Umro Slavko Mihalić

Piše:

Objavljeno: 5. veljače 2007. 10:14

ZAGREB - Jedan od najboljih suvremenih hrvatskih pjesnika, akademik Slavko Mihalić, umro je noćas nakon duge bolesti u 79. godini, u zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru "Rebro", izvijestili su jutros iz Društva hrvatskih književnika (HHK).

Slavko Mihalić je rođen 1928. u Karlovcu, gdje je završio realnu gimnaziju. Radio je kao tehnički crtač i novinar, urednik edicije poezije u "Lykosu" i "Književne tribine" te jedan od urednika "Telegrama".

Pokrenuo je 1966. reviju "Most" (The Bridge), a od 1987. glavni je urednik časopisa za književnost "Forum". Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika u dva mandata te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Slavko Mihalić bio je obljubljen među čitateljskom publikom, a napose među kritičarima i tumačima književnosti.

Njegove zbirke poezije, od "Komorne muzike" iz 1954., kojom se predstavio kao egzinstencijalistički pjesnik i pripadnik naraštaja krugovaša, bile su svaki put iznova kulturnim događajem prvoga reda.

Književni kritičari uspoređivali su njegovo pjesništvo po dubinskoj i trajnoj popularnosti s onom najvećih hrvatskih modernih pjesnika, S.S. Kranjčevića ili Ujevića, napominjući da je pravi potomak "ojađenog zvona" velikog Tina Ujevića, s kojim dijeli istu ekstazu riječima i isti patos postojanja.

U Mihalićevoj poeziji, koja se tematski vezuje za probleme čovjekove egzistencije, neprestano se isprepleću i uzajamno transformiraju moderno i tradicionalno, a čitateljska je publika prihvatila njegovu paradoksalnu misao, žalosni njegov pjev o poniženom čovjeku u doba totalitarizma te njegov svjež i bogat jezik, ističu književni kritičari.

U njegovim novijim zbirkama očituje se i prosvjed protiv srpske agresije na Hrvatsku te pjesnikova ponesenost općom nesrećom - slikama razorenih hrvatskih gradova i nesrećama ljudi.

Po mnogočemu, za književnu kritiku, Mihalić je "kraljević" suvremenog hrvatskog pjesništva.

Slavko Mihalić objavio je 20-ak zbirka poezije. Za pjesničko stvaralaštvo dobio je mnoge domaće i inozemne nagrade, primjerice Nagradu Matice hrvatske, Nagradu "Tin Ujević", Godišnju nagradu te Nagradu za životno djelo "Vladimir Nazor", "Goranov vijenac", Nagradu "Vjesnika" za književnost "Ivan Goran Kovačić, Nagradu Struških večeri poezije i dr.

Sam ili u suradnji sastavio je nekoliko antologija hrvatskog pjesništva te prevodio sa slovenskoga. Također, njegove su pjesme prevođene na 25 svjetskih jezika.

Uz sedamdesetu obljetnicu pjesnikova rođenja Naklada "Naprijed" objavila mu je "Sabrane pjesme". (Hina)

Batušić: Mihalić je više od pola stoljeća unosio osebujno svjetlo u hrvatsku književnost

Ugasila se majstorova svijeća koja je više od pola stoljeća unosila osebujno, jedinstveno i toliko presudno važno svjetlo u prostore hrvatske književnosti, izjavio je danas tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Nikola Batušić u povodu smrti hrvatskog pjesnika Slavka Mihalića.

Prema Batušićevim riječima, napustio nas je veliki poeta, jedan od najvećih koje smo u posljednje vrijeme imali, otišao je dugogodišnji i zaslužni član Razreda za književnost Akademije, urednik "Foruma", autor dvadesetak knjiga stihova od kojih mnoge prevedene na brojne svjetske jezike svjedoče i o Mihalićevu mjestu na europskom poetskom Parnasu.

"Utihnula je Slavkova čudesna glazba o kojoj je tako često pjevao, a čarobna kočija, da parafraziram još jedan njegov stih, vozi ga sada put nebeskoga prostranstva", rekao je Batušić.

Slavko Mihalić (1928.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih pjesnika druge polovice 20. stoljeća. Prvim zapaženim pjesničkim radovima javio se 1953. u časopisu Krugovi, a već mu nakon godinu dana izlazi zbirka "Komorna muzika" koja najavljuje novo ime hrvatske poezije.

Mihalić je izraziti predstavnik egzistencijalističke poetike povezane na brojnim izražajnim planovima s najboljom tradicijom hrvatskoga pjesništva.

Udaljen sedamdesetih godina iz javnoga života iz političkih razloga, prevodi najviše sa slovenskoga jezika te lektorira i korigira rukopise za brojne izdavače, a obavlja i razne poslove u sklopu biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti.

Od 1984. dopisni, a od 1991. redoviti član HAZU. Tajnik Akademijina Razreda za književnost bio je od 1994. do 1997., a član Akademijine Uprave od 1997. do 2003. Od 1987. glavni i odgovorni je urednik književnog mjesečnika Akademijina Razreda za književnost "Forum".

Od 1995. dopisni je član Slovenske akademije znanosti in umetnosti.

Više je Mihalićevih knjiga poezije prevedeno na europske jezike (albanski, engleski, francuski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, slovenski, švedski i talijanski). (Hina)

DHK: pogreb Slavka Mihalića 7. veljače na Mirogoju

Pogreb hrvatskoga pjesnika akademika Slavka Mihalića bit će 7. veljače u 11.40 sati na zagrebačkom groblju Mirogoju, javilo je danas Tajništvo Društva hrvatskih književnika (DHK).

Komemoracija u DHK održat će se 8. veljače u 11 sati. Slavko Mihalić (1928.) bio je dva mandata uzastopce predsjednik Društva hrvatskih književnika, od 1999. do 2005. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?