Mnogi će studenti ljeto provesti uz knjigu učeći za ispite. U čarima će ljeta tako, u pravom smislu, uživati samo oni koji su do sredine srpnja položili uvjete za upis na višu godinu studija. Istražili smo tko su studenti koji su do sada sve ispite položili s odličnim uspjehom, čime se bave i kako gledaju na odnos društva prema darovitima.
Iako je omiljen slogan naših političara "Hrvatska - zemlja znanja", činjenica je da u državi još uvijek ne postoji kvalitetan sustav poticaja za najbolje studente. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac u proteklih je šest mjeseci, doduše, u nekoliko navrata najavio osnivanje Zaklade za stipendiranje studenata.
Ideja je da se jednom takvom zakladom najboljim studentima osiguraju znatno više novčane stipendije od onih koje trenutačno isplaćuje država, ali i siguran posao. No prijedlog za njezino osnivanje još nije došao u Vladu. Država nije izradila ni najavljeni registar darovitih, a nije napravljen ni nacionalni program za praćenje darovitih učenika i studenata.
Brigu o najboljima najavilo je zagrebačko sveučilište koje je od ove godine uvelo novi model školarina koji bi trebao stimulirati izvrsnost, a osnovan je i fond za stipendiranje darovitih studenata.
Svaki fakultet u taj je fond dužan uplatiti dva posto od naplaćenih školarina. Kako će to sve funkcionirati, pokazat će vrijeme. U svakom slučaju, izostao je model kreditiranja koji imaju sve zemlje koje za studij naplaćuju školarine.
Ono što nije pošlo za rukom državi, uspjela je učiniti Varaždinska županija koja je pri odobravanju kredita uvela i posebne pogodnosti za najbolje studente. Prema riječima župana Radimira Čačića, pravo na kredit imaju svi studenti, a do sada ih je isplaćeno 584 u mjesečnom iznosu od 2000 kuna za studij u zemlji, odnosno od četiri do pet tisuća kuna za studij u inozemstvu.
Oni koji su dobili kredit počet će ga vraćati kada dobiju posao, s tim da rata ne smije biti viša od 33 posto njihove plaće. Studenti koji ostvare prosjek 5,0 u potpunosti su oslobođeni vraćanja kredita, a oni s prosjekom 4,9 neće morati vraćati kamate na kredit koje iznose 4,9 posto. - Zemlja znanja ne može se realizirati na razini TV spotova. To je projekt koji traži cjelovit pristup, od predškolskog odgoja do doktorata - kaže župan Čačić.
Dekanica Medicinskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Nada Čikeš, kaže kako se na tom fakultetu posljednjih godina znatno povećao broj studenata koji imaju prosjek 5,0. Jedan je od razloga vjerojatno i to što pri zapošljavanju studenti s boljim prosjekom ocjena imaju prednost i lakše mogu doći do boljeg posla. Čikeš smatra kako bi najboljim studentima koji su zaintresirani za daljnji znanstveni napredak država trebala platiti troškove doktorskog studija, koji na Medicini stoji 15.000 kuna.
Hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa dr. Ivan Đikić, koji je studij medicine 1991. završio s prosjekom 5,0, i to šest mjeseci prije roka, prisjeća se da prije 16 godina to baš ništa nije značilo, što mu je jasno do znanja dao i ravantelj klinike ne želeći ga odmah primiti na staž.
Danas je situacija malo bolja jer su mediji i javnost zainteresirani za mlade odlikaše, no bojim se da odgovorni u društvu, gospodrski subjekti, politika, znanstveni instituti i sveučilišta, ne znaju kako ih nagraditi i potaknuti
dr. Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik
- Danas je situacija malo bolja jer su mediji i javnost zainteresirani za mlade odlikaše, no bojim se da odgovorni u društvu, gospodrski subjekti, politika, znanstveni instituti i sveučilišta, ne znaju kako ih nagraditi i potaknuti - kaže Đikić koji podsjeća da je u inozemstvu situacija drugačija.
- Selekcija najboljih ide čak do osnovne škole. Najnadareniji učenici prate se i stimuliraju tijekom školovanja i nude im se razne stipendije. Na fakultetima je sasvim normalno da najboljih dva do tri posto studenata već na polovici studija imaju predugovore i ponude za posao kojim će se baviti kad završe studij. Motivacija kompanija i sveučilišta je privlačenje najperspektivinijih mladih stručnjaka, jer se zna da je najveće bogatstvo ljudsko znanje - rekao je Đikić. Dodao je kako mu se čini da se u Hrvatskoj koncept podrške znanju prečesto iskorištava za osobnu ili stranačku promociju, a u stvarnosti se vrlo malo radi na njegovoj realizaciji.
I u Hrvatskoj postoje fakulteti koji brinu o najboljim studentima i o njihovu zapošljavanju, no glavni je razlog to što njihove struke dobro prolaze na tržištu rada.
Fakultet elektrotehnike i računarstva u suradnji s poslodavcima razvio je i poseban portal (www.s2bprogram.com/croatia) putem kojeg studenti FER-a mogu pronaći posao još tijekom studija. Nedavno je i Pravni fakultet potpisao ugovor s nekoliko renomiranih tvrtki i odvjetničkih društava u cilju zapošljavnja svojih najboljih studenata. No još uvijek ima fakulteta na kojima nismo uspjeli dobiti čak ni informaciju o tome tko su njihovi najbolji studenti jer, kako su nam rekli, takvu statistiku nisu dužni voditi.
Ekonomski fakultet Zagreb
Vrhunska tenisačica koja planira nakon studija otvoriti privatnu tvrtku
- U mojoj su obitelji već generacijama uglavnom svi liječnici i inženjeri. Obiteljsku tradiciju prekinuli smo brat i ja jer smo oboje upisali ekonomiju - rekla je Dora Vuletić, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Prošli je tjedan Dora završila drugu godinu studija s prosjekom 5.0. Gotovo istodobno diplomirao je njezin stariji brat Ante pa je obitelj imala razloga za slavlje.
- Ekonomija nam očito oboma dobro leži, no nikad se ne zna, možda i mi jednom upišemo medicinu - našalila se Dora, jedna od članica studenata tzv. Alfa grupe.
Grupu čini 40 najambicioznijih studenata, odabranih isključivo prema kriteriju izvrsnosti, a kako bi još više napredovali, fakultet im je osigurao bolje uvjete rada. Dodaje kako se nada da će Alfa grupa egzistirati i iduće godine, što nije sigurno jer se na trećoj godini studenti razvrstavaju po smjerovima. Dora je izabrala financije.
- Nisam neka štreberica, intenzivno učim nekoliko dana prije ispita. Završila sam X. gimnaziju i nikada nisam imala 5.0 prosjek. No, ovo me zanima i trudim se postići što bolji rezultat - gotovo se opravdavala Dora.
Dosad je dva puta igrala tenis za fakultet i oba puta osvojila prvenstvo sveučilišta. Tenis je njezina druga ljubav i igra ga od malih nogu. Bude li sve teklo prema planu, u prosincu će braniti boje zagrebačkog sveučilišta u Moskvi na Europskom prvenstvu sveučilišta u tenisu. Za postignute rezultate Dora je lani primila i Dekanovu nagradu, koja joj se smiješi i ove godine. Demonstratorica je na Katedri za matematiku, a dogodine se, uz to, priprema volontirati i na katedrama za statistiku i financije. Slobodno vrijeme najradije provodi u shoppingu jer se tako, kaže, najbolje liječi od stresa. Već ima plan da će, kada završi studij, otvoriti privatnu tvrtku.
Pravni fakultet Zagreb
Studentica s najboljim prosjekom ocjena za prvi ispit učila je punih pet mjeseci
- Puljanka Slađana Aras (22), studentica četvrte godine Pravnog fakulteta u Zagrebu, ima najbolji prosjek od svih studenata Prava - 4,93. Od 28 ispita, a 10. rujna polaže posljednji, njih 26 položila je s odličnim.
- Prvi ispit na prvoj godini, rimsko pravo, položila sam s vrlo dobrim, a učila sam pet mjeseci. Drugu četvorku dobila sam za opću povijest prava i društva. To su jedine dvije četvorke u mom indeksu - rekla nam je. Dodaje da za takav uspjeh treba sustavno učiti.
- Svaku literaturu prošla sam tri puta i nakon toga išla na ispit. Za dobar uspjeh potrebni su i dobri temelji koji se dograđuju. Treba naučiti pravno razmišljati, a za takvo razmišljanje najvažnija je prva godina - pojasnila je.
Kada 10. rujna položi posljednji ispit i upiše ocjenu u indeks, to će ujedno značiti da je diplomirala pravo. Njezin rad s četvrte godine, "Postupak odlučivanja o zahtjevu za azil", kod prof. Medvedovića priznat joj je kao diplomski rad, pa je odlukom Fakultetskog vijeća oslobođena polaganja diplomskog ispita. Isti je rad predložen i za Rektorsku nagradu zagrebačkog sveučilišta. O svemu tome Slađana Aras pričala nam je kao da je takvo što uobičajeno. Planira upisati i poslijediplomski.
- Što i kako dalje, odlučit ću 5 do 12. Kad mi u indeks udare posljednji pečat, sjest ću na krevet i razmisliti što dalje - rekla je Slađana. Bez obzira na to odluči li se za akademsku karijeru, volontirat će na sudu ili u nekom odvjetničkom uredu kako bi položila i pravosudni ispit.
U slobodno vrijeme voli pisati pravne tekstove, i to joj je kreativni odmor od čistog čitanja. - Volim šetati, trčati, plivati i baviti se malim nećakom. A kad mi u Zagrebu nakon dva - tri mjeseca pukne film, sjednem u autobus i odem mami - otkrila je Slađana Aras. (S. Fable)
FER Zagreb
Skladao simfoniju, snimio film, dobio Goranovu nagradu, izrađuje igrice
- Sa 13 godina skladao je prvu simfoniju, sa 14 snimio prvi film, a sa 18 napisao "Ciklogenezu", zbirku poezije za koju je dobio treću nagradu na Goranovom proljeću. Danas 20-godišnji Gordan Kreković studira Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i upravo je završio drugu godinu s prosjekom 5.0.
- Još u osnovnoj školi počeo sam izrađivati igrice za kompjutor i programe. Pohađao sam XV. gimnaziju u Zagrebu, popularni MIOC, i upis na FER nametao se kao logični nastavak - kaže. Kao srednjoškolac Gordan je dva puta sudjelovao na međunarodnim natjecanjima iz informatike. Išao je u drugi razred gimnazije kada su učenici iz MIOC-a sudjelovali na informatičkom natjecanju u Montrealu u Kanadi, a kao maturant branio je boje škole na sveameričkom natjecanju koje se te godine održavalo kraj New Yorka. Iz Kanade se vratio sa srebrnom, a iz Amerike sa zlatnom medaljom, što mu je osiguralo i izravan upis na FER pa prijemni nije ni polagao.
- Na prvoj godini nisam previše učio jer sam imao dobru podlogu iz MIOC-a. Na drugoj je godini bilo nešto teže, no ne i preteško. Važno je učiti kontinuirano, a studij se ipak razlikuje od srednje škole. Kod nas na faksu nema štrebanja, treba naučiti razmišljati - obrazložio je.
Uz obaveze na fakultetu ostaje mu još dovoljno slobodnoga vremena. Najradije ga provodi s djevojkom, no i dalje piše poeziju i sklada klasičnu glazbu za orkestar. Taj mladi budući znanstvenik, koji bi nakon završetka studija želio ostati na fakultetu, ima i svoj bend - Kivi reqiem. Sviraju progresivni heavy metal s elementima jazza i klasike, a Gordan u bendu svira klavijature. Nedavno je završio i novu zbirku poezije "Galija natašte".
- Ljudi bi trebali raditi ono što ih veseli - kaže.
Stomatološki fakultet
Dosad je položio ukupno 35 ispita, sve iz prvog pokušaja i sve s odličnom ocjenom
- Kada smo voditeljicu studentske referade na zagrebačkom Stomatološkom fakultetu pitali je li neki student dosad sve ispite položio s odličnim, kao iz topa odgovorila je: - Naš Joško. Joško Viskić (22) upravo je završio četvrtu godinu studija stomatologije, a dosad je položio 35 ispita, sve iz prvog pokušaja i sve s peticom.
- Joško je pametan, drag, pažljiv, super dečko, najbolji prijatelj, uvijek svakome pomogne kada je to potrebno - opisala ga je njegova djevojka Ivana Gačina s kojom je u vezi tri godine. Puni su hvale i njegovi kolege i profesori s fakulteta. Viskić je rodom iz Splita. Otac mu je stomatolog pa nije čudno, kaže, što želi studirati stomatologiju otkad zna za sebe. Završio je IV. gimnaziju Marka Marulića u Splitu, a zatim se uputio na studij u Zagreb. Upisao se kao od šale.
- Prva je godina najteža i treba puno učiti. Tada je i najveća selekcija. Oko 50 posto studenata na prvoj godini ne uspije položiti sve ispite i upisati drugu godinu - naglasio je Joško. To što je sve ispite položio s odličnim pripisuje svojoj dobroj koncentraciji i odličnoj memoriji.
- Puno mi je pomogla i moja Ivana koja također studira stomatologiju - otkrio je Joško, gledajući je zaljubljeno.
Od diplome ga dijeli još godinu dana, 15 ispita i diplomski, no zasad nema ponude za posao. Njegov otac radi u državnoj ordinaciji i ove se godine sprema u mirovinu, pa očevu ordinaciju teško može naslijediti. Pruži li mu se prilika, rado bi ostao na fakultetu. Trenutačno je demonstrator na fiziologiji i voditelj računalne učionice. U slobodno vrijeme bavi se sportom i dobrotvornim radom. Član je humanitarne organizacije mladih Rotary Cluba, Rotar Act, i voditelj fakultetske veslačke sekcije. Zimi se bavi snowbordom, a ljeti ronjenjem.
Informacijske znanosti
Superodlikaš s dva fakulteta kojeg nijedan profesor još nije primijetio
- Hrvatska je još daleko od toga da bude zemlja znanja. Ako želimo biti zemlja znanja, moramo ulagati u ljude - kaže Zagrepčanin Nino Tolić, student filozofije i informacijskih znanosti. Nino studira na Filozofskom fakultetu, upravo je završio drugu godinu studija i jedan je od dvoje studenata koji studiraju na najvećem fakultetu u zemlji i imaju prosjek 5,0. Na razgovor je došao u pratnji djevojke Dijane Magđinski koja sa zavidnim uspjehom "gura" dva fakulteta. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dijana je završila treću godinu studija biologije s prosjekom 4,0. Paraleno studira i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Završila je drugu godinu filozofije, i to s prosjekom 4,9.
To dvoje mladih, pametnih ljudi ističe kako se neprimjeren odnos države prema znanju najbolje ogleda u stipendiji koju država isplaćuje najboljim studentima, a koja iznosi samo 500 kuna mjesečno. Ni on, ni njegova djevojka Dijana nemaju ambicija zadržati se na zvanju prvostupnika, nego planiraju završiti doktorski studij, no sve ovisi, kažu, o tome koliko će stajati i tko će ga plaćati, oni ili država. Kombinacija studija koju je odabrao čini mu se idealnom. Na informacijskim se znanostima, kaže, više traži činjenično znanje, a na filozofiji zaključivanje i stil razmišljanja. Filozofija je odvijek bila njegova ljubav i u tom bi se području htio baviti znanstvenim radom i ostati na fakultetu. Ne pođe li mu to za rukom, prebacit će se na informacijske znanosti.
Nino Tolić završio je II. gimnaziju u Zagrebu, u školi nije bio superodlikaš, a prosjek 5,0 koji je uspio ostvariti na fakultetu pripisuje svojem interesu za studij, elokventnosti i dobroj memoriji. No, dosad nijedan profesor nije primijetio ni komentirao da u indeksu ima sve petice.
Ivana Kalogjera-Brkić
Iako je omiljen slogan naših političara "Hrvatska - zemlja znanja", činjenica je da u državi još uvijek ne postoji kvalitetan sustav poticaja za najbolje studente. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac u proteklih je šest mjeseci, doduše, u nekoliko navrata najavio osnivanje Zaklade za stipendiranje studenata.
Ideja je da se jednom takvom zakladom najboljim studentima osiguraju znatno više novčane stipendije od onih koje trenutačno isplaćuje država, ali i siguran posao. No prijedlog za njezino osnivanje još nije došao u Vladu. Država nije izradila ni najavljeni registar darovitih, a nije napravljen ni nacionalni program za praćenje darovitih učenika i studenata.
Brigu o najboljima najavilo je zagrebačko sveučilište koje je od ove godine uvelo novi model školarina koji bi trebao stimulirati izvrsnost, a osnovan je i fond za stipendiranje darovitih studenata.
Svaki fakultet u taj je fond dužan uplatiti dva posto od naplaćenih školarina. Kako će to sve funkcionirati, pokazat će vrijeme. U svakom slučaju, izostao je model kreditiranja koji imaju sve zemlje koje za studij naplaćuju školarine.
| Brigu o najboljima najavilo je zagrebačko sveučilište koje je od ove godine uvelo novi model školarina koji bi trebao stimulirati izvrsnost, a osnovan je i fond za stipendiranje darovitih studenata. |
Oni koji su dobili kredit počet će ga vraćati kada dobiju posao, s tim da rata ne smije biti viša od 33 posto njihove plaće. Studenti koji ostvare prosjek 5,0 u potpunosti su oslobođeni vraćanja kredita, a oni s prosjekom 4,9 neće morati vraćati kamate na kredit koje iznose 4,9 posto. - Zemlja znanja ne može se realizirati na razini TV spotova. To je projekt koji traži cjelovit pristup, od predškolskog odgoja do doktorata - kaže župan Čačić.
Dekanica Medicinskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Nada Čikeš, kaže kako se na tom fakultetu posljednjih godina znatno povećao broj studenata koji imaju prosjek 5,0. Jedan je od razloga vjerojatno i to što pri zapošljavanju studenti s boljim prosjekom ocjena imaju prednost i lakše mogu doći do boljeg posla. Čikeš smatra kako bi najboljim studentima koji su zaintresirani za daljnji znanstveni napredak država trebala platiti troškove doktorskog studija, koji na Medicini stoji 15.000 kuna.
Hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa dr. Ivan Đikić, koji je studij medicine 1991. završio s prosjekom 5,0, i to šest mjeseci prije roka, prisjeća se da prije 16 godina to baš ništa nije značilo, što mu je jasno do znanja dao i ravantelj klinike ne želeći ga odmah primiti na staž.
Danas je situacija malo bolja jer su mediji i javnost zainteresirani za mlade odlikaše, no bojim se da odgovorni u društvu, gospodrski subjekti, politika, znanstveni instituti i sveučilišta, ne znaju kako ih nagraditi i potaknuti
dr. Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik
|
- Selekcija najboljih ide čak do osnovne škole. Najnadareniji učenici prate se i stimuliraju tijekom školovanja i nude im se razne stipendije. Na fakultetima je sasvim normalno da najboljih dva do tri posto studenata već na polovici studija imaju predugovore i ponude za posao kojim će se baviti kad završe studij. Motivacija kompanija i sveučilišta je privlačenje najperspektivinijih mladih stručnjaka, jer se zna da je najveće bogatstvo ljudsko znanje - rekao je Đikić. Dodao je kako mu se čini da se u Hrvatskoj koncept podrške znanju prečesto iskorištava za osobnu ili stranačku promociju, a u stvarnosti se vrlo malo radi na njegovoj realizaciji.
I u Hrvatskoj postoje fakulteti koji brinu o najboljim studentima i o njihovu zapošljavanju, no glavni je razlog to što njihove struke dobro prolaze na tržištu rada.
Fakultet elektrotehnike i računarstva u suradnji s poslodavcima razvio je i poseban portal (www.s2bprogram.com/croatia) putem kojeg studenti FER-a mogu pronaći posao još tijekom studija. Nedavno je i Pravni fakultet potpisao ugovor s nekoliko renomiranih tvrtki i odvjetničkih društava u cilju zapošljavnja svojih najboljih studenata. No još uvijek ima fakulteta na kojima nismo uspjeli dobiti čak ni informaciju o tome tko su njihovi najbolji studenti jer, kako su nam rekli, takvu statistiku nisu dužni voditi.
Ekonomski fakultet Zagreb
Vrhunska tenisačica koja planira nakon studija otvoriti privatnu tvrtku
- U mojoj su obitelji već generacijama uglavnom svi liječnici i inženjeri. Obiteljsku tradiciju prekinuli smo brat i ja jer smo oboje upisali ekonomiju - rekla je Dora Vuletić, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Prošli je tjedan Dora završila drugu godinu studija s prosjekom 5.0. Gotovo istodobno diplomirao je njezin stariji brat Ante pa je obitelj imala razloga za slavlje.
- Ekonomija nam očito oboma dobro leži, no nikad se ne zna, možda i mi jednom upišemo medicinu - našalila se Dora, jedna od članica studenata tzv. Alfa grupe.
Grupu čini 40 najambicioznijih studenata, odabranih isključivo prema kriteriju izvrsnosti, a kako bi još više napredovali, fakultet im je osigurao bolje uvjete rada. Dodaje kako se nada da će Alfa grupa egzistirati i iduće godine, što nije sigurno jer se na trećoj godini studenti razvrstavaju po smjerovima. Dora je izabrala financije.
- Nisam neka štreberica, intenzivno učim nekoliko dana prije ispita. Završila sam X. gimnaziju i nikada nisam imala 5.0 prosjek. No, ovo me zanima i trudim se postići što bolji rezultat - gotovo se opravdavala Dora.
Dosad je dva puta igrala tenis za fakultet i oba puta osvojila prvenstvo sveučilišta. Tenis je njezina druga ljubav i igra ga od malih nogu. Bude li sve teklo prema planu, u prosincu će braniti boje zagrebačkog sveučilišta u Moskvi na Europskom prvenstvu sveučilišta u tenisu. Za postignute rezultate Dora je lani primila i Dekanovu nagradu, koja joj se smiješi i ove godine. Demonstratorica je na Katedri za matematiku, a dogodine se, uz to, priprema volontirati i na katedrama za statistiku i financije. Slobodno vrijeme najradije provodi u shoppingu jer se tako, kaže, najbolje liječi od stresa. Već ima plan da će, kada završi studij, otvoriti privatnu tvrtku.
|
Dora Vuletić, studentica
|
Studentica s najboljim prosjekom ocjena za prvi ispit učila je punih pet mjeseci
- Puljanka Slađana Aras (22), studentica četvrte godine Pravnog fakulteta u Zagrebu, ima najbolji prosjek od svih studenata Prava - 4,93. Od 28 ispita, a 10. rujna polaže posljednji, njih 26 položila je s odličnim.
- Prvi ispit na prvoj godini, rimsko pravo, položila sam s vrlo dobrim, a učila sam pet mjeseci. Drugu četvorku dobila sam za opću povijest prava i društva. To su jedine dvije četvorke u mom indeksu - rekla nam je. Dodaje da za takav uspjeh treba sustavno učiti.
- Svaku literaturu prošla sam tri puta i nakon toga išla na ispit. Za dobar uspjeh potrebni su i dobri temelji koji se dograđuju. Treba naučiti pravno razmišljati, a za takvo razmišljanje najvažnija je prva godina - pojasnila je.
Kada 10. rujna položi posljednji ispit i upiše ocjenu u indeks, to će ujedno značiti da je diplomirala pravo. Njezin rad s četvrte godine, "Postupak odlučivanja o zahtjevu za azil", kod prof. Medvedovića priznat joj je kao diplomski rad, pa je odlukom Fakultetskog vijeća oslobođena polaganja diplomskog ispita. Isti je rad predložen i za Rektorsku nagradu zagrebačkog sveučilišta. O svemu tome Slađana Aras pričala nam je kao da je takvo što uobičajeno. Planira upisati i poslijediplomski.
- Što i kako dalje, odlučit ću 5 do 12. Kad mi u indeks udare posljednji pečat, sjest ću na krevet i razmisliti što dalje - rekla je Slađana. Bez obzira na to odluči li se za akademsku karijeru, volontirat će na sudu ili u nekom odvjetničkom uredu kako bi položila i pravosudni ispit.
U slobodno vrijeme voli pisati pravne tekstove, i to joj je kreativni odmor od čistog čitanja. - Volim šetati, trčati, plivati i baviti se malim nećakom. A kad mi u Zagrebu nakon dva - tri mjeseca pukne film, sjednem u autobus i odem mami - otkrila je Slađana Aras. (S. Fable)
|
Slađana Aras, studentica
|
Skladao simfoniju, snimio film, dobio Goranovu nagradu, izrađuje igrice
- Sa 13 godina skladao je prvu simfoniju, sa 14 snimio prvi film, a sa 18 napisao "Ciklogenezu", zbirku poezije za koju je dobio treću nagradu na Goranovom proljeću. Danas 20-godišnji Gordan Kreković studira Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i upravo je završio drugu godinu s prosjekom 5.0.
- Još u osnovnoj školi počeo sam izrađivati igrice za kompjutor i programe. Pohađao sam XV. gimnaziju u Zagrebu, popularni MIOC, i upis na FER nametao se kao logični nastavak - kaže. Kao srednjoškolac Gordan je dva puta sudjelovao na međunarodnim natjecanjima iz informatike. Išao je u drugi razred gimnazije kada su učenici iz MIOC-a sudjelovali na informatičkom natjecanju u Montrealu u Kanadi, a kao maturant branio je boje škole na sveameričkom natjecanju koje se te godine održavalo kraj New Yorka. Iz Kanade se vratio sa srebrnom, a iz Amerike sa zlatnom medaljom, što mu je osiguralo i izravan upis na FER pa prijemni nije ni polagao.
- Na prvoj godini nisam previše učio jer sam imao dobru podlogu iz MIOC-a. Na drugoj je godini bilo nešto teže, no ne i preteško. Važno je učiti kontinuirano, a studij se ipak razlikuje od srednje škole. Kod nas na faksu nema štrebanja, treba naučiti razmišljati - obrazložio je.
Uz obaveze na fakultetu ostaje mu još dovoljno slobodnoga vremena. Najradije ga provodi s djevojkom, no i dalje piše poeziju i sklada klasičnu glazbu za orkestar. Taj mladi budući znanstvenik, koji bi nakon završetka studija želio ostati na fakultetu, ima i svoj bend - Kivi reqiem. Sviraju progresivni heavy metal s elementima jazza i klasike, a Gordan u bendu svira klavijature. Nedavno je završio i novu zbirku poezije "Galija natašte".
- Ljudi bi trebali raditi ono što ih veseli - kaže.
Stomatološki fakultet
Dosad je položio ukupno 35 ispita, sve iz prvog pokušaja i sve s odličnom ocjenom
- Kada smo voditeljicu studentske referade na zagrebačkom Stomatološkom fakultetu pitali je li neki student dosad sve ispite položio s odličnim, kao iz topa odgovorila je: - Naš Joško. Joško Viskić (22) upravo je završio četvrtu godinu studija stomatologije, a dosad je položio 35 ispita, sve iz prvog pokušaja i sve s peticom.
- Joško je pametan, drag, pažljiv, super dečko, najbolji prijatelj, uvijek svakome pomogne kada je to potrebno - opisala ga je njegova djevojka Ivana Gačina s kojom je u vezi tri godine. Puni su hvale i njegovi kolege i profesori s fakulteta. Viskić je rodom iz Splita. Otac mu je stomatolog pa nije čudno, kaže, što želi studirati stomatologiju otkad zna za sebe. Završio je IV. gimnaziju Marka Marulića u Splitu, a zatim se uputio na studij u Zagreb. Upisao se kao od šale.
- Prva je godina najteža i treba puno učiti. Tada je i najveća selekcija. Oko 50 posto studenata na prvoj godini ne uspije položiti sve ispite i upisati drugu godinu - naglasio je Joško. To što je sve ispite položio s odličnim pripisuje svojoj dobroj koncentraciji i odličnoj memoriji.
- Puno mi je pomogla i moja Ivana koja također studira stomatologiju - otkrio je Joško, gledajući je zaljubljeno.
Od diplome ga dijeli još godinu dana, 15 ispita i diplomski, no zasad nema ponude za posao. Njegov otac radi u državnoj ordinaciji i ove se godine sprema u mirovinu, pa očevu ordinaciju teško može naslijediti. Pruži li mu se prilika, rado bi ostao na fakultetu. Trenutačno je demonstrator na fiziologiji i voditelj računalne učionice. U slobodno vrijeme bavi se sportom i dobrotvornim radom. Član je humanitarne organizacije mladih Rotary Cluba, Rotar Act, i voditelj fakultetske veslačke sekcije. Zimi se bavi snowbordom, a ljeti ronjenjem.
Informacijske znanosti
Superodlikaš s dva fakulteta kojeg nijedan profesor još nije primijetio
- Hrvatska je još daleko od toga da bude zemlja znanja. Ako želimo biti zemlja znanja, moramo ulagati u ljude - kaže Zagrepčanin Nino Tolić, student filozofije i informacijskih znanosti. Nino studira na Filozofskom fakultetu, upravo je završio drugu godinu studija i jedan je od dvoje studenata koji studiraju na najvećem fakultetu u zemlji i imaju prosjek 5,0. Na razgovor je došao u pratnji djevojke Dijane Magđinski koja sa zavidnim uspjehom "gura" dva fakulteta. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dijana je završila treću godinu studija biologije s prosjekom 4,0. Paraleno studira i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Završila je drugu godinu filozofije, i to s prosjekom 4,9.
To dvoje mladih, pametnih ljudi ističe kako se neprimjeren odnos države prema znanju najbolje ogleda u stipendiji koju država isplaćuje najboljim studentima, a koja iznosi samo 500 kuna mjesečno. Ni on, ni njegova djevojka Dijana nemaju ambicija zadržati se na zvanju prvostupnika, nego planiraju završiti doktorski studij, no sve ovisi, kažu, o tome koliko će stajati i tko će ga plaćati, oni ili država. Kombinacija studija koju je odabrao čini mu se idealnom. Na informacijskim se znanostima, kaže, više traži činjenično znanje, a na filozofiji zaključivanje i stil razmišljanja. Filozofija je odvijek bila njegova ljubav i u tom bi se području htio baviti znanstvenim radom i ostati na fakultetu. Ne pođe li mu to za rukom, prebacit će se na informacijske znanosti.
Nino Tolić završio je II. gimnaziju u Zagrebu, u školi nije bio superodlikaš, a prosjek 5,0 koji je uspio ostvariti na fakultetu pripisuje svojem interesu za studij, elokventnosti i dobroj memoriji. No, dosad nijedan profesor nije primijetio ni komentirao da u indeksu ima sve petice.
|
Gor
dan Kreković, student
|
|
Jo
ško Viskić, student
|
|
N
ino Tolić, student
|
Ivana Kalogjera-Brkić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....