Nejasan sporazum, dosta prostora za manipulaciju, politički isforsirana odluka, samo su neki od komentara nakladnika i knjižara koji su se mogli čuti otkad je prije nepunih mjesec dana potpisan Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige, a koji formalno stupa na snagu u nedjelju, 1. travnja.
Prema tom sporazumu, na svim prodajnim mjestima knjige bi se trebale prodavati po cijeni otisnutoj na stražnjoj korici koja bi godinu dana trebala ostati ista. Popusti su mogući za "licencirane" sajmove, klupsku prodaju i promocije knjige. Predviđene sankcije su uskraćivanje državnih subvencija i povoljnih kredita.
Glavni problem je to da Sporazum ima pravno manju snagu od zakona, smatra Seid Serdarević iz Frakture. Ovu dilemu ističu i neki drugi izdavači, ukazujući na slabost startne
pozicije
O ideji jedinstvene cijene knjige govori se od početka Biškupićeva mandata, a postoje uvjerljivi argumenti za i protiv te mjere, odnosno njene isplativosti kad je u pitanju nesređeno hrvatsko tržište.
Zemlje koje se služe tom metodom reguliranja tržišta uglavnom je definiraju dogovorom između izdavača i knjižara, a neke donose i zakon. U Hrvatskoj se tako prvo govorilo o zakonu, nakon toga je na red došla uredba.
Na kraju se dobio Sporazum čiji su potpisnici Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Zajednica nakladnika i knjižara, a od kojeg se očekuje "snižavanje cijena knjiga, povećanje njene dostupnosti te unapređenje tržišne mreže knjiga"
- Pridržavat ćemo se tog sporazuma, iako smatram da je manjkav i nedorečen te da bi bilo puno bolje da se ta mjera regulirala zakonom. Suludo je da postoje sankcije samo za izdavače. Sankcije za knjižnice, koje su najveći kupac knjiga u državi, ne postoje. A uspjeh Sporazuma uvelike će ovisiti o njihovu ponašanju. - kaže Josip Pandurić iz Disputa. Dodaje da problem vidi i u tome što on kao nakladnik nema kontrolne mehanizme za to što se s knjigom događa kad je, primjerice, proda veletrgovcu, a što bi se ovim sporazum od njega očekivalo.
Slično razmišlja i Seid Serdarević iz Frakture, koji se zalagao za uvođenje jedinstvene cijene knjige. - Glavni problem je to da Sporazum ima pravno manju snagu od zakona - kaže Serdarević. Kao probleme izdvaja i to što on kao nakladnik nema pravo uvida u tuđe poslovne knjige, zatim smatra da su sankcije preblage te da je nejasno na koga se sve ta mjera odnosi. Serdarević je formalno u pravu. Sporazuma su se zapravo dužni pridržavati samo oni nakladnici i knjižari koji su unutar Zajednice nakladnika i knjižara, a koja ima oko 150 članova.
Mišo Nejašmić iz Naklade Jesenki i Turk kaže da će se Sporazuma pridržavati, ali da mu je nejasno kako se nakon toliko priprema mogao staviti potpis na Sporazum koji je pravno polupismen i da je trebalo sazvati skupštinu Zajednice nakladnika i knjižara na kojoj bi se usuglasili oko nejasnih uredbi.
Sporan element za Nejašmića su i rokovi od kada se primjenjuje Sporazum. Neven Antičević iz Algoritma također pozdravlja uvođenje mjere, ali kaže da ona sama nije dovoljna, te da se, kako bi imala učinka, mora kombinirati s drugim mjerama. Izgleda da su prigovori ipak došli do potpisnika Sporazuma jer će se, kako doznajemo, predstavnici tri ministarstva i Zajednice u utorak sastati kako bi se dogovorili oko nejasnih dijelova i dali "naputke" za provođenje Sporazuma. Nije isključena ni mogućnost da se, unatoč tome što je potpisan, početak njegova provođenja prolongira do ljeta.
Adriana Piteša
Prema tom sporazumu, na svim prodajnim mjestima knjige bi se trebale prodavati po cijeni otisnutoj na stražnjoj korici koja bi godinu dana trebala ostati ista. Popusti su mogući za "licencirane" sajmove, klupsku prodaju i promocije knjige. Predviđene sankcije su uskraćivanje državnih subvencija i povoljnih kredita.
Glavni problem je to da Sporazum ima pravno manju snagu od zakona, smatra Seid Serdarević iz Frakture. Ovu dilemu ističu i neki drugi izdavači, ukazujući na slabost startne
pozicije
|
Zemlje koje se služe tom metodom reguliranja tržišta uglavnom je definiraju dogovorom između izdavača i knjižara, a neke donose i zakon. U Hrvatskoj se tako prvo govorilo o zakonu, nakon toga je na red došla uredba.
Na kraju se dobio Sporazum čiji su potpisnici Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Zajednica nakladnika i knjižara, a od kojeg se očekuje "snižavanje cijena knjiga, povećanje njene dostupnosti te unapređenje tržišne mreže knjiga"
- Pridržavat ćemo se tog sporazuma, iako smatram da je manjkav i nedorečen te da bi bilo puno bolje da se ta mjera regulirala zakonom. Suludo je da postoje sankcije samo za izdavače. Sankcije za knjižnice, koje su najveći kupac knjiga u državi, ne postoje. A uspjeh Sporazuma uvelike će ovisiti o njihovu ponašanju. - kaže Josip Pandurić iz Disputa. Dodaje da problem vidi i u tome što on kao nakladnik nema kontrolne mehanizme za to što se s knjigom događa kad je, primjerice, proda veletrgovcu, a što bi se ovim sporazum od njega očekivalo.
Slično razmišlja i Seid Serdarević iz Frakture, koji se zalagao za uvođenje jedinstvene cijene knjige. - Glavni problem je to da Sporazum ima pravno manju snagu od zakona - kaže Serdarević. Kao probleme izdvaja i to što on kao nakladnik nema pravo uvida u tuđe poslovne knjige, zatim smatra da su sankcije preblage te da je nejasno na koga se sve ta mjera odnosi. Serdarević je formalno u pravu. Sporazuma su se zapravo dužni pridržavati samo oni nakladnici i knjižari koji su unutar Zajednice nakladnika i knjižara, a koja ima oko 150 članova.
Mišo Nejašmić iz Naklade Jesenki i Turk kaže da će se Sporazuma pridržavati, ali da mu je nejasno kako se nakon toliko priprema mogao staviti potpis na Sporazum koji je pravno polupismen i da je trebalo sazvati skupštinu Zajednice nakladnika i knjižara na kojoj bi se usuglasili oko nejasnih uredbi.
Sporan element za Nejašmića su i rokovi od kada se primjenjuje Sporazum. Neven Antičević iz Algoritma također pozdravlja uvođenje mjere, ali kaže da ona sama nije dovoljna, te da se, kako bi imala učinka, mora kombinirati s drugim mjerama. Izgleda da su prigovori ipak došli do potpisnika Sporazuma jer će se, kako doznajemo, predstavnici tri ministarstva i Zajednice u utorak sastati kako bi se dogovorili oko nejasnih dijelova i dali "naputke" za provođenje Sporazuma. Nije isključena ni mogućnost da se, unatoč tome što je potpisan, početak njegova provođenja prolongira do ljeta.
Adriana Piteša
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....