ZAGREB - Ubrzani pad nezaposlenosti primjetan od proljeća ove godine nastavljen je i u srpnju, pa je broj prijavljenih na burzi pao na 15,7 posto, što je najniža razina od 1997. godine, kada je počela primjena aktualne metodologije evidentiranja nezaposlenih. Prema podacima HZZ-a, u srpnju su bile 270.753 nezaposlene osobe, pri čemu i dalje dominiraju žene s udjelom od čak 60,5 posto.
Pozitivna kretanja na tržištu rada u ljetnim mjesecima dijelom se pripisuju utjecaju sezone, ali za rekordno nisku nezaposlenost, čini se, zaslužni su i drugi faktori.
Poticajne mjere Vlade
Maja Vehovec, analitičarka sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, primjećuje da je posljednjih mjeseci najveći broj radnih mjesta otvoren u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, što objašnjava sezonskim zapošljavanjem u turizmu i poljoprivredi. Međutim, postoje naznake da su pozitivan učinak na zapošljavanje imale i poticajne mjere Vlade koje su se opet počele primjenjivati od proljeća, nakon pauze koja je nastupila u 2005. godini.
Jedan od razloga nešto dinamičnijeg zapošljavanja pripisuje se i projektu "Hitro.hr", koji je pojednostavio proceduru osnivanja novih poduzeća. U prvoj polovici ove godine, napominje Vehovec, upravo su "mala poduzeća i obrt glavni kreatori radnih mjesta".
Prema podacima Fine, novoosnovana poduzeća posljednjih godina kreiraju više od 50 posto novih radnih mjesta. Njihov udjel u zapošljavanju kontinuirano raste, što govori i podatak da su još 2001. godine stvarali oko 36 posto novih radnih mjesta.
Kao najdinamičniji sektori pokazali su se trgovina, građevinarstvo, financijsko posredovanje i ostale poslovne usluge koje uključuju savjetovanje, istraživanje i razvoj, iznajmljivanje strojeva, računalne i druge djelatnosti.
Međimurje bez posla
U pet godina, primjerice, trgovina je povećala broj zaposlenih za gotovo 40 tisuća, na oko 190 tisuća, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, građevinarstvo je otvorilo oko 20.000 novih radnih mjesta, a "ostale poslovne usluge" oko 17.000. Najviše radnih mjesta od 2000., očekivano, otvoreno je u Zagrebu, oko 33 tisuće, a dobre rezultate postigla je i Splitsko-dalmatinska županija, koja je uvećala broj zaposlenih za oko 20.000. Najmanje zapošljavanje pak zabilježila je Međimurska županija s tek "dvjestotinjak" novih radnih mjesta.
Od 2000., kada je bilo 1,257.761 ukupno zaposlenih, taj je broj prošle godine dosegao 1,371.540, što znači da je "radni kontingent" povećan za gotovo 114 tisuća ljudi.
Procjenjuje se da bi stopa nezaposlenosti do kraja godine mogla iznositi oko 16,5 posto, otprilike koliko je iznosila 1997.
G. Galović;M. Klepo;A. Plišić
Pozitivna kretanja na tržištu rada u ljetnim mjesecima dijelom se pripisuju utjecaju sezone, ali za rekordno nisku nezaposlenost, čini se, zaslužni su i drugi faktori.
Poticajne mjere Vlade
Maja Vehovec, analitičarka sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, primjećuje da je posljednjih mjeseci najveći broj radnih mjesta otvoren u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, što objašnjava sezonskim zapošljavanjem u turizmu i poljoprivredi. Međutim, postoje naznake da su pozitivan učinak na zapošljavanje imale i poticajne mjere Vlade koje su se opet počele primjenjivati od proljeća, nakon pauze koja je nastupila u 2005. godini.
Jedan od razloga nešto dinamičnijeg zapošljavanja pripisuje se i projektu "Hitro.hr", koji je pojednostavio proceduru osnivanja novih poduzeća. U prvoj polovici ove godine, napominje Vehovec, upravo su "mala poduzeća i obrt glavni kreatori radnih mjesta".
Prema podacima Fine, novoosnovana poduzeća posljednjih godina kreiraju više od 50 posto novih radnih mjesta. Njihov udjel u zapošljavanju kontinuirano raste, što govori i podatak da su još 2001. godine stvarali oko 36 posto novih radnih mjesta.
Kao najdinamičniji sektori pokazali su se trgovina, građevinarstvo, financijsko posredovanje i ostale poslovne usluge koje uključuju savjetovanje, istraživanje i razvoj, iznajmljivanje strojeva, računalne i druge djelatnosti.
Međimurje bez posla
U pet godina, primjerice, trgovina je povećala broj zaposlenih za gotovo 40 tisuća, na oko 190 tisuća, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, građevinarstvo je otvorilo oko 20.000 novih radnih mjesta, a "ostale poslovne usluge" oko 17.000. Najviše radnih mjesta od 2000., očekivano, otvoreno je u Zagrebu, oko 33 tisuće, a dobre rezultate postigla je i Splitsko-dalmatinska županija, koja je uvećala broj zaposlenih za oko 20.000. Najmanje zapošljavanje pak zabilježila je Međimurska županija s tek "dvjestotinjak" novih radnih mjesta.
Od 2000., kada je bilo 1,257.761 ukupno zaposlenih, taj je broj prošle godine dosegao 1,371.540, što znači da je "radni kontingent" povećan za gotovo 114 tisuća ljudi.
Procjenjuje se da bi stopa nezaposlenosti do kraja godine mogla iznositi oko 16,5 posto, otprilike koliko je iznosila 1997.
G. Galović;M. Klepo;A. Plišić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....