Sveti Franjo Saleški (1567. - 1622.), kojemu je danas blagdan, u mladosti se mučio s kalvinističkim učenjem o predestinaciji, predodređenju. Što ako je on među onima koje Bog nije predodredio za vječno blaženstvo? No, ako bi ga na drugom svijetu čekao pakao, zaključio je da treba iskoristiti vrijeme na ovome svijetu da barem ovdje bude manje pakla. Taj ga je zaključak oslobodio bojazni što ga čeka na drugom svijetu. Kakav god bio život poslije smrti, ondje se napokon može samo nastaviti i do savršenstva razviti ovdje utvrđeno prijateljstvo s Bogom. S takvim uvjerenjem Franjo je kao svećenik počeo djelovati u pokrajini Chablais južno od Ženevskog jezera. Ondje su kalvinistički propovjednici, pozivajući se na Isusa koji nije htio biti bogat ni na vlasti, odvratili od Katoličke crkve mnoge jednostavne vjernike kojima bogata i moćna crkva nije bila uvjerljiva. Bilo je dosta da se među njima pojavi svećenik koji poput Isusa nije tražio "da bude služen nego da služi" (Mk 10, 45) i njih se oko 70 tisuća vratilo u katoličko zajedništvo.
Kad je 1602. postao ženevskim biskupom, nastojao je tako evanđeoski preobraziti cijelu biskupiju. Sa suradnicom Ivanom Chantal 1610. utemeljio je žensku redovničku zajednicu Red Marijina Pohođenja. Djelovao je i u Parizu, gdje su ga kao vrlo otmjenog intelektualca uvažavali i u svjetovnim i u crkvenim krugovima. Sa svima se družio, primjećujući da je lakše pobjeći iz svijeta, nego kršćanski živjeti u svijetu. Za svjetovnjake koji se usude doista kršćanski živjeti napisao je "Uvod u duhovni život svjetovnjaka" - knjižicu koja je vrlo proširena i poznata kao Filotea, prevedena na 17 jezika. Franjo Saleški primjer je vrlo obrazovanog i prema svima otvorenog katolika u doba kad je Crkva zbog navale luterovske i kalvinske reformacije bila u napasti zatvarati se u sebe. Katolički novinari i danas ga štuju kao svoga zaštitnika - uzor otvorenosti prema svijetu kakav god on bio.
Živko Kustić
Kad je 1602. postao ženevskim biskupom, nastojao je tako evanđeoski preobraziti cijelu biskupiju. Sa suradnicom Ivanom Chantal 1610. utemeljio je žensku redovničku zajednicu Red Marijina Pohođenja. Djelovao je i u Parizu, gdje su ga kao vrlo otmjenog intelektualca uvažavali i u svjetovnim i u crkvenim krugovima. Sa svima se družio, primjećujući da je lakše pobjeći iz svijeta, nego kršćanski živjeti u svijetu. Za svjetovnjake koji se usude doista kršćanski živjeti napisao je "Uvod u duhovni život svjetovnjaka" - knjižicu koja je vrlo proširena i poznata kao Filotea, prevedena na 17 jezika. Franjo Saleški primjer je vrlo obrazovanog i prema svima otvorenog katolika u doba kad je Crkva zbog navale luterovske i kalvinske reformacije bila u napasti zatvarati se u sebe. Katolički novinari i danas ga štuju kao svoga zaštitnika - uzor otvorenosti prema svijetu kakav god on bio.
Živko Kustić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....