U invalidskoj mirovini 50 posto više branitelja nego krajem 2003.

ZAGREB - U posljednje dvije i pol godine broj hrvatskih branitelja koji su stekli pravo na invalidsku mirovinu porastao je za 10 tisuća, što je čak 50 posto više nego krajem 2003. godine. U prosincu 2003., naime, bio je 19.991 branitelj korisnik invalidske mirovine, a u svibnju ove godine taj se broj popeo na 30.230.



Svi oni imaju mirovinu koja prosječno, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za svibanj, iznosi 4908 kuna, što je trostruko više od "obične" invalidske mirovine. Podaci HZMO-a pokazuju naime kako 235.139 osoba prima invalidsku mirovinu prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju i prosječno iznosi 1652 kune.



Upravo zbog te goleme razlike u visini mirovine ne začuđuje to što su se hrvatski branitelji odlučili na braniteljsku invalidsku mirovinu. Oni su naime samo iskoristili mogućnost koju im daje zakon.

Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja koji je donesen u mandatu ove vlade, svatko tko ima status hrvatskog branitelja može, naravno ako ima zdravstvenih problema, tražiti invalidsku mirovinu. Ako komisija HZMO-a procijeni da su njegove tegobe posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, on stječe pravo na invalidsku mirovinu.

Osim toga porastu broja umirovljenih branitelja je zasigurno pridonio i porast broja ratnih invalida budući da je do kraja 2005. svaki branitelj koji smatra da je njegova bolest posljedica ratovanja mogao zatražiti status HRVI. Takvih zahtjeva je stiglo gotovo 30 tisuća, a samo do početka godine odobreno ih je više od 4000.



Ministrica obitelji i branitelja Jadranka Kosor danas nije željela ništa komentirati, već nas je uputila na HZMO.



U vrijeme mandata bivšeg ministra branitelja Ivice Pančića Zakon, koji je donijela Račanova vlada, propisivao je da hrvatski branitelj koji želi u braniteljsku  invalidsku mirovinu najprije mora dobiti status hrvatskog ratnog vojnog invalida. A taj mu je status dodjeljivalo resorno ministarstvo kroz dvostupanjska povjerenstva.

Tek nakon procudure u kojoj su dobili trajno rješenje Ministarstva o statusu HRVI, mogli su tražiti i invalidsku braniteljsku mirovinu od HZMO-a. Posljedica toga bio je znatno manji porast broja branitelja u invalidskoj mirovini - sa 17.534 krajem 2001. godine porastao je na 19.991 krajem 2003., odnosno za 2500.

Iako HZMO ne vodi statistiku o tome koliki je prosjek godina branitelja koji su u protekle 2,5 godine otišli u invalidsku mirovinu, iz podataka o godinama staža može se zaključiti da je riječ o mlađim ljudima. Prosječni staž svakog od 30.230 branitelja je 18 godina.



Pančić je i danas ponovio da je njegov koncept kojem je, tvrdi, bila namjera uvesti reda, bio pravedniji jer su svi branitelji na jednak način ostvarivali određena prava i prolazili istu proceduru. Priznaje da su prevođenjem, odnosno revizijom koju je provodio neki ratni invalidi izgubili taj status, no odlučno tvrdi kako nitko od njih nije ostao bez invalidske braniteljske mirovine. I to zato, objašanjava, jer HZMO nikad nije proveo tu drugu fazu.