ZAGREB - Na vodocrpilištu Mala Mlaka koje opskrbljuje vodom najveći dio Zagreba, evidentirano je 60 divljih smetlišta, 19 šljunčara i 265 industrijskih postrojenja, podaci su o najvećim zagađivačima vodocrpilišta iz studije Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (RGN) iz 2004. koje objavljuje Jutarnji list.
KAKVOĆA I ZAGAĐIVAČI: Pročitajte studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Zoran Nakić, docent s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta danas je na konferenciji za novinare potvrdio kako stoji iza zaključka studije da su zagađeni izvori na vodocrpilištima i podzemne vode, ali se ograđuje od napisa da Zagreb ostaje bez pitke vode.
- Riječ je o zagađenju podzemnih voda i priljevnih područja vodocrpilišta, a na nekim izvorima su također zabilježene vrijednosti iznad dopuštenih. Riječ je o istraživanju starom četiri godine, a kakvo je stanje trenutno, morate pitati Hrvatski zavod za javno zdrastvo jer su oni jedina institucija nadležna za ispitivanja kakvoće vode - rekao je Nakić. No, niti danas nitko iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije htio komentirati zaključke studije niti javnost upoznati s najnovijim podacima o kakvoći vode. Ministar zdravstva Neven Ljubičić također nije želio komentirati zabrinjavajuće podatke iznesene u studiji.
"...Analize sirove vode na zdencima pokazuju još drastičnije rezultate. Praktički na svim crpilištima postoje dokazi o uzlaznom antropogenom trendu pojedinih parametara kakvoće u vremenu, a neki od parametara su konstantno viši čak i od MDK(maksimalno dopuštena koncentracija) za pitke vode...- stoji u zaključku studije o kakvoći vode na zagrebačkim vodocrpilištima koju je 2004. godine izradio RGN prema posljednjim službenim podacima dobivenim od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koju u cjelosti objavljujemo.
Riječ je o zagađenju podzemnih voda i priljevnih područja vodocrpilišta, a na nekim izvorima su također zabilježene vrijednosti iznad dopuštenih. Riječ je o istraživanju starom četiri godine.
Zoran Nakić, docent s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
U studiji su, nadalje, objavljeni detaljni podaci za svako pojedino vodocrpilište, prema kojima se jasno vidi da su na svakom zabilježene povećane vrijednosti teških metala, pesticida ili otrova. Riječ je o teškim metalima niklu, kadmiju, živi i kromu, od kojih kadmij, živa i krom spadaju u skupinu otrova. U zaključku se kao primjer zabrinjavajućeg onečišćenja ističe pojava pesticida atrazina u podzemnoj vodi crpilišta Mala Mlaka. Službeno mišljenje stručnjaka je da taj za zdravlje iznimno štetan pesticid potječe sa njiva koje se njime tretiraju. No, od neslužbenog, ali dobro upućenog izvora doznajemo kako je pojava velikih količina atrazina na crpilištu posljedica tretiranja travnjaka golf-igrališta u Blatu kraj Sveučilišne bolnice. Osim toga, studija upozorava da je na tom crpilištu zabilježen trend rasta nitrata na čak tri zdenca.
Međutim, najviše zabrinjava činjenica da je količina olova tri puta veća od dopuštene, odnosno količina tog otrovnog metala iznosi 34 mikrograma po litri od dopuštenih 10. Količina mangana je za 28,50 mikrograma veća od maksimalne dopuštene vrijednosti. Na crpilištu Zapruđe je olovo također iznad MDK, a količina jakog otrova arsena je 11.50 mikrograma od dopuštenih 10. Na izvorima Sašnjak je voda zagađena spojevima tetrakloretanom i fluoratenom, a količina olova je gotovo tri puta veća od dopuštene. Na tom crpilištu i koncentracija željeza prelazi granicu dopuštenog za pitke vode i to za 40 mikograma po litri. Na crpilištu Žitnjak je, pak, količina olova gotovo četiri puta veća od dopuštene, a otkrivena je nedopuštena količina mangana. Na Petruševcu je, ističe se u studiji, najveći problem mangana u vodi na zdencima te u podzemnoj vodi, a kao najvjerojatniji uzrok tom zagađenju se navodi intenzivano crpljenje vode. Crpilište Ivanja Reka je, pak, zatrovano halogeniranim ugljikovodikom tetrakoleretnom i mineralnim uljima, ali su koncentacije zasad na granici MDK.
U priljevnom području Sašnjak i Žitnjak nalazi se 63 divlja smetlišta, 461 industrijski zagađivač. Crpilište Petruševac zagađuje 14 divljih smetlišta, tri šljunčare i tri industrijska zagađivača(industrijsko postrojenje TE-TO u trećoj zoni sa dva ispusta i jedna automehaničarska radiona). U priljevnom području crpilišta Ivanja Reka evidentirano je 26 divljih smetališta, jedna šljunčara i 48 industrijskih postrojenja, obrtničkih radionica i skladišta, centralni uređaj za pričišćavanje otpadnih voda i buduće postrojenje za termičku obradu otpada. Na crpilištu Stara Loza se, pak, nalazi 4 divlja smetlišta, 3 šljunčare i jedno industrijsko postrojenje. Na kraju studije se upozorava kako je "nužno trenutno sanirati sve postojeće izvore zagađenja koji se nalaze u priljevnim područjima crpilišta, a naročito u okviru druge zone sanitarne zaštite." Kritiziran je i monitoring, odnosno praćenje kakvoće podzemne vode kojega vodi Vodoopskrba i Odvodnja koji je formiran uglavnom u neposrednoj blizini crpilišta. Studija predlaže proširivanje monitoringa i na priljevna područja.
Dogradonačelnik Ivo Jelušić danas je na sjednici Gradske skupštine poručio da je "voda u vodovodnom sustavu, bez obzira na sve napise, ispravna", ali se prisjetio problema koji su prije godinu dana imali s vodocrpilištem u Maloj Mlaki. - Nađene su neke štetne tvari na tom vodocrpilištu, pa sam nakon tog otkrića sazvao sastanak i dogovorili smo program mjera koje se provode - izjavio je Jelušić.
Njegov mlađi stranački kolega Davor Bernardić za govornicom je rekao da se takvim napisima u medijima samo stvara panika među stanovništem te da je sve to posljedica predizborne kampanje. S njim su se složili SDP-ovci koji većinom ne vjeruju u istraživanje. No, oporba je otvoreno iskazala nepovjerenje u izvješće gradske uprave o stanju stvari na Vrbanima te su HNS-ovci pozvali građane da podnesu tužbu protiv gradske uprave. (V. Nezirović, A. Milković)
Smetlište u blizini vodocrpilišta Šibice
Pesticid atrazin, količina olova tri puta veća od dopuštene. Količina mangana za 28,50 mikrograma veća od maksimalne dopuštene vrijednosti
• Zapruđe
Olovo iznad maksimalne dopuštene vrijednosti. Količina otrova arsena iznosi 11.50 mikrograma, a dopušteni je iznos 10
• Sašnjak
Voda zagađena spojevima tetrakloretanom i fluoratenom, a količina olova je gotovo tri puta veća od dopuštene. Na tom crpilištu i koncentracija željeza prelazi granicu dopuštenog za pitke vode i to za 40 mikograma po litri.
• Žitnjak
Količina olova gotovo četiri puta veća od dopuštene, a otkrivena je nedopuštena količina mangana.
• Petruševec
Problem mangana u vodi na zdencima te u podzemnoj vodi, a kao najvjerojatniji uzrok tom zagađenju se navodi intenzivano crpljenje vode.
• Ivanja Reka
Crpilište zatrovano halogeniranim ugljikovodikom tetrakoleretnom i mineralnim uljima, ali su koncentacije zasad na granici MDK
Sergej Trajković
KAKVOĆA I ZAGAĐIVAČI: Pročitajte studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Zoran Nakić, docent s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta danas je na konferenciji za novinare potvrdio kako stoji iza zaključka studije da su zagađeni izvori na vodocrpilištima i podzemne vode, ali se ograđuje od napisa da Zagreb ostaje bez pitke vode.
- Riječ je o zagađenju podzemnih voda i priljevnih područja vodocrpilišta, a na nekim izvorima su također zabilježene vrijednosti iznad dopuštenih. Riječ je o istraživanju starom četiri godine, a kakvo je stanje trenutno, morate pitati Hrvatski zavod za javno zdrastvo jer su oni jedina institucija nadležna za ispitivanja kakvoće vode - rekao je Nakić. No, niti danas nitko iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije htio komentirati zaključke studije niti javnost upoznati s najnovijim podacima o kakvoći vode. Ministar zdravstva Neven Ljubičić također nije želio komentirati zabrinjavajuće podatke iznesene u studiji.
"...Analize sirove vode na zdencima pokazuju još drastičnije rezultate. Praktički na svim crpilištima postoje dokazi o uzlaznom antropogenom trendu pojedinih parametara kakvoće u vremenu, a neki od parametara su konstantno viši čak i od MDK(maksimalno dopuštena koncentracija) za pitke vode...- stoji u zaključku studije o kakvoći vode na zagrebačkim vodocrpilištima koju je 2004. godine izradio RGN prema posljednjim službenim podacima dobivenim od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koju u cjelosti objavljujemo.
Riječ je o zagađenju podzemnih voda i priljevnih područja vodocrpilišta, a na nekim izvorima su također zabilježene vrijednosti iznad dopuštenih. Riječ je o istraživanju starom četiri godine.
Zoran Nakić, docent s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
|
Međutim, najviše zabrinjava činjenica da je količina olova tri puta veća od dopuštene, odnosno količina tog otrovnog metala iznosi 34 mikrograma po litri od dopuštenih 10. Količina mangana je za 28,50 mikrograma veća od maksimalne dopuštene vrijednosti. Na crpilištu Zapruđe je olovo također iznad MDK, a količina jakog otrova arsena je 11.50 mikrograma od dopuštenih 10. Na izvorima Sašnjak je voda zagađena spojevima tetrakloretanom i fluoratenom, a količina olova je gotovo tri puta veća od dopuštene. Na tom crpilištu i koncentracija željeza prelazi granicu dopuštenog za pitke vode i to za 40 mikograma po litri. Na crpilištu Žitnjak je, pak, količina olova gotovo četiri puta veća od dopuštene, a otkrivena je nedopuštena količina mangana. Na Petruševcu je, ističe se u studiji, najveći problem mangana u vodi na zdencima te u podzemnoj vodi, a kao najvjerojatniji uzrok tom zagađenju se navodi intenzivano crpljenje vode. Crpilište Ivanja Reka je, pak, zatrovano halogeniranim ugljikovodikom tetrakoleretnom i mineralnim uljima, ali su koncentacije zasad na granici MDK.
U priljevnom području Sašnjak i Žitnjak nalazi se 63 divlja smetlišta, 461 industrijski zagađivač. Crpilište Petruševac zagađuje 14 divljih smetlišta, tri šljunčare i tri industrijska zagađivača(industrijsko postrojenje TE-TO u trećoj zoni sa dva ispusta i jedna automehaničarska radiona). U priljevnom području crpilišta Ivanja Reka evidentirano je 26 divljih smetališta, jedna šljunčara i 48 industrijskih postrojenja, obrtničkih radionica i skladišta, centralni uređaj za pričišćavanje otpadnih voda i buduće postrojenje za termičku obradu otpada. Na crpilištu Stara Loza se, pak, nalazi 4 divlja smetlišta, 3 šljunčare i jedno industrijsko postrojenje. Na kraju studije se upozorava kako je "nužno trenutno sanirati sve postojeće izvore zagađenja koji se nalaze u priljevnim područjima crpilišta, a naročito u okviru druge zone sanitarne zaštite." Kritiziran je i monitoring, odnosno praćenje kakvoće podzemne vode kojega vodi Vodoopskrba i Odvodnja koji je formiran uglavnom u neposrednoj blizini crpilišta. Studija predlaže proširivanje monitoringa i na priljevna područja.
Dogradonačelnik Ivo Jelušić danas je na sjednici Gradske skupštine poručio da je "voda u vodovodnom sustavu, bez obzira na sve napise, ispravna", ali se prisjetio problema koji su prije godinu dana imali s vodocrpilištem u Maloj Mlaki. - Nađene su neke štetne tvari na tom vodocrpilištu, pa sam nakon tog otkrića sazvao sastanak i dogovorili smo program mjera koje se provode - izjavio je Jelušić.
Njegov mlađi stranački kolega Davor Bernardić za govornicom je rekao da se takvim napisima u medijima samo stvara panika među stanovništem te da je sve to posljedica predizborne kampanje. S njim su se složili SDP-ovci koji većinom ne vjeruju u istraživanje. No, oporba je otvoreno iskazala nepovjerenje u izvješće gradske uprave o stanju stvari na Vrbanima te su HNS-ovci pozvali građane da podnesu tužbu protiv gradske uprave. (V. Nezirović, A. Milković)
Jelušić: Bilo je problema s Mlakom, ali mjere se provode
|
Smetlište u blizini vodocrpilišta Šibice
Primjer neodgovornog ponašanja prema gradskim crpilištima je izgradnja benzinske crpke na vodocrpilištu Šibice. Građani su ovo ljeto upozoravali da Šibice leže na izvorima vode u II. zoni sanitarne zaštite gdje je gradnja benzinskih crpki zabranjena. No, to nije spriječilo gradnju pa se tako benzinska crpka nalazi samo stotinjak metara od gradskog vodocrpilišta.
Benzinska crpka kod vodocrpilišta Šibice
|
Pesticid atrazin, količina olova tri puta veća od dopuštene. Količina mangana za 28,50 mikrograma veća od maksimalne dopuštene vrijednosti
• Zapruđe
Olovo iznad maksimalne dopuštene vrijednosti. Količina otrova arsena iznosi 11.50 mikrograma, a dopušteni je iznos 10
• Sašnjak
Voda zagađena spojevima tetrakloretanom i fluoratenom, a količina olova je gotovo tri puta veća od dopuštene. Na tom crpilištu i koncentracija željeza prelazi granicu dopuštenog za pitke vode i to za 40 mikograma po litri.
• Žitnjak
Količina olova gotovo četiri puta veća od dopuštene, a otkrivena je nedopuštena količina mangana.
• Petruševec
Problem mangana u vodi na zdencima te u podzemnoj vodi, a kao najvjerojatniji uzrok tom zagađenju se navodi intenzivano crpljenje vode.
• Ivanja Reka
Crpilište zatrovano halogeniranim ugljikovodikom tetrakoleretnom i mineralnim uljima, ali su koncentacije zasad na granici MDK
| •
Mala Mlak
a
|
Sergej Trajković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....