Došao je i taj dan. Početkom veljače Ustavni sud je odbacio tužbe sedam banaka i tako, neposredno, potvrdio presude Vrhovnog i Visokog trgovačkog suda, koji su nakon dugogodišnjeg pravnog natezanja ipak zauzeli stav da su banke prilikom izdavanja kredita u švicarskih francima koristile nepoštene i ništetne ugovorne odredbe vezane uz kamatnu stopu i valutnu klauzulu.
Najviše sudbeno tijelo, priopćeno je, ‘nije našlo povrede ustavnih i konvencijskih prava na koje su u ustavnim tužbama ukazivale banke’, čime je devet godina nakon pokretanja kolektivne tužbe konačno završila ova iscrpljujuća saga i banke sad više nemaju pravnih lijekova pomoću kojih bi u Hrvatskoj mogle osporavati jasno utvrđenu ništetnost ovih dvaju bitnih elemenata ugovora o kreditu.
Izvrsna je to vijest za čak 52.000 vozača, koliko ih je do 2010. prema podacima Hrvatske narodne banke imalo nesreću kupiti automobil u švicarskim francima. Sad svi oni koji to već nisu mogu tužiti banke i tražiti svoj preplaćen novac, uvećan za pripadajuću zateznu kamatu. I to bez ikakvog rizika. Nekadašnjim vlasnicima autokredita u „švicarcima“, naime, ide na ruku što su svoje kredite otplatili prije nego je država 2016. omogućila konverziju i tako dugoročno samo otežala pravni položaj onih dužnika koji su na nju pristali.
Oni tako ne moraju čekati na pravorijek Europskog suda kako bi time bili sigurni u opravdanost svojih potraživanja i odmah sudskim putem od banaka mogu zatražiti povrat preplaćenog novca. A taj iznosi nipošto nije mali – prosječan vlasnik kredita u švicarskim francima u konačnici je platio čak 30 posto veći iznos od isprva dogovorenog s bankom, pri čemu je nekih 20 posto preplaćenog novca posljedica nezakonito određene kamatne stope, dok je za sve ostalo bilo odgovorno divljanje tečaja.
Konkretno, onaj tko je 2007. uzeo kredit od 25.000 CHF, odnosno tadašnjih 112.500 kn, auto je prema početnom otplatnom planu trebao platiti nekih 135.000 kn, a u konačnici ga je zbog nepoštene prakse domaćih banaka stajao 175.200 kn. Znači, ljudi su kupovali Polo, a plaćali Passata.
Sad je, međutim, došlo vrijeme da se ta nepravda ispravi, no preduvjet za to je podizanje privatne tužbe protiv banke. Kakvoj je odšteti treba nadati? U udruzi Franak, najzaslužnijoj što je došlo do pozitivnog ishoda za dužnike, procjenjuju da će banke po svakom kreditu sa zateznim kamatama duguju između 50 i 80 posto realiziranog kunskog iznosa kredita.
Nije taka nipošto riječ o zanemarivom iznosu koji bi zbog komocije trebalo oprostiti bankama, tim više jer vremena za tužbu ima sasvim dovoljno. Vrhovni sud je, naime, lani promijenio svoj nekadašnji stav vezan uz zastaru potraživanja temeljem ništetnih ugovora i odlučio da zastara počinje teći od pravomoćnosti presude kojom je utvrđena ništetnost. Jednostavnijim riječima, to znači da baš nitko tko bi poželio tužiti banku zbog kredita u „švicarcima“ nije zakasnio.
Kako tužiti banku
Skupite dokumentaciju i krenite u akciju
Kako bi tužili banku koja vam je protuzakonito ponudila kredit u švicarskim francima i naplaćivala proizvoljno određenu kamatnu stopu, trebate prvo prikupiti potrebnu dokumentaciju. A to uključuje (1) ugovor o kreditu, (2) prvi otplatni plan, (3) pregled promjena svih kamatnih stopa po datumima primjene i s iznosima novih anuiteta, (4) karticu prometa po kreditu s iskazanim svim zaduženjima i uplatama u valuti (CHF) i u kunama, sve na istoj kartici. Potrebnu dokumentaciju za tužbu možete dobiti od same banke koju namjeravate tužiti. Na temelju dokumentacije sudski vještak može napraviti precizan izračun o preplaćenom iznosu. Sljedeći korak je odlazak do odvjetnika, koji potom predaje privatnu tužbu sudu.
Ukratko
Goran Aleksić, aktivist udruge Franak, procjenjuje da će banke po svakom kreditu sa zateznim kamatama duguju između 50 i 80 % realiziranog kunskog iznosa kredita
Nakon po vlasnike kredita u švicarskim francima pozitivne presude Ustavnog suda više uopće nije upitno hoće li biti odštete, no uvjet za dolazak do novca pokretanje je privatne tužbe
Vlasnici autokredita u švicarskim francima nisu prošli kroz konverziju i ne moraju čekati pravorijek Europskog suda kako bi bili sigurni u opravdanost svojih potraživanja