ZAGREB - Najviše ugovorne kamate banaka za građane od početka iduće godine bit će jednake iznosu maksimalne zatezne kamate. Hoće li banke time dobiti prostor za veći ili manji raspon kamata i hoće li gornja granica lihvarske kamate biti sadašnjih 15 posto ili znatno niže, bit će poznato iduće srijede.
Naime, novi način obračuna zatezne kamate veže se uz referentnu (eskontnu) stopu Hrvatske narodne banke koju će odrediti Savjet na svojoj zadnjoj ovogodišnjoj sjednici, a bit će na snazi do kraja lipnja iduće godine i mijenjat će se svakih šest mjeseci.
U Središnjoj banci ne žele otkriti koji je novi prijedlog eskontne stope, ali ona će, kažu, biti sigurno viša od sadašnjih 4,5 posto. U najpovoljnijem scenariju, ako stopa bude pet posto, najviša ugovorna kamata za kredite za stanovništvo iznosila bi za građane vrlo povoljnih deset posto.
U optimističnoj opciji, kamata na sve nenamjenske, potrošačke i kartične kredite, kao i za kredite preko tekućih računa morala bi tada biti spuštena na maksimalno deset posto.
Podsjetimo, nenamjenski gotovinski krediti koje građanima daju banke imaju trenutačno prosječnu kamatu od 9 do 12, kamata na dozvoljene minuse i kartice u pravilu iznosi 14,99 posto, tj. na samoj je granici dosadašnje zatezne kamate od 15 posto.
Građani bi profitirali sa svakom referentnom kamatom koja bi bila ispod 10 posto, a kamata Hrvatske narodne banke od deset posto zadržala bi postojeće stanje. Centralna bi se banka, što je malo vjerojatno, mogala odlučiti i za varijantu podizanja kamata iznad sadašnjih limita. To bi u svakom slučaju građane destimuliralo u zaduživanju, ali bi bio i velik udar na standard pri sadašnjoj razini zaduženja.
Vezanje ugovornih kamata za građane za najvišu zateznu kao i izračun zatezne kamate u odnosu na referetnu kamatu središnje banke određuje Zakon o obveznim odnosima, čije se odredbe, nakon dvije godine odgode, trebaju početi primjenjvati od prvog siječnja iduće godine.
Prema Zakonu, u svim ugovornim dugovanjima s građanima, zakonska zatezna kamatna stopa određivat će se uvećanjem eskontne stope HNB-a za pet postotnih bodova. Kada je riječ o trgovačkim ugovorima i ugovorima između trgovaca i osoba javnog prava, eskontna stopa će se uvećavati za osam postotnih bodova.
Najviša ugovorna kamatna stopa između pravnih i fizičkih osoba te osoba javnog prava bit će jednaka zakonskoj zateznoj kamati, a između pravnih se osoba ona može dodatno povećati za daljnjih 50 posto.
Centralna banka zadnji je puta mijenjala svoju eskontnu stopu u listopadu 2002. godine i ta stopa dosad u provedbi hrvatske novčane politike nije imala neko veće značenje i nije bila važan instrument za upravljanje monetarnom politikom. Po tome se hrvatski sustav razlikuje od onoih koji vrijede u eurozoni i SAD-u gdje kamate Europske centralne banke, odnosno američkog FED-a određuju odnose na tržištu.
Uz činjenicu da nije riječ o tržišnoj stopi, bankari ističu i da je ona prema Zakonu morala biti objavljena do prvog srpnja ove godine kako bi se mogla primjenivati od 1. siječnja. Zakon se stoga po njima, samom tom činjenicom ne može početi primjenjivati. Banke su u protekle dvije godine, pa i kod samog usvajanja Zakona o obveznim odnosima, nekoliko puta uzaludno intervenirale kod Ministarstva pravosuđa kako bi se razjasnile odredbe Zakona.
Naime, po njima, navedeno izjednačavanje najviše ugovorne i zatezne kamate odnosi se samo na slučajeve gdje ona nije ugovorena. Kako banke imaju ugovore o kreditima, prema njihovu tumačenju, ograničenje ugovornih kamata ne bi se odnosilo ni na jedan bankovni posao.
Jadranka Šević
Naime, novi način obračuna zatezne kamate veže se uz referentnu (eskontnu) stopu Hrvatske narodne banke koju će odrediti Savjet na svojoj zadnjoj ovogodišnjoj sjednici, a bit će na snazi do kraja lipnja iduće godine i mijenjat će se svakih šest mjeseci.
U Središnjoj banci ne žele otkriti koji je novi prijedlog eskontne stope, ali ona će, kažu, biti sigurno viša od sadašnjih 4,5 posto. U najpovoljnijem scenariju, ako stopa bude pet posto, najviša ugovorna kamata za kredite za stanovništvo iznosila bi za građane vrlo povoljnih deset posto.
U optimističnoj opciji, kamata na sve nenamjenske, potrošačke i kartične kredite, kao i za kredite preko tekućih računa morala bi tada biti spuštena na maksimalno deset posto.
Podsjetimo, nenamjenski gotovinski krediti koje građanima daju banke imaju trenutačno prosječnu kamatu od 9 do 12, kamata na dozvoljene minuse i kartice u pravilu iznosi 14,99 posto, tj. na samoj je granici dosadašnje zatezne kamate od 15 posto.
Građani bi profitirali sa svakom referentnom kamatom koja bi bila ispod 10 posto, a kamata Hrvatske narodne banke od deset posto zadržala bi postojeće stanje. Centralna bi se banka, što je malo vjerojatno, mogala odlučiti i za varijantu podizanja kamata iznad sadašnjih limita. To bi u svakom slučaju građane destimuliralo u zaduživanju, ali bi bio i velik udar na standard pri sadašnjoj razini zaduženja.
Vezanje ugovornih kamata za građane za najvišu zateznu kao i izračun zatezne kamate u odnosu na referetnu kamatu središnje banke određuje Zakon o obveznim odnosima, čije se odredbe, nakon dvije godine odgode, trebaju početi primjenjvati od prvog siječnja iduće godine.
Scenarij 1.
|
Scenarij 2.
|
Prema Zakonu, u svim ugovornim dugovanjima s građanima, zakonska zatezna kamatna stopa određivat će se uvećanjem eskontne stope HNB-a za pet postotnih bodova. Kada je riječ o trgovačkim ugovorima i ugovorima između trgovaca i osoba javnog prava, eskontna stopa će se uvećavati za osam postotnih bodova.
Najviša ugovorna kamatna stopa između pravnih i fizičkih osoba te osoba javnog prava bit će jednaka zakonskoj zateznoj kamati, a između pravnih se osoba ona može dodatno povećati za daljnjih 50 posto.
Centralna banka zadnji je puta mijenjala svoju eskontnu stopu u listopadu 2002. godine i ta stopa dosad u provedbi hrvatske novčane politike nije imala neko veće značenje i nije bila važan instrument za upravljanje monetarnom politikom. Po tome se hrvatski sustav razlikuje od onoih koji vrijede u eurozoni i SAD-u gdje kamate Europske centralne banke, odnosno američkog FED-a određuju odnose na tržištu.
Uz činjenicu da nije riječ o tržišnoj stopi, bankari ističu i da je ona prema Zakonu morala biti objavljena do prvog srpnja ove godine kako bi se mogla primjenivati od 1. siječnja. Zakon se stoga po njima, samom tom činjenicom ne može početi primjenjivati. Banke su u protekle dvije godine, pa i kod samog usvajanja Zakona o obveznim odnosima, nekoliko puta uzaludno intervenirale kod Ministarstva pravosuđa kako bi se razjasnile odredbe Zakona.
Naime, po njima, navedeno izjednačavanje najviše ugovorne i zatezne kamate odnosi se samo na slučajeve gdje ona nije ugovorena. Kako banke imaju ugovore o kreditima, prema njihovu tumačenju, ograničenje ugovornih kamata ne bi se odnosilo ni na jedan bankovni posao.
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....