Zašto su Bugarska i Rumunjska ušle u Europsku Uniju te zašto Hrvatska nije

Ulazak Bugarske i Rumunjske u EU prije svega je realizacija političkog i povijesnog cilja zapadne Europe da se ujedini s istočnim dijelom koji je pola stoljeća bio na suprotnoj strani željezne zavjese.



Iako je proces priključenja EU skup političkih, pravnih i gospodarskih kriterija, one su ipak podložne političkoj volji. Zato su Bugarska i Rumunjska u EU ušle s prvim danom 2007. godine, iako su službeno za trećinu siromašnije od EU prosjeka, a osobni prihodi njihovih stanovnika su gotovo deset puta manji od osobnih primanja stanovnika Unije.



Upravo su političke okolnosti dovele do situacije u kojoj je Hrvatska zaostala za ovim državama u procesu pristupanja Europskoj Uniji, premda je prema svim priznanjima, a to pokazuju i statistički podaci, znatno razvijenija od Bugarske i Rumunjske. Iako je to točno, treba također priznati da se razlika u razvijenosti između Bugarske i Rumunjske s jedne strane te Hrvatske s druge znatno smanjila.

Bez obzira na to što se euroskeptici ne bi možda s time složili, upravo je raniji početak procesa integriranja u EU omogućio znatno brži napredak Bugarskoj i Rumunjskoj, dok je Hrvatska godinama tapkala na zemlji. Nekoliko komparativnih prikaza moglo bi pomoći u shvaćanju gdje su Bugarska i Rumunjska bolje od Hrvatske, a gdje je Hrvatska ispred njih.



Uzmimo, recimo, problem nezaposlenosti, koji je prema anketama identificiran kao jedna od glavnih zabrinutosti hrvatskih građana. Ako bismo se usporedili s Bugarskom i Rumunjskom, onda jako zaostajemo za njima. Prema podacima o stanju gospodarstva Rumunjske, Bugarske i Hrvatske u zadnjem istraženom kvartalu prošle godine, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je službeno na razini od 15,7 posto. To je tri puta više nego u Rumunjskoj, gdje je ta stopa pala na 5,1 posto.

Velik pad nezaposlenosti bilježi i Bugarska, gdje je stopa danas 9 posto. Rumunjska i Bugarska su počele pregovore s EU sredinom veljače 2000. Tada je nezaposlenost u Bugarskoj bila 19 posto, a u Rumunjskoj 9 posto. Tijekom procesa priključenja EU i Rumunji i Bugari su prepolovili broj nezaposlenih. Hrvatska je u tom razdoblju, dakle od 2000. godine do danas, na istoj stopi nezaposlenosti. Isti podaci Europske komisije pokazuju da je rast broja zaposlenih u Bugarskoj u zadnjem kvartalu 4,3 posto, dok je u Hrvatskoj simboličnih 0,7 posto.



I rast prosječnih prihoda u Bugarskoj je u zadnjoj godini 10 posto, a u Hrvatskoj 5,7 posto, što je, ako se to zbroji s inflacijom, na realnoj razini od 2,6 posto. Bugarska i Rumunjska imaju značajno veći gospodarski rast od Hrvatske. Dok je kod nas u zadnjem kvartalu obuhvaćenom podacima Europske komisije zabilježen rast od 3,6 posto, taj rast je u Bugarskoj bio 6,6 posto, a u Rumunjskoj čak 7,8 posto.

Osobna je potrošnja u Bugarskoj porasla u godinu dana za 7,4 posto, u Rumunjskoj čak 12,7 posto, dok je kod nas to na simboličnih 2,1 posto. Ono na čemu bi Hrvatska mogla pozavidjeti Bugarskoj i Rumunjskoj je rast izvoza i pad uvoza. 



No sve to ne znači da se u Bugarskoj i Rumunjskoj živi bolje nego u Hrvatskoj. Postoje razlozi zašto su gospodarska kretanja kod njih povoljnija. Već više od 12 godina ove države imaju status pridružene članice EU, a Hrvatska je taj status, stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, stekla tek prije dvije godine.



U tom vremenu Bugarska i Rumunjska su mogle više profitirati ponajprije od fondova za pomoć, a onda i pretpristupnih fondova EU. Bile su također atraktivnije destinacije za strane investicije jer se njihova roba mogla prodavati u tržištu EU.



Također su ulaskom u NATO i ranijim stjecanjem statusa kandidatske države u očima investitora percipirane kao sigurnije države od Hrvatske koje imaju jasniju viziju i perspektivu članstva u EU. Ako se usto uzme u obzir jeftina i obrazovana radna snaga, tu su porasle prednosti Bugarske i Rumunjske za strane investicije. Samo u Rumunjskoj je lani bilo više od 4 milijarde eura izravnih stranih investicija.

No, s druge strane, primanja su ondje jako mala. U Rumunjskoj su prosječne plaće oko 300 eura mjesečno, a u Bugarskoj tek nešto veće od 200 eura. U Hrvatskoj su prosječna primanja, od 4580 kuna (oko 619 eura) zabilježena u listopadu prošle godine. Također je gotovo tri milijuna Bugara i Rumunja napustilo svoje domove u potrazi za bolje plaćenim poslom u državama EU. Hrvatska je prednost bila to što je na samom početku procesa približavanja EU dobila status države s funkcionirajućom tržišnom ekonomijom, status koji je Rumunjska čekala više od 10 godina. Prednost nam je i bruto nacionalni dohodak po kupovnoj moći (zadnji podaci koje je za 2005. objavio statistički ured EU). Hrvatska ima GDP od 11.400 eura po glavi stanovnika. Bugarski je BND u istoj godini bio 7500 eura, a rumunjski 8100 eura. 

Hrvatska puno zajedničkog s najnovijim državama članicama EU ima i u suočavanju s problemom korupcije i organiziranog kriminala. Taj problem je u Hrvatskoj identificiran kao jedna od glavnih prepreka za brži ulazak u EU, a u Bugarskoj i Rumunjskoj nije do kraja riješen. U Bugarskoj je u zadnjih 10 godina bilo čak 150 naručenih ubojstava, a ni jedan slučaj nije riješen.



- Vi imate ratne kriminalce, a mi samo kriminalce - govorila mi je bugarska kolegica kada smo čekali u neizvjesnosti hoće li nam EU dati zeleno svjetlo za pregovore ili ne. EU je, međutim, vidjela spregu i kriminala s ratnim naslijeđem i ratnim zločinima u Hrvatskoj te je zbog toga inzistirala na rezovima u sigurnosnom sektoru, poučena među ostalim i lošim iskustvom s Bugarskom i Rumunjskom.  



Zadnje su godine Bugari, da bi ispunili uvjete za članstvo, ukinuli imunitet mnogim političarima kako bi ih se moglo istražiti. U Rumunjskoj se sada korupcija smatra i kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Ipak, treba priznati da su u pravosuđu i institucionalnim reformama te prilagodbi pravnoj stečevini EU Bugarska i Rumunjska daleko ispred Hrvatske. Kada se sve zbroji, zaključak je da su Rumunjska i Bugarska, iako je Hrvatska doista razvijenija i bogatija od tih zemalja te iako po fasadama, cestama i uređenosti djeluje više europski od njih, što priznaju i Rumunji i Bugari, ipak bile spremnije ući u EU od nas. Istina je na kraju da će sada o ulasku Hrvatske u EU pravo veta imati i Bugarska i Rumunjska.

Sličnosti: Razvijenost po regijama, korupcija i organizirani kriminal Ono po čemu su Bugarska i Rumunjska slične s Hrvatskom je velika razlika u razvijenosti po regijama. Tako Bukurešt u Rumunjskoj, Sofija i Varna u Bugarskoj te Zagreb i Istra u Hrvatskoj značajno odskaču od ostalih područja u svojim državama po razvijenosti.

Augustin Palokaj