprimanje žalbi u slučaju takvih predmeta. Kada je ta uredba stupila na snagu? Je li moguće da se država ne može tužiti ili da barem zaprimi žalbu? Što poduzeti?
Problem koji opisujete obuhvaća dva pravno različita predmeta. Prvi predmet je postupak zemljišnoknjižne provedbe rješenja o nasljeđivanju, a drugi predmet je utvrđivanje kako je došlo do toga da je sporna nekretnina upisana kao vlasništvo općine odnosno države i eventualno pobijanje tog upisa.
Razlog zbog kojeg je zemljišnoknjižni sud odbio provesti upis za neke od nekretnina obuhvaćenih rješenjem o nasljeđivanju vjerojatno je to što nije bilo ostvareno načelo knjižnog prednika. Naime, upis u zemljišnu knjigu može se dopustiti samo protiv knjižnog prednika, tj. osobe koja je u času podnošenja prijedloga bila upisana kao nositelj knjižnog prava.
Nije upisano u gruntovnicu
U slučaju prijenosa prava na više osoba uzastopno, posljednji stjecatelj može zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega samo ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnoga prednika do sebe. Kako ostaviteljica (vaša pok. majka) u vrijeme kad je rješenje o nasljeđivanju stiglo na provedbu zemljišnoknjižnom sudu na nekim od nekretninama obuhvaćenim rješenjem o nasljeđivanju nije bila upisana u zemljišnoj knjizi, nego je bila upisana država ili općina, to je sud osnovano našao da postoji zapreka za upis na tim nekretninama.
Sama činjenica da je u ostavinskom ili nekom drugom postupku sud donio rješenje temeljem kojeg bi se trebalo prenijeti pravo vlasništva nekretnine ne znači nužno da će zemljišnoknjižni odjel istog ili drugog suda suda temeljem te odluke dopustiti upis prava vlasništva nasljednika u zemljišnoj knjizi. Tako je npr. u ostavinskom postupku moguće da neka nekretnina uđe u ostavinu kao tzv. izvanknjižno vlasništvo ostavitelja - temeljem činjenice da je ostavitelj bio upisan samo u katastarskom operatu, da posjeduje ugovor o stjecanju te nekretnine i slično.
Žalba na sud
Protiv odluke suda o djelomičnom odbijanju provedbe rješenja o nasljeđivanju može se podnijeti žalba. Sud žalbu mora zaprimiti, a žalba se može poslati i poštom; vjerojatno se s tim u vezi niste dobro razumjeli sa svojim odvjetnikom. No očito je zbog opisane povrede pravila o knjižnom predniku vaša žalba protiv odbijanja provedbe u zemljišnoj knjizi dijela rješenja o nasljeđivanju bila odbijena. Da bi se utvrdio temelj upisa prava vlasništva općine, odnosno države na predmetnoj nekretnini i kakve su mogućnosti pobijanja tog upisa, treba najprije utvrditi kako je uopće došlo do spornog upisa. To se može saznati uvidom u zbirku isprava gruntovnice.
Kad se to utvrdi, onda će se moći procijeniti kolika je šansa da vi u postupku protiv države uspijete ishoditi nekretninu za sebe. Pretpostavljam da je vaš odvjetnik htio istaknuti da se s tužbom u vašem slučaju ne bi uspjelo. Država može biti tužena. Posebnost je u tome što se prije podnošenja tužbe protiv Republike Hrvatske potencijalni tužitelj mora obratiti državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Ako je vaš prednik bio uknjižen kao vlasnik nekretnine, onda možete poduzeti još i sljedeće: na sudu provjerite je li mu bila dostavljena odluka kojom je s njega preneseno knjižno pravo na općinu, odnosno državu. Ako nije, onda rješenje o spornom upisu nije pravomoćno pa vi kao nasljednik možete tražiti od suda da vam dostavi rješenje o spornom upisu. Nakon dostave rješenja, protiv tog rješenja možete podnijeti žalbu.
Boris Makarović
Od svog odvjetnika 2007. g. zahtijevam da tuži općinu. Odvjetnik me obavijestio da je moja zemljišna čestica međuvremenu prešla u vlasništvo države i da je uredbom stopirano do daljnjega zaprimanje žalbi u slučaju takvih predmeta. Kada je ta uredba stupila na snagu? Je li moguće da se država ne može tužiti ili da barem zaprimi žalbu? Što poduzeti?
Problem koji opisujete obuhvaća dva pravno različita predmeta. Prvi predmet je postupak zemljišnoknjižne provedbe rješenja o nasljeđivanju, a drugi predmet je utvrđivanje kako je došlo do toga da je sporna nekretnina upisana kao vlasništvo općine odnosno države i eventualno pobijanje tog upisa.
Razlog zbog kojeg je zemljišnoknjižni sud odbio provesti upis za neke od nekretnina obuhvaćenih rješenjem o nasljeđivanju vjerojatno je to što nije bilo ostvareno načelo knjižnog prednika. Naime, upis u zemljišnu knjigu može se dopustiti samo protiv knjižnog prednika, tj. osobe koja je u času podnošenja prijedloga bila upisana kao nositelj knjižnog prava.
Nije upisano u gruntovnicu
U slučaju prijenosa prava na više osoba uzastopno, posljednji stjecatelj može zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega samo ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnoga prednika do sebe. Kako ostaviteljica (vaša pok. majka) u vrijeme kad je rješenje o nasljeđivanju stiglo na provedbu zemljišnoknjižnom sudu na nekim od nekretninama obuhvaćenim rješenjem o nasljeđivanju nije bila upisana u zemljišnoj knjizi, nego je bila upisana država ili općina, to je sud osnovano našao da postoji zapreka za upis na tim nekretninama.
Sama činjenica da je u ostavinskom ili nekom drugom postupku sud donio rješenje temeljem kojeg bi se trebalo prenijeti pravo vlasništva nekretnine ne znači nužno da će zemljišnoknjižni odjel istog ili drugog suda suda temeljem te odluke dopustiti upis prava vlasništva nasljednika u zemljišnoj knjizi. Tako je npr. u ostavinskom postupku moguće da neka nekretnina uđe u ostavinu kao tzv. izvanknjižno vlasništvo ostavitelja - temeljem činjenice da je ostavitelj bio upisan samo u katastarskom operatu, da posjeduje ugovor o stjecanju te nekretnine i slično.
Žalba na sud
Protiv odluke suda o djelomičnom odbijanju provedbe rješenja o nasljeđivanju može se podnijeti žalba. Sud žalbu mora zaprimiti, a žalba se može poslati i poštom; vjerojatno se s tim u vezi niste dobro razumjeli sa svojim odvjetnikom. No očito je zbog opisane povrede pravila o knjižnom predniku vaša žalba protiv odbijanja provedbe u zemljišnoj knjizi dijela rješenja o nasljeđivanju bila odbijena. Da bi se utvrdio temelj upisa prava vlasništva općine, odnosno države na predmetnoj nekretnini i kakve su mogućnosti pobijanja tog upisa, treba najprije utvrditi kako je uopće došlo do spornog upisa. To se može saznati uvidom u zbirku isprava gruntovnice.
Kad se to utvrdi, onda će se moći procijeniti kolika je šansa da vi u postupku protiv države uspijete ishoditi nekretninu za sebe. Pretpostavljam da je vaš odvjetnik htio istaknuti da se s tužbom u vašem slučaju ne bi uspjelo. Država može biti tužena. Posebnost je u tome što se prije podnošenja tužbe protiv Republike Hrvatske potencijalni tužitelj mora obratiti državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Ako je vaš prednik bio uknjižen kao vlasnik nekretnine, onda možete poduzeti još i sljedeće: na sudu provjerite je li mu bila dostavljena odluka kojom je s njega preneseno knjižno pravo na općinu, odnosno državu. Ako nije, onda rješenje o spornom upisu nije pravomoćno pa vi kao nasljednik možete tražiti od suda da vam dostavi rješenje o spornom upisu. Nakon dostave rješenja, protiv tog rješenja možete podnijeti žalbu.
Boris Makarović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....