1941. - 20. kolovoza
Slobodan Milošević rođen je u Požarevcu, u Srbiji.
1959.
Postaje član Saveza komunista Jugoslavije.
1964.
Diplomira pravne znanosti i počinje karijeru u menadžmentu i bankarstvu.
1978.
S mjesta glavnog direktora Tehnogasa, vodeće naftne tvrtke u tadašnjoj Jugoslaviji prelazi i do 1983. ostaje na položaju predsjednika uprave Beogradske banke.
1984.
Postaje predsjednik beogradskog gradskog komiteta Saveza komunista.
1986.
Postaje predsjednik predsjedništva Centralnog komiteta (CK) Saveza komunista (SK) Srbije.
1987.
travanj
Prekinuo politiku službene kritike svakog nacionalizma, poručujući srpskim nacionalistima, koji su se naguravali s policijom na burnom političkom mitingu u Kosovom Polju, "Vas više niko ne sme da bije, ja vam to garantujem".
rujan
Ivan Stambolić izabran je za predsjednika predsjedništva Socijalističke Republike Srbije, te je usprkos upozorenjima mnogih suradnika podržao politički uspon Miloševića.
23. i 24. rujna
Miloševićevi sljedbenici tijekom 30-satne Osme sjednice CK SK Srbije ruše Dragišu Pavlovića s mjesta predsjednika beogradskog gradskog komiteta SK Srbije.
1988.
Milošević u još jednom mandatu ostaje predsjednik predsjedništva CK SK Srbije.
6. listopada
Nasilničkim "mitinzima istine o Kosmetu" (tj. Kosovu) i "mitinzima solidarnosti s kosmetskim Srbima i Crnogorcima" srušena vlast Socijalističke autonomne pokrajine Vojvodine.
1989.
10. siječnja
Nakon više provokacija i neuspjelih pokušaja "antibirokratskom revolucijom" srušena i vlast u Crnoj Gori, tako da je Milošević zagospodario dvjema republikama i jednom pokrajinom.
veljača i ožujak
Intervencijom srbijanske policije i jugoslavenske vojske srušena vlast i na Kosovu, silom zaustavljen štrajk rudara u Starom trgu, uhićen kosovski čelnik Azem Vllasi, te ubijena 32 prosvjednika.
28. ožujka
Narodna skupština Srbije po Miloševićevu naputku usvojila ustavne amandmane, ukidajući autonomiju Vojvodine i Kosova.
8. svibnja
Postaje predsjednik predsjedništva Socijalističke Republike Srbije.
5. prosinca
Opet izabran za predsjednika predsjedništva SR Srbije.
1990.
siječanj
Održan je 14. kongres SKJ, što je bio i kraj te stranke. Miloševićev blok, sastavljen od predstavnika dviju republika i dviju pokrajina kojima je on pučistički zagospodario, pokušao je na ruševinama Ustava iz 1974. provesti unitarizaciju Jugoslavije. Skup je napustilo slovensko izaslanstvo, pod vodstvom Milana Kučana, a zatim je to učinilo i hrvatsko, na čelu s Ivicom Račanom.
16. srpnja
Savez komunista Srbije (SKS) i Socijalistički savez radnog naroda Srbije (SSRNS) ujedinjuju se u Socijalističku partiju Srbije (SPS).
17. srpnja
Postaje predsjednik SPS-a i na toj dužnosti ostaje do 24. svibnja 1991. i potom opet od 24. listopada 1992. nadalje.
17. kolovoza
Skupina Srba kod Knina postavlja barikade, čime počinje pokušaj Srbije da iz Hrvatske izdvoji velike dijelove teritorija. Vojislav Šešelj javno je najavljivao da će Srbija prisvojiti sva područja istočno od crte Karlobag-Karlovac-Virovitica.
28. rujna
Ustavnim promjenama Republika Srbija gubi naziv "socijalistička".
prosinac
Izabran za predsjednika Republike Srbije, s proširenim ovlastima. Osam mjeseci nakon izbora u Sloveniji i Hrvatskoj održani su i parlamentarni izbori u Srbiji, na kojima Miloševićev SPS dobiva 80,5 posto glasova.
1991.
9. ožujka
Srpski pokret obnove i ostale oporbene skupine organiziraju velike demonstracije u Beogradu protiv Miloševićevog režima. U uličnom obračunu koji je uslijedio poginuo je po jedan policajac i prosvjednik.
lipanj
Hrvatska i Slovenija se razdružuju od Jugoslavije, u čemu ih slijede Makedonija (u rujnu 1991.) te Bosna i Hercegovina (u ožujku 1992.). Nakon kratkog napada na Sloveniju slijedi žestoka polugodišnja agresija Miloševićevih postrojbi na Hrvatsku.
kasna jesen
Postrojbe "Jugoslavenske narodne armije" iz Vojvodine i Srbije, čiji su zapovjednici podređeni Miloševiću, tri mjeseca opsjedaju, razaraju i 18. studenoga osvajaju Vukovar te ubijaju zarobljenike.
1992.
7. travnja
SAD priznaju državnost Hrvatske, Slovenije, te Bosne i Hercegovine. Miloševićeve snage pod imenima Jugoslavenske armije i Vojske Republike Srpske pokreću žestoke ofenzive diljem BiH i masakriraju nesrpsko stanovništvo.
20. prosinca
Milošević ponovno izabran za predsjednika Republike Srbije.
1995.
Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović u Daytonu parafiraju te u Parizu potpisuju Mirovni sporazum, koji u ime cijele međunarodne zajednice ovjeravaju državnici velikih sila.
1997.
4. veljače
Nakon 11 tjedana tvrdoglavosti, Milošević odustaje od nepriznavanja pobjeda oporbe na lokalnim izborima.
15. srpnja
Izabran za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije.
23. srpnja
Preuzeo dužnost predsjednika SR Jugoslavije.
1998.
Povremeni sukobi albanske gerilske skupine UCK (Oslobodilačka vojska Kosova, hrvatskom kraticom OVK) sa srbijanskom policijom i vojskom na Kosovu.
1999.
Eskalacija borbi na Kosovu nakon srbijanskog odbijanja međunarodno posredovanog političkog kompromisa dovodi do režimskog ubijanja tisuća Albanaca.
27. svibnja
Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) optužuje Slobodana Miloševića za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na Kosovu.
2000.
ljeto
Nestao Ivan Stambolić.
rujan
Poražen na izborima za još jedan mandat na čelu SR Jugoslavije.
5. listopada
Miloševićev režim kolabira pod pritiskom masovnih demonstracija omladinskog pokreta Otpor te oporbe.
6. listopada
Napustio položaj predsjednika SR Jugoslavije, na koji dolazi oporbeni čelnik Vojislav Koštunica.
2001.
1. travnja
Uhićen pod optužbom za zloporabu vlasti i korupciju. Od sličnih optužbi kasnije iz Srbije u Rusiju i drugdje bježe njegova supruga Mira Marković, sin Marko i kćer Marija.
28. lipnja
Na Vidovdan, datum kosovske bitke 1389. i njegova huškačkog govora na mitingu 1989., izručen je Haaškom tribunalu.
2002. - 12. veljače
Počelo suđenje Miloševiću u Den Haagu, po proširenoj optužnici za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, a u slučaju BiH i za genocid. Ne priznajući legalitet i legitimitet tribunala, Milošević inzistira da se sam brani.
2003.
Pronađen leš Ivana Stambolića, otetoga tri godine ranije i ubijenoga po Miloševićevom nalogu.
2005.
Miloševićevci optuženi za ubojstvo Ivana Stambolića, te za druga zlodjela.
Ahmed Salihbegović
Slobodan Milošević rođen je u Požarevcu, u Srbiji.
1959.
Postaje član Saveza komunista Jugoslavije.
1964.
Diplomira pravne znanosti i počinje karijeru u menadžmentu i bankarstvu.
1978.
S mjesta glavnog direktora Tehnogasa, vodeće naftne tvrtke u tadašnjoj Jugoslaviji prelazi i do 1983. ostaje na položaju predsjednika uprave Beogradske banke.
1984.
Postaje predsjednik beogradskog gradskog komiteta Saveza komunista.
1986.
Postaje predsjednik predsjedništva Centralnog komiteta (CK) Saveza komunista (SK) Srbije.
1987.
travanj
Prekinuo politiku službene kritike svakog nacionalizma, poručujući srpskim nacionalistima, koji su se naguravali s policijom na burnom političkom mitingu u Kosovom Polju, "Vas više niko ne sme da bije, ja vam to garantujem".
rujan
Ivan Stambolić izabran je za predsjednika predsjedništva Socijalističke Republike Srbije, te je usprkos upozorenjima mnogih suradnika podržao politički uspon Miloševića.
23. i 24. rujna
Miloševićevi sljedbenici tijekom 30-satne Osme sjednice CK SK Srbije ruše Dragišu Pavlovića s mjesta predsjednika beogradskog gradskog komiteta SK Srbije.
1988.
Milošević u još jednom mandatu ostaje predsjednik predsjedništva CK SK Srbije.
6. listopada
Nasilničkim "mitinzima istine o Kosmetu" (tj. Kosovu) i "mitinzima solidarnosti s kosmetskim Srbima i Crnogorcima" srušena vlast Socijalističke autonomne pokrajine Vojvodine.
1989.
10. siječnja
Nakon više provokacija i neuspjelih pokušaja "antibirokratskom revolucijom" srušena i vlast u Crnoj Gori, tako da je Milošević zagospodario dvjema republikama i jednom pokrajinom.
veljača i ožujak
Intervencijom srbijanske policije i jugoslavenske vojske srušena vlast i na Kosovu, silom zaustavljen štrajk rudara u Starom trgu, uhićen kosovski čelnik Azem Vllasi, te ubijena 32 prosvjednika.
28. ožujka
Narodna skupština Srbije po Miloševićevu naputku usvojila ustavne amandmane, ukidajući autonomiju Vojvodine i Kosova.
8. svibnja
Postaje predsjednik predsjedništva Socijalističke Republike Srbije.
5. prosinca
Opet izabran za predsjednika predsjedništva SR Srbije.
1990.
siječanj
Održan je 14. kongres SKJ, što je bio i kraj te stranke. Miloševićev blok, sastavljen od predstavnika dviju republika i dviju pokrajina kojima je on pučistički zagospodario, pokušao je na ruševinama Ustava iz 1974. provesti unitarizaciju Jugoslavije. Skup je napustilo slovensko izaslanstvo, pod vodstvom Milana Kučana, a zatim je to učinilo i hrvatsko, na čelu s Ivicom Račanom.
16. srpnja
Savez komunista Srbije (SKS) i Socijalistički savez radnog naroda Srbije (SSRNS) ujedinjuju se u Socijalističku partiju Srbije (SPS).
17. srpnja
Postaje predsjednik SPS-a i na toj dužnosti ostaje do 24. svibnja 1991. i potom opet od 24. listopada 1992. nadalje.
17. kolovoza
Skupina Srba kod Knina postavlja barikade, čime počinje pokušaj Srbije da iz Hrvatske izdvoji velike dijelove teritorija. Vojislav Šešelj javno je najavljivao da će Srbija prisvojiti sva područja istočno od crte Karlobag-Karlovac-Virovitica.
28. rujna
Ustavnim promjenama Republika Srbija gubi naziv "socijalistička".
prosinac
Izabran za predsjednika Republike Srbije, s proširenim ovlastima. Osam mjeseci nakon izbora u Sloveniji i Hrvatskoj održani su i parlamentarni izbori u Srbiji, na kojima Miloševićev SPS dobiva 80,5 posto glasova.
1991.
9. ožujka
Srpski pokret obnove i ostale oporbene skupine organiziraju velike demonstracije u Beogradu protiv Miloševićevog režima. U uličnom obračunu koji je uslijedio poginuo je po jedan policajac i prosvjednik.
lipanj
Hrvatska i Slovenija se razdružuju od Jugoslavije, u čemu ih slijede Makedonija (u rujnu 1991.) te Bosna i Hercegovina (u ožujku 1992.). Nakon kratkog napada na Sloveniju slijedi žestoka polugodišnja agresija Miloševićevih postrojbi na Hrvatsku.
kasna jesen
Postrojbe "Jugoslavenske narodne armije" iz Vojvodine i Srbije, čiji su zapovjednici podređeni Miloševiću, tri mjeseca opsjedaju, razaraju i 18. studenoga osvajaju Vukovar te ubijaju zarobljenike.
1992.
7. travnja
SAD priznaju državnost Hrvatske, Slovenije, te Bosne i Hercegovine. Miloševićeve snage pod imenima Jugoslavenske armije i Vojske Republike Srpske pokreću žestoke ofenzive diljem BiH i masakriraju nesrpsko stanovništvo.
20. prosinca
Milošević ponovno izabran za predsjednika Republike Srbije.
1995.
Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović u Daytonu parafiraju te u Parizu potpisuju Mirovni sporazum, koji u ime cijele međunarodne zajednice ovjeravaju državnici velikih sila.
1997.
4. veljače
Nakon 11 tjedana tvrdoglavosti, Milošević odustaje od nepriznavanja pobjeda oporbe na lokalnim izborima.
15. srpnja
Izabran za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije.
23. srpnja
Preuzeo dužnost predsjednika SR Jugoslavije.
1998.
Povremeni sukobi albanske gerilske skupine UCK (Oslobodilačka vojska Kosova, hrvatskom kraticom OVK) sa srbijanskom policijom i vojskom na Kosovu.
1999.
Eskalacija borbi na Kosovu nakon srbijanskog odbijanja međunarodno posredovanog političkog kompromisa dovodi do režimskog ubijanja tisuća Albanaca.
27. svibnja
Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) optužuje Slobodana Miloševića za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na Kosovu.
2000.
ljeto
Nestao Ivan Stambolić.
rujan
Poražen na izborima za još jedan mandat na čelu SR Jugoslavije.
5. listopada
Miloševićev režim kolabira pod pritiskom masovnih demonstracija omladinskog pokreta Otpor te oporbe.
6. listopada
Napustio položaj predsjednika SR Jugoslavije, na koji dolazi oporbeni čelnik Vojislav Koštunica.
2001.
1. travnja
Uhićen pod optužbom za zloporabu vlasti i korupciju. Od sličnih optužbi kasnije iz Srbije u Rusiju i drugdje bježe njegova supruga Mira Marković, sin Marko i kćer Marija.
28. lipnja
Na Vidovdan, datum kosovske bitke 1389. i njegova huškačkog govora na mitingu 1989., izručen je Haaškom tribunalu.
2002. - 12. veljače
Počelo suđenje Miloševiću u Den Haagu, po proširenoj optužnici za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, a u slučaju BiH i za genocid. Ne priznajući legalitet i legitimitet tribunala, Milošević inzistira da se sam brani.
2003.
Pronađen leš Ivana Stambolića, otetoga tri godine ranije i ubijenoga po Miloševićevom nalogu.
2005.
Miloševićevci optuženi za ubojstvo Ivana Stambolića, te za druga zlodjela.
Ahmed Salihbegović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....