Ako vam neki susjed ide na živce - doznajte koju nekretninu ima u vlasništvu, i u gruntovnici podnesite zahtjev za zabilježbu vlasničkog spora.
Zakon je kod nas trenutačno takav da, kada im bilo tko podnese prijedlog za zabilježbu spora, bilo kakav (pa čak i nepotpisan), gruntovnica mora po sili zakona odmah automatski upisati tzv. "plombu" u vlasničkom listu nekretnine upisane u zemljišne knjige - što je velika zakonska "rupa".
Naime, ako predlagač takvog zahtjeva potom ne podigne ili ne preuzme (slučajno, ali i namjerno) rješenje kojim se odbija njegov prijedlog - plomba ostaje. To je u našim gruntovnicama čest slučaj, jer se u dostavi tih važnih dokumenata predlagačima ne koriste sudski dostavljači.
Takav pravni teret pak umanjuje vrijednost nekretnine na čijem se vlasničkom listu nalazi, pa ju je jako teško, ako ne i nemoguće, prodati i po bitno nižoj cijeni od tržišne. "Gruntovnica, kada utvrdi da je prijedlog pravno osnovan (ima temelj u zakonskim propisima), upisuje zabilježbu. Problem je u tom što gruntovnica nije ovlaštena ulaziti u ocjenu osnovanosti tužbe, tj. spora, nego samo provjeriti je li predmet spora tzv. Vlasničko pravo.
Drugim riječima, bilo tko bilo kome može praktički iz obijesti podići tužbu s vlasničkim zahtjevom, i time prisiliti gruntovnicu na upis zabilježbe", objašnjava odvjetnik Mićo Ljubenko.
"Svoje troškove gubitka sudskog spora, ako do njega dođe, takav tužitelj može i sam bitno smanjiti, jer sam određuje vrijednost spora. Kad se nakon nekoliko godina duge parnice tužba na kraju odbije, i sud utvrdi da tužitelj nije imao vlasničko pravo, vlasnik nekretnine koji je sve vrijeme imao zabilježbu - plombu na svojoj nekretnini, i zbog toga njome vrlo otežano raspolagao - nema nikakvo pravo naknade štete!", upozorava Ljubenko.
- Podnijeti prijedlog za upis vlasničkog spora na predmetnoj nekretnini u gruntovnici - a zatim do beskonačnosti izbjegavati primiti rješenja o odbijanju prijedloga zabilježbe, i time držati "vječnu plombu".
- Kada se, i ako se, usvoji prijedlog zabilježbe (bez straha od odštete), prolongirati spor i time držati zabilježbu (prosječna parnica bez zatezanja traje četiri do šest godina).
- Promatrati susjeda kako se muči jer ne može kvalitetno raspolagati svojim vlasništvom, i ponuditi mu potom brisanje zabilježbe za novčanu kompenzaciju. Ako je riječ o investitoru koji gradi za tržište, traženi iznos može biti to veći što mu se više žuri.
Goran Smiljanić
Zakon je kod nas trenutačno takav da, kada im bilo tko podnese prijedlog za zabilježbu spora, bilo kakav (pa čak i nepotpisan), gruntovnica mora po sili zakona odmah automatski upisati tzv. "plombu" u vlasničkom listu nekretnine upisane u zemljišne knjige - što je velika zakonska "rupa".
Naime, ako predlagač takvog zahtjeva potom ne podigne ili ne preuzme (slučajno, ali i namjerno) rješenje kojim se odbija njegov prijedlog - plomba ostaje. To je u našim gruntovnicama čest slučaj, jer se u dostavi tih važnih dokumenata predlagačima ne koriste sudski dostavljači.
Takav pravni teret pak umanjuje vrijednost nekretnine na čijem se vlasničkom listu nalazi, pa ju je jako teško, ako ne i nemoguće, prodati i po bitno nižoj cijeni od tržišne. "Gruntovnica, kada utvrdi da je prijedlog pravno osnovan (ima temelj u zakonskim propisima), upisuje zabilježbu. Problem je u tom što gruntovnica nije ovlaštena ulaziti u ocjenu osnovanosti tužbe, tj. spora, nego samo provjeriti je li predmet spora tzv. Vlasničko pravo.
Drugim riječima, bilo tko bilo kome može praktički iz obijesti podići tužbu s vlasničkim zahtjevom, i time prisiliti gruntovnicu na upis zabilježbe", objašnjava odvjetnik Mićo Ljubenko.
"Svoje troškove gubitka sudskog spora, ako do njega dođe, takav tužitelj može i sam bitno smanjiti, jer sam određuje vrijednost spora. Kad se nakon nekoliko godina duge parnice tužba na kraju odbije, i sud utvrdi da tužitelj nije imao vlasničko pravo, vlasnik nekretnine koji je sve vrijeme imao zabilježbu - plombu na svojoj nekretnini, i zbog toga njome vrlo otežano raspolagao - nema nikakvo pravo naknade štete!", upozorava Ljubenko.
- Podnijeti prijedlog za upis vlasničkog spora na predmetnoj nekretnini u gruntovnici - a zatim do beskonačnosti izbjegavati primiti rješenja o odbijanju prijedloga zabilježbe, i time držati "vječnu plombu".
- Kada se, i ako se, usvoji prijedlog zabilježbe (bez straha od odštete), prolongirati spor i time držati zabilježbu (prosječna parnica bez zatezanja traje četiri do šest godina).
- Promatrati susjeda kako se muči jer ne može kvalitetno raspolagati svojim vlasništvom, i ponuditi mu potom brisanje zabilježbe za novčanu kompenzaciju. Ako je riječ o investitoru koji gradi za tržište, traženi iznos može biti to veći što mu se više žuri.
|
Kako ucijeniti susjeda:
|
Goran Smiljanić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....