ZAGREB, OSIJEK - Antun Gudelj, koji je 1994. godine osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva bivšeg šefa osječke policije Josipa Reihl-Kira 1. srpnja 1991. godine, uhićen je u Sydneyju u Australiji.
Vijest o uhićenju Gudelja potvrdio je i glasnogovornik hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova Zlatko Mehun. "MUP je o Gudeljevom uhićenju obaviješten noćas, pismeno preko časnika za vezu australskog veleposlanstva", izjavio je Mehun. Kazao je da će MUP o uhićenju obavijestiti Ministarstvo pravosuđa koje je nadležno za daljnji postupak.
Mehun je dodao da o pojedinostima uhićenja nema saznanja. Kako se neslužbeno doznaje, Gudelj je uhićen u utorak poslijepodne po australskom vremenu, a u srijedu je izveden pred sud, gdje je odlučeno da odluku o izručenju Hrvatskoj čeka u pritvoru, budući da je Australija pokrenula postupak izručenja.
Inače, priča o izručenju Antuna Gudelja traje već pet godina. Zahtjev za njegovim izručenjem iz Zagreba je u Canberru prvi put upućen 18. prosinca 2001. no puno je vremena izgubljeno na proceduralnim stvarima.
Kad je Ustavni sud u ožujku 2001. usvojio žalbu na odluku Vrhovnog suda o primjeni Zakona o općem oprostu (Gudelj je, uz Reihl-Kira, 1. srpnja 1991. ubio još dvojicu ljudi, a jednog teško ranio) te cijelo suđenje vratio na početak, ostvarile su se pretpostavke da će Zagreb zatražiti njegovo izručenje. Naime, nakon što je spomenutim rješenjem od 22. svibnja 1997. Gudelj pušten na slobodu, otputovao je u Australiju, zemlju čiji je državljanin.
Australski veleposlanik u Zagrebu Neil Francis 13. je rujna 2002. hrvatskoj strani uručio podsjetnik što valja učiniti kako bi se zahtjev za izručenjem Gudelja mogao i ostvariti. Do tog trenutka jedina osnova za udovoljavanje hrvatskom zahtjevu bio je Ugovor o izručivanju iz 1900. godine, potpisan između Ujedinjenog Kraljevstva (Velike Britanije i Sjeverne Irske) i Srbije.
U podsjetniku koji je australski veleposlanik uručio Hrvatskoj jasno je stajalo da njegova zemlja ne zahtijeva postojanje ugovora s državom na koju će se primijeniti australski zakon o izručivanju. Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava, s potpisom pomoćnika ministrice, Zdravka Stojanovića, odgovorila je da ne može prihvatiti australske upute jer bi nastala pravna praznina, a "eventualni zahtjev hrvatske strane za izručenjem bio bi ovisan isključivo o australskom internom zakonodavstvu".
Time bi se Hrvatsku "u pravnom smislu stavilo u nepovoljniji položaj". Hrvatska je strana predložila pregovore. Prvi zahtjev za Gudeljevim izručenjem upućen je 8. prosinca 2001., a posljednji 17. siječnja 2006.
Gudelj je Reihl-Kira ubio na kontrolnom punktu hrvatske policije u Tenji, nadomak Osijeka, da bi nakon ubojstva mirno otišao s mjesta zločina, neko se vrijeme skrivao u Osijeku i drugim mjestima u Hrvatskoj, a onda bez ikakvih smetnji otputovao u Australiju, gdje je i živio do prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990.
Tek u veljači 1993. za Gudeljem je bila raspisana potjernica, a 27. lipnja 1994., vijeće osječkog Županijskog suda u odsutnosti ga je osudilo na 20 godina zatvora.
U proljeće 1996. Gudelj se neočekivano pojavio u frankfurtskoj zračnoj luci, gdje je uhićen prema Interpolovoj tjeralici i izručen Hrvatskoj. Vrhovni sud je, budući da je Gudelj bio dostupan hrvatskom pravosuđu, ukinuo presudu i suđenje mu je ponovljeno. No, Vrhovni sud Hrvatske je 22. veljače 1997. donio odluku prema kojoj se na Gudelja može primijeniti Zakon o općem oprostu, obustavio je kazneni postupak protiv Gudelja i osječki Županijski sud je to proveo 3. lipnja 1997. godine. Gudelj je nakon toga otišao u Australiju, gdje je bio do uhićenja. Može se očekivati, ako se potvrdi da je uhićenik doista Antun Gudelj, da počne i službeni postupak njegova izručenja Hrvatskoj.
Jadranka Reihl-Kir: Jako sam uznemirena OSIJEK - Informacija o uhićenju ubojice njezina supruga došla je i do Jadranke Reihl-Kir, udovice ubijenog načelnika osječke policije koja nam je poslijepodne izjavila:
- Zasad imam samo neslužbene informacije koje sam dobila uglavnom od novinara. Nažalost, ne znam je li točna ili ne i zbog toga sam vrlo uznemirena. Kako još sa sigurnošću ne znam je li Gudelj doista uhićen ili ne, teško mi je bilo što komentirati - kazala je J. Reih-Kir, bivša saborska zastupnica.
• veljača 1993.- za Gudeljem se raspisuje tjeralica
• 27. lipnja 1994.- u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora
• proljeće 1996.- Gudelj je uhićen u frankfurtskoj zračnoj luci, izručen Hrvatskoj i u pritvoru čeka novo suđenje
• 22. veljače 1997.- Vrhovni sud donosi odluku o primjeni Zakona o općem oprostu
• 3. lipnja 1997.- osječki Županijski sud pušta Gudelja na slobodu
• ožujak 2001.- Ustavni sud usvojio žalbu na odluku Vrhovnog suda o primjeni Zakona o općem oprostu
• 8. prosinca 2001.- prvi zahtjev za izručenjem; slijedi dugotrajna 'pravna praznina'
• 17. siječnja 2006.- posljednji zahtjev za izručenjem nakon usuglašavanja pravnih pitanja između Hrvatske i Australije
Dušan Miljuš;Verica Tomić;Hina
Vijest o uhićenju Gudelja potvrdio je i glasnogovornik hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova Zlatko Mehun. "MUP je o Gudeljevom uhićenju obaviješten noćas, pismeno preko časnika za vezu australskog veleposlanstva", izjavio je Mehun. Kazao je da će MUP o uhićenju obavijestiti Ministarstvo pravosuđa koje je nadležno za daljnji postupak.
Antunu Gudelju, ubojici načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira, sud u Sydneyu odbio je zahtjev za puštanjem na slobodu uz jamstvo, izvijestilo je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa.
Australski sud odbio Gudeljev zahtjev za puštanjem uz jamstvo
|
Inače, priča o izručenju Antuna Gudelja traje već pet godina. Zahtjev za njegovim izručenjem iz Zagreba je u Canberru prvi put upućen 18. prosinca 2001. no puno je vremena izgubljeno na proceduralnim stvarima.
Kad je Ustavni sud u ožujku 2001. usvojio žalbu na odluku Vrhovnog suda o primjeni Zakona o općem oprostu (Gudelj je, uz Reihl-Kira, 1. srpnja 1991. ubio još dvojicu ljudi, a jednog teško ranio) te cijelo suđenje vratio na početak, ostvarile su se pretpostavke da će Zagreb zatražiti njegovo izručenje. Naime, nakon što je spomenutim rješenjem od 22. svibnja 1997. Gudelj pušten na slobodu, otputovao je u Australiju, zemlju čiji je državljanin.
Australski veleposlanik u Zagrebu Neil Francis 13. je rujna 2002. hrvatskoj strani uručio podsjetnik što valja učiniti kako bi se zahtjev za izručenjem Gudelja mogao i ostvariti. Do tog trenutka jedina osnova za udovoljavanje hrvatskom zahtjevu bio je Ugovor o izručivanju iz 1900. godine, potpisan između Ujedinjenog Kraljevstva (Velike Britanije i Sjeverne Irske) i Srbije.
U podsjetniku koji je australski veleposlanik uručio Hrvatskoj jasno je stajalo da njegova zemlja ne zahtijeva postojanje ugovora s državom na koju će se primijeniti australski zakon o izručivanju. Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava, s potpisom pomoćnika ministrice, Zdravka Stojanovića, odgovorila je da ne može prihvatiti australske upute jer bi nastala pravna praznina, a "eventualni zahtjev hrvatske strane za izručenjem bio bi ovisan isključivo o australskom internom zakonodavstvu".
Time bi se Hrvatsku "u pravnom smislu stavilo u nepovoljniji položaj". Hrvatska je strana predložila pregovore. Prvi zahtjev za Gudeljevim izručenjem upućen je 8. prosinca 2001., a posljednji 17. siječnja 2006.
Gudelj je Reihl-Kira ubio na kontrolnom punktu hrvatske policije u Tenji, nadomak Osijeka, da bi nakon ubojstva mirno otišao s mjesta zločina, neko se vrijeme skrivao u Osijeku i drugim mjestima u Hrvatskoj, a onda bez ikakvih smetnji otputovao u Australiju, gdje je i živio do prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990.
Tek u veljači 1993. za Gudeljem je bila raspisana potjernica, a 27. lipnja 1994., vijeće osječkog Županijskog suda u odsutnosti ga je osudilo na 20 godina zatvora.
U proljeće 1996. Gudelj se neočekivano pojavio u frankfurtskoj zračnoj luci, gdje je uhićen prema Interpolovoj tjeralici i izručen Hrvatskoj. Vrhovni sud je, budući da je Gudelj bio dostupan hrvatskom pravosuđu, ukinuo presudu i suđenje mu je ponovljeno. No, Vrhovni sud Hrvatske je 22. veljače 1997. donio odluku prema kojoj se na Gudelja može primijeniti Zakon o općem oprostu, obustavio je kazneni postupak protiv Gudelja i osječki Županijski sud je to proveo 3. lipnja 1997. godine. Gudelj je nakon toga otišao u Australiju, gdje je bio do uhićenja. Može se očekivati, ako se potvrdi da je uhićenik doista Antun Gudelj, da počne i službeni postupak njegova izručenja Hrvatskoj.
Jadranka Reihl-Kir: Jako sam uznemirena OSIJEK - Informacija o uhićenju ubojice njezina supruga došla je i do Jadranke Reihl-Kir, udovice ubijenog načelnika osječke policije koja nam je poslijepodne izjavila:
- Zasad imam samo neslužbene informacije koje sam dobila uglavnom od novinara. Nažalost, ne znam je li točna ili ne i zbog toga sam vrlo uznemirena. Kako još sa sigurnošću ne znam je li Gudelj doista uhićen ili ne, teško mi je bilo što komentirati - kazala je J. Reih-Kir, bivša saborska zastupnica.
|
|
• veljača 1993.- za Gudeljem se raspisuje tjeralica
• 27. lipnja 1994.- u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora
• proljeće 1996.- Gudelj je uhićen u frankfurtskoj zračnoj luci, izručen Hrvatskoj i u pritvoru čeka novo suđenje
• 22. veljače 1997.- Vrhovni sud donosi odluku o primjeni Zakona o općem oprostu
• 3. lipnja 1997.- osječki Županijski sud pušta Gudelja na slobodu
• ožujak 2001.- Ustavni sud usvojio žalbu na odluku Vrhovnog suda o primjeni Zakona o općem oprostu
• 8. prosinca 2001.- prvi zahtjev za izručenjem; slijedi dugotrajna 'pravna praznina'
• 17. siječnja 2006.- posljednji zahtjev za izručenjem nakon usuglašavanja pravnih pitanja između Hrvatske i Australije
Kronologija slučaja Gudelj• 1. srpnja 1991. - na kontrolnom punktu u Tenji Gudelj smrtno ranjava J. Reihl-Kira, njegova vozača Milana Kneževića i predsjednika nekadašnje općinske 'vlade' Gorana Zobundžiju, a teško ranio Mirka Tubića |
Dušan Miljuš;Verica Tomić;Hina
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....