Jedan od najuspjelijih eksperimenata i pravi svjetski muzej arhitekture na otvorenom, Borneo - Sporenburg u Amsterdamu, slavi desetu godišnjicu postojanja. Naselje stvoreno na dokovima tijekom desetak je godina postalo prestižno mjesto gdje stanuju gotovo isključivo mladi bogati biznismeni i ugledni umjetnici kojima ne smeta što njihove domove svaki dan posjećuju i fotografiraju tisuće turista i arhitekata.
Samim time, novo naselje s oko 2500 stanova u tri velike zgrade i oko 200 obiteljskih kuća u istočnom dijelu Amsterdama postalo je top-destinacija u kojoj se na jednome mjestu mogu vidjeti projekti i kuće najvažnijih nizozemskih i svjetskih arhitekata. Uz 60-ak različitih arhitekata iz 20-ak zemalja, jednu od tri velike zgrade, popularno nazvane "Motherfuckers", projektirali su hrvatski arhitekti Pero Puljiz i Branimir Medić.
Njih su dvojica nakon postdiplomskog studija u Amsterdamu postali partneri poznatoga arhitektonskog biroa De Arhitekten Cie, a njihovi kolege, prijatelji i arhitekti iz Zagreba za Jutarnji list komentirali su eksperimentalno naselje Borneo - Sporenburg. Arhitekti Zvone Prlić, Damir Mioč i Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, slažu se da se tako smjeli projekt sigurno neće izvesti u Hrvatskoj u sljedećih 20-ak godina, među ostalim i zbog zamršene upravne, pravne i birokratske regulative.
- Borneo je napravljen planski i vizionarski, a od početka se znalo da će izazvati veliko zanimanje struke. Amsterdam je urbanističkim projektom Adriaana Geuze dobio suvremenu arhitekturu, a hrvatski projekti POS-a u Španskom i Sesvetama te Bandićevih stanova u Podbrežju, Borovju i na Žitnjaku samo su pokušaji stvaranja nešto drugačijeg koncepta stanovanja, koji ipak ne pomiču granice u arhitekturi - rekao je arhitekt Damir Mioč.
Prema njegovu mišljenju, glavne odlike Bornea su planirana gradnja kojom se 60-ak parcela u potpunosti preparceliralo i kojima se dobila tražena gustoća gradnje. U Borneu postoje obiteljske kućice od stotinjak kvadrata, kao i goleme vile i zgrade, te socijalni stanovi. Uz to, naselje ima dvije škole, bolnicu, restorane, trgovine, jaht klub te mnogo parkova i sportskih sadržaja.
Arhitekt Zvone Prlić, Puljizov i Medićev kolega iz Berlage Instituta u Amsterdamu, istaknuo je da je projekt naselja fenomenalan primjer uspješnog projekta novog oblika stanovanja.
Arhitekt Adriaan Geuze iz biroa West 8 dobio je natječaj za urbanizam i revitalizaciju napuštenih amsterdamskih dokova. Tada je napravio projekt u kojemu se prožimaju visoke, niske, male i velike kuće te različite tipologije stanovanja. Angažirao je 60-ak odabranih međunarodnih arhitekata, od kojih su najpoznatiji Klaus Kaan, Willem Jan Neutelings, Ben van Berkel, Josep Lluis Mateo i renomirani biroi MVRDV i OMA, te krenuo u projekt koji je za samo nekoliko godina u potpunosti oživio.
Angažiranjem različitih arhitekata Borneo i Sporenburg postali su neponovljiva cjelina u kojoj se odlično dopunjuju različiti arhitektonski izričaji, materijali i forme, a cijelo je naselje postalo šareni i veseli muzej na otvorenom.
Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Hrvoje Hrabak ističe kako je to amsterdamsko naselje fantastičan projekt s iznimnim ambijentalnim vrijednostima.
- Taj projekt bio je dio nizozemskog strateškog plana razvoja. Zlobnici kažu da je Borneo postao getoizirano naselje rezervirano isključivo za mlade, bogate, simpatične i nadasve uspješne bijelce, ali smatram da će se s vremenom napraviti korekcija u razvoju naselja. Na njegovu primjeru vidi se pravo funkcioniranje interdisciplinarnog i ekonomski održivog sustava. Naselje Vrbani III moglo je postati zagrebački Borneo, ali je zbog zakona tržišta i uniformiranih stanova postalo ziheraško monotono naselje - zaključio je Hrabak.
- 1999. gotovo cijelo naselje je sagrađeno
- projektiralo ga je 60-ak arhitekata iz 20 zemalja
- naselje ima 2500 stanova u tri velike zgrade i oko 200 obiteljskih kuća
- u naselju su dva doka, tri mosta, dvije škole, jedna bolnica te mnogo ureda, trgovina, parkova i sportskih sadržaja
Boba Blašković
Samim time, novo naselje s oko 2500 stanova u tri velike zgrade i oko 200 obiteljskih kuća u istočnom dijelu Amsterdama postalo je top-destinacija u kojoj se na jednome mjestu mogu vidjeti projekti i kuće najvažnijih nizozemskih i svjetskih arhitekata. Uz 60-ak različitih arhitekata iz 20-ak zemalja, jednu od tri velike zgrade, popularno nazvane "Motherfuckers", projektirali su hrvatski arhitekti Pero Puljiz i Branimir Medić.
Njih su dvojica nakon postdiplomskog studija u Amsterdamu postali partneri poznatoga arhitektonskog biroa De Arhitekten Cie, a njihovi kolege, prijatelji i arhitekti iz Zagreba za Jutarnji list komentirali su eksperimentalno naselje Borneo - Sporenburg. Arhitekti Zvone Prlić, Damir Mioč i Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, slažu se da se tako smjeli projekt sigurno neće izvesti u Hrvatskoj u sljedećih 20-ak godina, među ostalim i zbog zamršene upravne, pravne i birokratske regulative.
- Borneo je napravljen planski i vizionarski, a od početka se znalo da će izazvati veliko zanimanje struke. Amsterdam je urbanističkim projektom Adriaana Geuze dobio suvremenu arhitekturu, a hrvatski projekti POS-a u Španskom i Sesvetama te Bandićevih stanova u Podbrežju, Borovju i na Žitnjaku samo su pokušaji stvaranja nešto drugačijeg koncepta stanovanja, koji ipak ne pomiču granice u arhitekturi - rekao je arhitekt Damir Mioč.
Prema njegovu mišljenju, glavne odlike Bornea su planirana gradnja kojom se 60-ak parcela u potpunosti preparceliralo i kojima se dobila tražena gustoća gradnje. U Borneu postoje obiteljske kućice od stotinjak kvadrata, kao i goleme vile i zgrade, te socijalni stanovi. Uz to, naselje ima dvije škole, bolnicu, restorane, trgovine, jaht klub te mnogo parkova i sportskih sadržaja.
Arhitekt Zvone Prlić, Puljizov i Medićev kolega iz Berlage Instituta u Amsterdamu, istaknuo je da je projekt naselja fenomenalan primjer uspješnog projekta novog oblika stanovanja.
Arhitekt Adriaan Geuze iz biroa West 8 dobio je natječaj za urbanizam i revitalizaciju napuštenih amsterdamskih dokova. Tada je napravio projekt u kojemu se prožimaju visoke, niske, male i velike kuće te različite tipologije stanovanja. Angažirao je 60-ak odabranih međunarodnih arhitekata, od kojih su najpoznatiji Klaus Kaan, Willem Jan Neutelings, Ben van Berkel, Josep Lluis Mateo i renomirani biroi MVRDV i OMA, te krenuo u projekt koji je za samo nekoliko godina u potpunosti oživio.
Angažiranjem različitih arhitekata Borneo i Sporenburg postali su neponovljiva cjelina u kojoj se odlično dopunjuju različiti arhitektonski izričaji, materijali i forme, a cijelo je naselje postalo šareni i veseli muzej na otvorenom.
Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Hrvoje Hrabak ističe kako je to amsterdamsko naselje fantastičan projekt s iznimnim ambijentalnim vrijednostima.
- Taj projekt bio je dio nizozemskog strateškog plana razvoja. Zlobnici kažu da je Borneo postao getoizirano naselje rezervirano isključivo za mlade, bogate, simpatične i nadasve uspješne bijelce, ali smatram da će se s vremenom napraviti korekcija u razvoju naselja. Na njegovu primjeru vidi se pravo funkcioniranje interdisciplinarnog i ekonomski održivog sustava. Naselje Vrbani III moglo je postati zagrebački Borneo, ali je zbog zakona tržišta i uniformiranih stanova postalo ziheraško monotono naselje - zaključio je Hrabak.
- 1999. gotovo cijelo naselje je sagrađeno
- projektiralo ga je 60-ak arhitekata iz 20 zemalja
- naselje ima 2500 stanova u tri velike zgrade i oko 200 obiteljskih kuća
- u naselju su dva doka, tri mosta, dvije škole, jedna bolnica te mnogo ureda, trgovina, parkova i sportskih sadržaja
Kratki vodič kroz Borneo- 1996. Adriaan Geuze počeo je projektirati novo naselje |
Boba Blašković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....