Tijekom 2006. godine Centar za vozila Hrvatske izdao je točno 10.492 atesta za automobile u koje su ugrađene plinske instalacije, dok se godinu dana prije na taj čin odlučilo 3436 vlasnika vozila što u odnosu na prethodno razdoblje predstavlja utrostručenje potrošnje ukapljenog naftnog plina (UNP-a). To su podaci koje nam je iznio pomoćnik direktora Centra za vozila Hrvatske Zoran Kalauz, a koji pretpostavlja da će njihova ustanova i tijekom ove godine izdati najmanje 10.000 atesta za korištenje plina u automobilima. Razlog je vrlo jednostavan: cijena litre plina od 3,35 kuna dvostruko je manja od litre benzina, ali i dizela.
Doduše, autoplin (mješavina propan-butana) je od 20. veljače ove godine skuplji po litri za 30 lipa, odnosno u postocima povećanje iznosi 9,8 posto. U PROplinu, iz Odjela za odnose s javnošću, doznajemo kako se cijena ukapljenog naftnog plina nije mijenjala zadnjih pet godina, a poskupljenje sa 3,05 na 3,35 kuna uvjetovano je povećanim troškovima distribucije i usklađenjem s cijenama nafte na svjetskom tržištu. Zahtjev PROplina za poskupljenjem autoplina odobrilo je Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ali bez obzira na to plin i nadalje ostaje najjeftiniji naftni derivat.
U svakom slučaju plin kao fosilno gorivo čišći je od benzina i dizela, ali ga 99 posto ljudi koristi, ne iz ekoloških razloga, nego zbog niske cijene, kaže Zoran Kalauz. Rijetki su oni koji koriste plin zbog toga što su ekološki osviješteni, jer da je tako kupovali bi Toyotu Prius koja ima najmanju emisiju štetnih plinova od 104 g/km. Ljudi su lakomisleni i bez mnogo razmišljanja idu na ugradnju plinskih instalacija, koja u prosjeku košta 10.000 kuna. Da bi im se isplatila ta kalkulacija moraju prolaziti puno više kilometara od uobičajenog prosjeka. A i potrošnja plina je veća barem za 10 posto u odnosu na benzin ili dizel.
Prema riječima Zorana Kalauza jedan dio vlasnika odlučuje se na ugradnju plina u automobil zbog toga što su takva vozila na tehničkom pregledu oslobođena eko testa. Međutim, ušteda od 92 kune kod vozila s katalizatorom, odnosno od 42 kune kod automobila bez katalizatora nije toliko bitna koliko je važno da se tako prikrivaju nedostatci samog motora. U pravilu takvi automobili puno više zagađuju okoliš, nego je to slučaj s benzincima i dizelašima, ali vlasniku garantiraju prolazak na tehničkom pregledu.
Problem su i vlasnici koji ugrade plin, te to ne prijave nego se voze na crno. Naime, zakonska obveza je svakog vlasnika automobila koji je ugradio plin da mora u roku od 15 dana doći u Stanicu za tehnički pregled vozila kako bi se obavilo ispitivanje plinskih instalacija. Međutim, mnogi to izbjegavaju i odlažu do naredne registracije, jer ispitivanje plinskih instalacija košta 1100 kuna.
Od voditelja Stanice za tehnički pregled Euroherca u Splitu Vice Carevića doznali smo da se svi vozači koji su ugradili plin, a nisu u roku od 15 dana obavili ispitivanje instalacija nalaze u prekršaju bez obzira na važeću registraciju. Na ispitivanje plinskih instalacija izgubi se oko svakog vozila najmanje tri sata, jer treba provjeriti, između ostalog, (ne)propusnost ugrađenih instalacija, fotografirati sve dijelove...
Svi ti dijelovi moraju imati utisnute serijske brojeve, a mogu ih ugrađivati isključivo ovlašteni serviseri među kojima prema saznanjima Vice Carevića na širem području Splita nema onih bez ovlaštenja. Samo na širem splitskom području ugrađen je autoplin na 816 vozila tijekom 2006. godine, dok je 2005. godine taj broj bio dvostruko manji (407 vozila). Ove godine u nepuna dva mjeseca atestirana su 92 vozila u ovoj Stanici za tehnički pregled koja je na širem području Splita jedina ovlaštena za ovakve preglede.
U godini kada je vlasnik ugradio plin, a registracija mu je važeća, ne naplaćuje mu se cestarina od 550 kuna koja je dodatni namet namijenjen isključivo državnom proračunu. Tek prilikom slijedeće registracije, vlasniku automobila s ugrađenim plinskim instalacijama naplaćuje se uobičajena cestarina koja primjerice za automobile od 1500 ccm košta 375 kuna, te dodatna cestarina od 550 kuna s obzirom da ona nije ukalkulirana u cijenu plina, kao što je slučaj sa benzinom i dizelom. Za teretna vozila ona iznosi 1500 kuna.
Konačnu verifikaciju na osnovu dokumentacije koja se šalje iz Stanice za tehnički pregled vozila donosi Centar za vozila Hrvatske, koji ako je sve u redu izdaje potreban atest. Nakon toga vlasnik vozila mora ponovno doći u Stanicu kako bi mu se u dokumente unijele sve nove karakteristike.
Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, cijene eurosupera 95 i eurodizela (slučajan odabir op.a.) definiraju se sukladno Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata (Narodne novine 75/2006), odnosno formuli koja je definirana u navedenom pravilniku.
Međutim, na njih se potom primjenjuje i Zakon o posebnom porezu na naftne derivate koji za eurosuper 95 iznosi 1,90 kuna, a za eurodizel jednu kunu.
Osim ovog poreznog davanja naplaćuje se i Naknada za financiranje i građenje javnih cesta temeljem Zakona o javnim cestama i to u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., te isti iznos od 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. ili ukupno 1,20 kuna.
Navedena naknada se ne plaća na plavi dizel, ulje za loženje extra lako i lako specijalno, sve vrste ulja za loženje lakog, srednjeg i teškog, mlazno gorivo i zrakoplovni benzin, sve vrste petroleja, te na ukapljeni naftni plin. Na taj način se dobiva osnovica za PDV na koju se potom uračunava 22 posto poreza na dodanu vrijednost i dobiva konačna maloprodajna cijena navedenih goriva u kunama po litri.
S obzirom da je autoplin (ukapljeni naftni plin) izuzet iz naknade od 1,20 kuna na račun cestarine vlasnicima automobila koji imaju plinsku instalaciju prilikom registracije se naplaćuje dodatna cestarina od 550 kuna.
Autoplin je ekološki podobno gorivo jer ne sadrži olovo, sumpor i krute čestice, ispušni plinovi su nezagađujući i ima smanjenu emisiju ugljičnog monoksida (CO), dušičnog oksida (Nox) i ugljičnog dioksida (CO2) tvrde u PROplinu.
Direktnim izgaranjem bez dima, pepela, čađe i neugodnih mirisa, te odsutnosti sumpornih spojeva, u odnosu na ostala fosilna goriva (osim prirodnog plina) ukapljeni naftni plin, odnosno autoplin doprinosi smanjenju pojava kiselih kiša i globalnog zatopljenja, zagađivanju vode i zraka, čime se poboljšava kvaliteta ljudskog života. U odnosu na benzin ukapljeni naftni plin ima i do 15 posto manje stakleničkih plinova, do 50 posto manje krutih čestica, do 33 posto manje dušičnog monoksida i do 60 posto manje ugljičnog monoksida.
Usprkos poskupljenju od 9,8 posto i cijeni od 3,35 kuna po litri, autoplin je u Hrvatskoj još uvijek najjeftiniji u regiji, doznali smo iz Odjela za odnose sa javnošću PROplina. Tako u Mađarskoj litra autoplina košta 4,74 kune, u Austriji 4,67 kuna, Italiji 4,38 kuna i u Sloveniji 4,19 kuna. Ispod granice od četiri kune ulaze Makedonija čiji vlasnici automobila plaćaju plin 3,94 kune po litri, u Bosni i Hercegovini 3,80 kuna i najmanje u Srbiji 3,50 kuna po litri.
Zdravko Juričko
Doduše, autoplin (mješavina propan-butana) je od 20. veljače ove godine skuplji po litri za 30 lipa, odnosno u postocima povećanje iznosi 9,8 posto. U PROplinu, iz Odjela za odnose s javnošću, doznajemo kako se cijena ukapljenog naftnog plina nije mijenjala zadnjih pet godina, a poskupljenje sa 3,05 na 3,35 kuna uvjetovano je povećanim troškovima distribucije i usklađenjem s cijenama nafte na svjetskom tržištu. Zahtjev PROplina za poskupljenjem autoplina odobrilo je Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ali bez obzira na to plin i nadalje ostaje najjeftiniji naftni derivat.
U svakom slučaju plin kao fosilno gorivo čišći je od benzina i dizela, ali ga 99 posto ljudi koristi, ne iz ekoloških razloga, nego zbog niske cijene, kaže Zoran Kalauz. Rijetki su oni koji koriste plin zbog toga što su ekološki osviješteni, jer da je tako kupovali bi Toyotu Prius koja ima najmanju emisiju štetnih plinova od 104 g/km. Ljudi su lakomisleni i bez mnogo razmišljanja idu na ugradnju plinskih instalacija, koja u prosjeku košta 10.000 kuna. Da bi im se isplatila ta kalkulacija moraju prolaziti puno više kilometara od uobičajenog prosjeka. A i potrošnja plina je veća barem za 10 posto u odnosu na benzin ili dizel.
Prema riječima Zorana Kalauza jedan dio vlasnika odlučuje se na ugradnju plina u automobil zbog toga što su takva vozila na tehničkom pregledu oslobođena eko testa. Međutim, ušteda od 92 kune kod vozila s katalizatorom, odnosno od 42 kune kod automobila bez katalizatora nije toliko bitna koliko je važno da se tako prikrivaju nedostatci samog motora. U pravilu takvi automobili puno više zagađuju okoliš, nego je to slučaj s benzincima i dizelašima, ali vlasniku garantiraju prolazak na tehničkom pregledu.
Problem su i vlasnici koji ugrade plin, te to ne prijave nego se voze na crno. Naime, zakonska obveza je svakog vlasnika automobila koji je ugradio plin da mora u roku od 15 dana doći u Stanicu za tehnički pregled vozila kako bi se obavilo ispitivanje plinskih instalacija. Međutim, mnogi to izbjegavaju i odlažu do naredne registracije, jer ispitivanje plinskih instalacija košta 1100 kuna.
Od voditelja Stanice za tehnički pregled Euroherca u Splitu Vice Carevića doznali smo da se svi vozači koji su ugradili plin, a nisu u roku od 15 dana obavili ispitivanje instalacija nalaze u prekršaju bez obzira na važeću registraciju. Na ispitivanje plinskih instalacija izgubi se oko svakog vozila najmanje tri sata, jer treba provjeriti, između ostalog, (ne)propusnost ugrađenih instalacija, fotografirati sve dijelove...
Svi ti dijelovi moraju imati utisnute serijske brojeve, a mogu ih ugrađivati isključivo ovlašteni serviseri među kojima prema saznanjima Vice Carevića na širem području Splita nema onih bez ovlaštenja. Samo na širem splitskom području ugrađen je autoplin na 816 vozila tijekom 2006. godine, dok je 2005. godine taj broj bio dvostruko manji (407 vozila). Ove godine u nepuna dva mjeseca atestirana su 92 vozila u ovoj Stanici za tehnički pregled koja je na širem području Splita jedina ovlaštena za ovakve preglede.
U godini kada je vlasnik ugradio plin, a registracija mu je važeća, ne naplaćuje mu se cestarina od 550 kuna koja je dodatni namet namijenjen isključivo državnom proračunu. Tek prilikom slijedeće registracije, vlasniku automobila s ugrađenim plinskim instalacijama naplaćuje se uobičajena cestarina koja primjerice za automobile od 1500 ccm košta 375 kuna, te dodatna cestarina od 550 kuna s obzirom da ona nije ukalkulirana u cijenu plina, kao što je slučaj sa benzinom i dizelom. Za teretna vozila ona iznosi 1500 kuna.
Konačnu verifikaciju na osnovu dokumentacije koja se šalje iz Stanice za tehnički pregled vozila donosi Centar za vozila Hrvatske, koji ako je sve u redu izdaje potreban atest. Nakon toga vlasnik vozila mora ponovno doći u Stanicu kako bi mu se u dokumente unijele sve nove karakteristike.
Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, cijene eurosupera 95 i eurodizela (slučajan odabir op.a.) definiraju se sukladno Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata (Narodne novine 75/2006), odnosno formuli koja je definirana u navedenom pravilniku.
Međutim, na njih se potom primjenjuje i Zakon o posebnom porezu na naftne derivate koji za eurosuper 95 iznosi 1,90 kuna, a za eurodizel jednu kunu.
Osim ovog poreznog davanja naplaćuje se i Naknada za financiranje i građenje javnih cesta temeljem Zakona o javnim cestama i to u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., te isti iznos od 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. ili ukupno 1,20 kuna.
Navedena naknada se ne plaća na plavi dizel, ulje za loženje extra lako i lako specijalno, sve vrste ulja za loženje lakog, srednjeg i teškog, mlazno gorivo i zrakoplovni benzin, sve vrste petroleja, te na ukapljeni naftni plin. Na taj način se dobiva osnovica za PDV na koju se potom uračunava 22 posto poreza na dodanu vrijednost i dobiva konačna maloprodajna cijena navedenih goriva u kunama po litri.
S obzirom da je autoplin (ukapljeni naftni plin) izuzet iz naknade od 1,20 kuna na račun cestarine vlasnicima automobila koji imaju plinsku instalaciju prilikom registracije se naplaćuje dodatna cestarina od 550 kuna.
Nameti na naftne derivate
|
Autoplin je ekološki podobno gorivo jer ne sadrži olovo, sumpor i krute čestice, ispušni plinovi su nezagađujući i ima smanjenu emisiju ugljičnog monoksida (CO), dušičnog oksida (Nox) i ugljičnog dioksida (CO2) tvrde u PROplinu.
Direktnim izgaranjem bez dima, pepela, čađe i neugodnih mirisa, te odsutnosti sumpornih spojeva, u odnosu na ostala fosilna goriva (osim prirodnog plina) ukapljeni naftni plin, odnosno autoplin doprinosi smanjenju pojava kiselih kiša i globalnog zatopljenja, zagađivanju vode i zraka, čime se poboljšava kvaliteta ljudskog života. U odnosu na benzin ukapljeni naftni plin ima i do 15 posto manje stakleničkih plinova, do 50 posto manje krutih čestica, do 33 posto manje dušičnog monoksida i do 60 posto manje ugljičnog monoksida.
Prednosti autoplina
|
Usprkos poskupljenju od 9,8 posto i cijeni od 3,35 kuna po litri, autoplin je u Hrvatskoj još uvijek najjeftiniji u regiji, doznali smo iz Odjela za odnose sa javnošću PROplina. Tako u Mađarskoj litra autoplina košta 4,74 kune, u Austriji 4,67 kuna, Italiji 4,38 kuna i u Sloveniji 4,19 kuna. Ispod granice od četiri kune ulaze Makedonija čiji vlasnici automobila plaćaju plin 3,94 kune po litri, u Bosni i Hercegovini 3,80 kuna i najmanje u Srbiji 3,50 kuna po litri.
Cijene plina u susjednim državama
|
Zdravko Juričko
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....