Mlijeko s dodatkom kalcija? Za sniženje kolesterola? Sa 0,9 posto masti ili 2,8? S omegom 3? Za trudnice? S dodatkom vitamina? Marmelada od brusnice, španjolske naranče s korom ili bez kore, šumskog voća, jagode...?
Tjestenina - makarone, špageti, penne, kaneloni, lazanje...? Umak bolognese, meksički, sa suhim šljivama, marokanski, s maslinama, parmezanom, sweet 'n' sour, malezijski, ljuti, ekstraljuti, čili sos, worchester...? Jogurt, acidofil, kefir, probiotik, activia, bioaktiv, ab kultura...? Mr. Muscolo, Domestos, Mr. Proper, Bref, Cillit Bang narančasti, žuti ili ljubičasti...?
sada krcata
bočicama i
preparatima, a
suprug ne zna s
čim bi se tuširao
Što kupiti od svega toga? Ovo su pitanja koja sigurno svaka osoba koja ide u šoping postavlja sama sebi kada uđe u neki veliki šoping centar i odjednom se nađe usred nekoliko desetaka tisuća artikala među kojima bi trebala naći upravo ono što joj treba.
Dovodi li nas ogroman izbor u velikim supermarketima do ludila, frustira li nas, deprimira ili je to zapravo stvarno ono što nam treba, tema je kojom se danas bave čak i psiholozi, ali kakav god odgovor ponudili, činjenica je da se na hranu nikada kao zadnjih nekoliko godina nije trošilo više.
Veći izbor logično znači i veću potrošnju, a kupovne navike potrošača u Hrvatskoj drastično su se promijenile od kada su na tržište ušli veliki trgovački lanci koji su otvorili hipermarkete od nekoliko tisuća četvornih metara. U šoping se gotovo više ni ide bez 500 kuna, a odlazak u supermarkete postao je obiteljski izlazak koji traje nekoliko sati.
- Odlazak u kupnju danas mi je zapravo puno lakši nego prije desetak godina. Nekada sam u dućan išla s popisom stvari koje mi trebaju, a danas samo uđem u dućan i sigurna sam da neću otići kući a da sam zaboravila nešto kupiti.
Naravno, često kupim i stvari koje mi ne trebaju i koje nisam planirala kupiti, ali ne smatram to nekom velikom manom - kaže Milka Rimac, koja u šoping odlazi jedanput tjedno i rijetko potroši manje od 300 kuna, a s njom smo išli u subotnju kupnju u Interspar.
Isto tako navodi kako je zbog velikog izbora prisvojila neke sasvim druge navike te se zajedno sa svojom obitelji navikla na nove stvari.
- Počela sam kupovati neke stvari koje nikada prije nisam kupovala, recimo meso pripremljeno za gril. Probala sam ga kada se tek pojavilo, svidjelo mi se i od tada ga stalno kupujem. Isto je i s pripremljenim tijestom za pizzu, koje sam nekada sama mijesila, ali otkad mogu kupiti gotovo tijesto, pripremanje kod kuće je prošlost.
"Nakačim" se i na nove jogurte i s vremenom većinu novih proizvoda počnem redovno kupovati. To me i dovelo do toga da doma kuham nekoliko ručkova, jer djeca su usvojila drukčije prehrambene navike pa vole kinesku hranu, dok suprug voli tradicionalno - istaknula je Milka.
No, oko nekih stvari nema dvojbe. Unatoč izboru od više od 40 vrsta mlijeka u primjerice Intersparu, gdje najčešće kupuje, Milka uvijek kupuje Z bregov mlijeko, a od tjestenine kojom se popune dva reda polica, ipak će uvijek kupiti Barillu.
S druge pak strane, kada je riječ o higijenskim potrepštinama, novosti su uvijek dobrodošle, pa joj je tako stan prepun različitih šampona, osvježivača prostorija, kupki za tuširanje, sapuna i slično.
- Kupaonica je krcata svakakvim bočicama, a suprug više ne zna s čim bi se tuširao i je li pogodio pravu bočicu. Stil života meni i mojoj obitelji postao je takav i normalno mi je da svaki dan kupujem nekoliko vrsta peciva ili suhomesnatih narezaka - priča Milka.
I tako se šoping pretvara u izlazak, a planiranih sto kuna za kupnju poveća se za tri, četiri ili pet puta. No, kao još jednu prednost golemih supermarketa navodi velika parkirališta koja su ranijih godina nedostajala. Milki kupnja traje oko sat i pol vremena, ali kaže da se nikada ne žuri te da joj u svom tom "šoping tsunamiju" ne smetaju čak niti redovi na blagajnama jer je i to, kako tvrdi, dio rituala.
dućan ima 900
vrsta vina, 40
vrsta mlijeka i
oko 15 vrsta
mortadele
- Gore od čekanja u redu je što dok čekam potrošim još sto kuna, jer oko blagajne također imam velik izbor raznih sitnica - zaključila je Milka.
Ovakav način šopinga rezultirao je i time da neke stvari, naročito one koje imaju mali rok trajanja, završe u smeću. Često su to sirevi ili jogurti, koje Milka Rimac voli isprobati, ali zbog velike količine neki od njih niti ne dođu do stola, nego iz hladnjaka "odlete" u smeće pošto im je istekao rok trajanja.
Sva ova njezina iskustva dijele zasigurno i ostali moderni potrošači, za što su psiholozi našli novi termin - "potrošački vertigo" - kojim se ukratko opisuje da je izbor u dućanima za kupce postao noćna mora, čiji je rezultat najčešće taj da ne znamo zapravo što želimo kupiti i često kupujemo krive stvari.
Trgovačka formula koja se pokazala uspješnom - nekoliko tisuća kvadrata popunjenih raznom robom te parkirališta na koja može stati nekoliko tisuća automobila pretvorila su Zagreb u "šoping meku" za naše susjede koji, kao nekada Hrvati koji su odlazili u Graz ili Trst, sada dolaze u Hrvatsku. Razlog je vrlo jednostavan - enormni izbor u šoping centrima koji naše susjede tek čeka.
- Subotom kod nas dolaze organizirani autobusi iz Bosne ili neke bliže zemlje. Provedu cijeli dan u obilasku City Centra, obave šoping i navečer se vraćaju kući - istaknuo je Tomislav Ostrognaj, voditelj Intersparova dućana u City Centru, u kojem se može kupiti trideset tisuća artikala, među kojima oko 900 vrsta vina, više od 40 vrsta mlijeka, 15 vrsta mortadele, 15 različitih pršuta i kulena i ostalo. Tako veliki izbor Ostrognaj tumači potrebama kupaca, odnosno navodi da se izbor određuje onako kako diktiraju kupci.
- Redovno dobivamo statističke podatke koji nam govore što se traži i odmah nastojimo to primijeniti u svom asortimanu. Svakodnevno dobivamo nove proizvode, tako da brojka od 30 tisuća stalno raste.
Ali, to nije isključivo samostalna odluka trgovaca, nego je to reakcija na potrebe kupaca koji su zadnjih godina navikli da im se nudi ogroman izbor. Uostalom, kroz Interspar dnevno prođe najmanje deset tisuća kupaca, svaki od njih ima posebne potrebe, a mi nastojimo te potrebe zadovoljiti - kaže Ostrognaj.
Zajedno s trgovcima tržište ispituju i proizvođači, koji među kupcima rade ankete o tome što bi htjeli te prema njihovim odgovorima lansiraju proizvode. Ostrognaj je radio u trgovini i prije 15 godina i kaže kako je tada prosječni dućan imao tri puta manje artikala.
- U to vrijeme nije bilo ovako velikih supermarketa, ali dućani su tada imali najviše deset tisuća artikala. Ta vremena se uopće ne mogu usporediti s današnjim trendovima. U međuvremenu se tržište potpuno promijenilo, kupovne navike su različite i pojavili su se novi trendovi koje promoviraju kupci.
Možda najveći "boom" u izboru je u asortimanu za djecu gdje bilježimo velik rast u različitosti proizvoda. Djeca su nekada od, primjerice, namaza imala samo Nutelu, a danas je toga sve više. Prije nije bilo gotove hrane u dućanu, a ona je sada uobičajena u svim velikim trgovinama.
Mesnice, ribarnice i pekarnice sastavni su dio velikih trgovačkih lanaca, a kupci u supermarketu danas ne kupuju samo prehrambene proizvode, nego i tehniku, odjeću i obuću - ističe Ostrognaj, a njegova kolegica Jožica Hajster dodaje kako je unatoč tomu hrvatsko tržište nezasićeno.
Iako se tradicionalnijim kupcima može činiti da je brojka šoping centara pretjerana ili da ih ima sasvim dovoljno, podaci govore drukčije. Koliko god zvučalo nevjerojatno, u Hrvatskoj još ima prostora za nove šoping centre, nove proizvode i veće količine robe. Naime, trgovački lanci su, kaže Hajster, zauzeli samo 60 posto tržišta, tako da će asortiman koji se danas nudi postati još i veći.
Psiholozi se međutim u zadnje vrijeme najozbiljnije bave činjenicom da prosječan kupac barem jednom tjedno mora izabrati potrebne stvari među 30 tisuća artikala. Psiholog David Shanks, autor knjige "Pravi izbor" koja se bavi temom kako najlakše donijeti odluku kada smo suočeni s velikim izborom, kaže kako se današnji kupci samo pitaju što bi još mogli kupiti, umjesto da cijene ono što već imaju.
- Ovako velik izbor jako je zakomplicirao donošenje odluka. Ljudi se osjećaju loše svaki put kada moraju izabrati i uvijek imaju osjećaj da su nešto propustili. Zbog toga su kupci često nezadovoljni svojim odlukama, pa s vremenom se vraćaju kupnji samo onih stvari koje su već ranije kupovali. Danas postoji ogroman izbor, ponekad i nepotreban, a za njega plaćamo veliku cijenu i još se povrh svega toga osjećamo bespomoćno jer ne znamo što raditi sa svim tim stvarima koje kupujemo.
Merita Arslani
Tjestenina - makarone, špageti, penne, kaneloni, lazanje...? Umak bolognese, meksički, sa suhim šljivama, marokanski, s maslinama, parmezanom, sweet 'n' sour, malezijski, ljuti, ekstraljuti, čili sos, worchester...? Jogurt, acidofil, kefir, probiotik, activia, bioaktiv, ab kultura...? Mr. Muscolo, Domestos, Mr. Proper, Bref, Cillit Bang narančasti, žuti ili ljubičasti...?
sada krcata
bočicama i
preparatima, a
suprug ne zna s
čim bi se tuširao
|
Kupaonica je
|
Dovodi li nas ogroman izbor u velikim supermarketima do ludila, frustira li nas, deprimira ili je to zapravo stvarno ono što nam treba, tema je kojom se danas bave čak i psiholozi, ali kakav god odgovor ponudili, činjenica je da se na hranu nikada kao zadnjih nekoliko godina nije trošilo više.
Veći izbor logično znači i veću potrošnju, a kupovne navike potrošača u Hrvatskoj drastično su se promijenile od kada su na tržište ušli veliki trgovački lanci koji su otvorili hipermarkete od nekoliko tisuća četvornih metara. U šoping se gotovo više ni ide bez 500 kuna, a odlazak u supermarkete postao je obiteljski izlazak koji traje nekoliko sati.
- Odlazak u kupnju danas mi je zapravo puno lakši nego prije desetak godina. Nekada sam u dućan išla s popisom stvari koje mi trebaju, a danas samo uđem u dućan i sigurna sam da neću otići kući a da sam zaboravila nešto kupiti.
Naravno, često kupim i stvari koje mi ne trebaju i koje nisam planirala kupiti, ali ne smatram to nekom velikom manom - kaže Milka Rimac, koja u šoping odlazi jedanput tjedno i rijetko potroši manje od 300 kuna, a s njom smo išli u subotnju kupnju u Interspar.
Isto tako navodi kako je zbog velikog izbora prisvojila neke sasvim druge navike te se zajedno sa svojom obitelji navikla na nove stvari.
- Počela sam kupovati neke stvari koje nikada prije nisam kupovala, recimo meso pripremljeno za gril. Probala sam ga kada se tek pojavilo, svidjelo mi se i od tada ga stalno kupujem. Isto je i s pripremljenim tijestom za pizzu, koje sam nekada sama mijesila, ali otkad mogu kupiti gotovo tijesto, pripremanje kod kuće je prošlost.
"Nakačim" se i na nove jogurte i s vremenom većinu novih proizvoda počnem redovno kupovati. To me i dovelo do toga da doma kuham nekoliko ručkova, jer djeca su usvojila drukčije prehrambene navike pa vole kinesku hranu, dok suprug voli tradicionalno - istaknula je Milka.
No, oko nekih stvari nema dvojbe. Unatoč izboru od više od 40 vrsta mlijeka u primjerice Intersparu, gdje najčešće kupuje, Milka uvijek kupuje Z bregov mlijeko, a od tjestenine kojom se popune dva reda polica, ipak će uvijek kupiti Barillu.
S druge pak strane, kada je riječ o higijenskim potrepštinama, novosti su uvijek dobrodošle, pa joj je tako stan prepun različitih šampona, osvježivača prostorija, kupki za tuširanje, sapuna i slično.
- Kupaonica je krcata svakakvim bočicama, a suprug više ne zna s čim bi se tuširao i je li pogodio pravu bočicu. Stil života meni i mojoj obitelji postao je takav i normalno mi je da svaki dan kupujem nekoliko vrsta peciva ili suhomesnatih narezaka - priča Milka.
I tako se šoping pretvara u izlazak, a planiranih sto kuna za kupnju poveća se za tri, četiri ili pet puta. No, kao još jednu prednost golemih supermarketa navodi velika parkirališta koja su ranijih godina nedostajala. Milki kupnja traje oko sat i pol vremena, ali kaže da se nikada ne žuri te da joj u svom tom "šoping tsunamiju" ne smetaju čak niti redovi na blagajnama jer je i to, kako tvrdi, dio rituala.
dućan ima 900
vrsta vina, 40
vrsta mlijeka i
oko 15 vrsta
mortadele
|
Samo jedan
|
Ovakav način šopinga rezultirao je i time da neke stvari, naročito one koje imaju mali rok trajanja, završe u smeću. Često su to sirevi ili jogurti, koje Milka Rimac voli isprobati, ali zbog velike količine neki od njih niti ne dođu do stola, nego iz hladnjaka "odlete" u smeće pošto im je istekao rok trajanja.
Sva ova njezina iskustva dijele zasigurno i ostali moderni potrošači, za što su psiholozi našli novi termin - "potrošački vertigo" - kojim se ukratko opisuje da je izbor u dućanima za kupce postao noćna mora, čiji je rezultat najčešće taj da ne znamo zapravo što želimo kupiti i često kupujemo krive stvari.
Trgovačka formula koja se pokazala uspješnom - nekoliko tisuća kvadrata popunjenih raznom robom te parkirališta na koja može stati nekoliko tisuća automobila pretvorila su Zagreb u "šoping meku" za naše susjede koji, kao nekada Hrvati koji su odlazili u Graz ili Trst, sada dolaze u Hrvatsku. Razlog je vrlo jednostavan - enormni izbor u šoping centrima koji naše susjede tek čeka.
- Subotom kod nas dolaze organizirani autobusi iz Bosne ili neke bliže zemlje. Provedu cijeli dan u obilasku City Centra, obave šoping i navečer se vraćaju kući - istaknuo je Tomislav Ostrognaj, voditelj Intersparova dućana u City Centru, u kojem se može kupiti trideset tisuća artikala, među kojima oko 900 vrsta vina, više od 40 vrsta mlijeka, 15 vrsta mortadele, 15 različitih pršuta i kulena i ostalo. Tako veliki izbor Ostrognaj tumači potrebama kupaca, odnosno navodi da se izbor određuje onako kako diktiraju kupci.
- Redovno dobivamo statističke podatke koji nam govore što se traži i odmah nastojimo to primijeniti u svom asortimanu. Svakodnevno dobivamo nove proizvode, tako da brojka od 30 tisuća stalno raste.
Ali, to nije isključivo samostalna odluka trgovaca, nego je to reakcija na potrebe kupaca koji su zadnjih godina navikli da im se nudi ogroman izbor. Uostalom, kroz Interspar dnevno prođe najmanje deset tisuća kupaca, svaki od njih ima posebne potrebe, a mi nastojimo te potrebe zadovoljiti - kaže Ostrognaj.
Zajedno s trgovcima tržište ispituju i proizvođači, koji među kupcima rade ankete o tome što bi htjeli te prema njihovim odgovorima lansiraju proizvode. Ostrognaj je radio u trgovini i prije 15 godina i kaže kako je tada prosječni dućan imao tri puta manje artikala.
- U to vrijeme nije bilo ovako velikih supermarketa, ali dućani su tada imali najviše deset tisuća artikala. Ta vremena se uopće ne mogu usporediti s današnjim trendovima. U međuvremenu se tržište potpuno promijenilo, kupovne navike su različite i pojavili su se novi trendovi koje promoviraju kupci.
Možda najveći "boom" u izboru je u asortimanu za djecu gdje bilježimo velik rast u različitosti proizvoda. Djeca su nekada od, primjerice, namaza imala samo Nutelu, a danas je toga sve više. Prije nije bilo gotove hrane u dućanu, a ona je sada uobičajena u svim velikim trgovinama.
Mesnice, ribarnice i pekarnice sastavni su dio velikih trgovačkih lanaca, a kupci u supermarketu danas ne kupuju samo prehrambene proizvode, nego i tehniku, odjeću i obuću - ističe Ostrognaj, a njegova kolegica Jožica Hajster dodaje kako je unatoč tomu hrvatsko tržište nezasićeno.
Iako se tradicionalnijim kupcima može činiti da je brojka šoping centara pretjerana ili da ih ima sasvim dovoljno, podaci govore drukčije. Koliko god zvučalo nevjerojatno, u Hrvatskoj još ima prostora za nove šoping centre, nove proizvode i veće količine robe. Naime, trgovački lanci su, kaže Hajster, zauzeli samo 60 posto tržišta, tako da će asortiman koji se danas nudi postati još i veći.
Psiholozi se međutim u zadnje vrijeme najozbiljnije bave činjenicom da prosječan kupac barem jednom tjedno mora izabrati potrebne stvari među 30 tisuća artikala. Psiholog David Shanks, autor knjige "Pravi izbor" koja se bavi temom kako najlakše donijeti odluku kada smo suočeni s velikim izborom, kaže kako se današnji kupci samo pitaju što bi još mogli kupiti, umjesto da cijene ono što već imaju.
- Ovako velik izbor jako je zakomplicirao donošenje odluka. Ljudi se osjećaju loše svaki put kada moraju izabrati i uvijek imaju osjećaj da su nešto propustili. Zbog toga su kupci često nezadovoljni svojim odlukama, pa s vremenom se vraćaju kupnji samo onih stvari koje su već ranije kupovali. Danas postoji ogroman izbor, ponekad i nepotreban, a za njega plaćamo veliku cijenu i još se povrh svega toga osjećamo bespomoćno jer ne znamo što raditi sa svim tim stvarima koje kupujemo.
Merita Arslani
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....