Ovaj Citroen Saxo, primjerice, služio je za švercanje duhana. No, barem 60 posto svih automobila koje ovdje vidite oduzeto je jer su imali strane registarske oznake, a za upravljačem su bili zatečeni hrvatski državljani koji ih nisu imali pravo koristiti na našim cestama, objašnjava nam Robert Kučinac, voditelj Odjela za prodaju robe iz Carinske uprave.
Dok obilazimo carinsko parkiralište na kojemu su smješteni privremeno ili trajno oduzeti automobili primjećujemo i da prevladavaju modeli starijih godišta. Ima tu, doduše, svega i svačega, pa tako i novijih Audija A6 i Mercedesa S-klase, no prevladavaju stari, prilično izraubani Golfovi, Astre, Octavije… - Svako malo tu bude i Ferrarija i raznih drugih skupocjenih auta, no njihovi vlasnici u pravilu odlučuju podmiriti poseban porez u propisanom roku od 15 dana i odvezu automobile, govori nam Kučinac. Više posla, saznajemo, Carinskoj upravi stvaraju vlasnici starijih, manje vrijednih automobila za koje se zbog visoke emisije CO2 ne isplati platiti poseban porez.
U takvim situacijama vlasnici automobil jednostavno prepuštaju carini, a njima ga zatim jedino preostaje pokušati prodati. – Automobile male vrijednosti prodajemo za dijelove, jer smo svjesni da nitko od kupaca neće htjeti platiti poseban porez, a bez toga se vozilo ne može registrirati u Hrvatskoj. Ako prodaja u tri pokušaja ne bude uspješna, automobil šaljemo u reciklažu, gdje završavaju i automobili koji su prošli razne preinake kako bi bili pogodni za švercanje duhana, droge ili nečega trećeg, govori Kučinac. Takvi se auti, s rupama u sjedalima ili skrivenim prostorima u podnici i krovu, dodaje, ne prodaju već se odmah šalju u reciklažu.Iako se svi oduzeti auti ne nude kupcima, posla u carinskom Odjelu za prodaju ima sasvim dovoljno.
Posebno u posljednjih godinu i pol dana. Razlog tome je pojačana aktivnost Mobilne jedinice Carine, čiji pripadnici su u 2020. oborili svojevrsni rekord u sankcioniranju vozača zbog protuzakonitog upravljanja vozilima stranih registarskih oznaka. Dok je 2019. zbog ovog grijeha kažnjeno njih 278, lani se ta brojka popela na čak 496. Carinski službenici, pokazuje statistika, ne posustaju s nadzorom niti u 2021. U prvih pet mjeseci ove godine kažnjeno je tako 256 vozača, gotovo kao u cijeloj 2019. Znači, do kraja godine mogao bi pasti i novi rekord…
Kako god bilo, veći broj oduzetih automobila automatski znači i da je potrebno češće organizirati i javne ponude tih vozila. Prema službenim podacima Carinske uprave, u 2020. su radi namirenja trošarinskog ili carinskog duga prodana ukupno 63 oduzeta vozila, a ostvareno je i 9 javnih prodaja automobilskih dijelova. Na prvu se to i ne čini kao jako puno posla, no oduzeti auti se rijetko kada prodaju iz prvog pokušaja pa je i za ove prodajne brojke trebalo dobro zasukati rukave i organizirati stotine javnih dražbi kako bi se država u konačnici riješila barem dijela oduzetih automobila. Državni proračun pritom je postao bogatiji za 817.401 kunu, što i nije neka basnoslovna cifra s obzirom na uloženi trud.
Nije teško, međutim, izračunati da država puno više zarađuje od samim kazni izrečenih vozačima uhvaćenima kako upravljaju automobilima za koje na propisan način nije plaćena trošarina. Takvima prema zakonu prijeti novčana kazna od pet do čak 100.000 kuna, pa se postavlja i pitanje zašto je netko uopće spreman riskirati s takvom kaznom. – Dio prekršitelja, objašnjava Kučinac, s predumišljajem protupravno koristi automobile stranih registarskih oznaka, svjesni da pri kupnji imaju računicu – pogotovo kad je riječ o starijim vozilima - samo ako ne plate trošarinu. S druge strane, saznajemo, vozači često nisu niti svjesni da su u prekršaju i žive u uvjerenju da imaju prvo koristiti vozilo na našim cestama. I onda se neugodno iznenade kad ih zaustave djelatnici Carine, posebno nakon što čuju koliko iznosi kazna za ovaj prekršaj.
Upravo zato Carinska uprava na svojim internetskim stranicama svako malo objavljuje svojevrstan vodič s jasno navedenim situacijama u kojima naši vozači imaju pravo koristiti vozilo stranih registarskih oznaka na domaćim prometnicama, čak i kad imaju prebivalište u Hrvatskoj, odnosno kad u kalendarskoj godini ovdje borave više od 185 dana. Prvi takav slučaj je kratkotrajna uporaba vozila do 15 dana, drugi kad je vozač zaposlen kod poslodavca u drugoj članici EU, a treći kad vozač ima registriran obrt ili slobodno zanimanje ili je pak odgovorna osoba, dioničar ili član trgovačkog društva registriranog u drugoj članici EU.
Pritom treba znati da u svakom od spomenutih slučajeva Carini treba prijaviti namjeru korištenja vozila stranih registarskih oznaka u Hrvatskoj (na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.), a u slučaju namjere dugotrajnog korištenja u roku od pet dana nakon unosa vozila treba i podnijeti zahtjev za izuzećem od plaćanja trošarine. Ako se to ne ispoštuje, vozač će se naći u prekršaju i prijeti mu prekršajna kazna i privremeno oduzimanje vozila do plaćanja trošarine.
- Nevjerojatno, ali puno ljudi misli da mogu zaobići zakonske odredbe te izbjeći plaćanje trošarine, govore nam pripadnici Mobilne jedinice carine s kojima smo nakon šetnje parkiralištem s oduzetim vozilima krenuli u intervenciju, kako bismo iz prve ruke vidjeli kako ulaze u trag prekršiteljima. – Kad zaustavimo naše državljane u automobilu stranih registarskih oznaka, govore, prvo povjeravamo imaju li naše zdravstveno osiguranje. Ako je takav slučaj, to je već indicija da bi ovdje mogli imati i stalno prebivalište, odnosno da su u prekršaju. Većina vozača pritom ubrzo i sama prizna svoj krimen, dok druge moraju nešto duže provjeravati. Pritom im pomaže uvid u evidenciju prelazaka granice, a od pomoći su im i podaci o zaposlenju koju također vode državna tijela.
-Stupanj suradnje u konačnici određuje i visinu novčane kazne. Ima i onih koji se zaključaju u vozilo i ne žele komunicirati, pa čak i onih koji fizički nasrnu na nas dok ih provjeravamo, a takvi ne mogu računati na minimalnu kaznu propisanu zakonom, objašnjavaju nam djelatnici Carine. Izrazito bahatima, neslužbeno doznajemo, prijeti i maksimalna kazna od 100.000 kuna.
Tko ne plati trošarinu, ostaje bez auta
U prodaju idu sva trajno oduzeta vozila, osim onih koji su prošli preinake kako bi bili pogodni za švercanje duhana, droge...
Nužna prijava
Vožnja auta stranih registarskih oznaka moguća, ali…
Naši državljani koji u Hrvatskoj namjeravaju koristiti automobil stranih registarskih oznaka svakako bi trebali dobro pročitati prigodnu obavijest Carinske uprave objavljenu na njihovim internetskim stranicama. U njoj je detaljno objašnjeno tko, kako i koliko dugo može upravljati takvim automobilom bez da se nađe u trošarinskom i carinskom prekršaju. S obzirom na to da smo na početku turističke sezone, dobro je znati da svaku uporabu takvog vozila, pa i onu kratkotrajnu do 15 dana, treba prijaviti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Znači, čak i u slučajevima kad se u inozemstvu u rent-a-car tvrtki iznajmi automobil radi povratka u Hrvatsku. Isto tako, važno je znati da pritom autom može upravljati samo osoba koja ga je iznajmila.
Ponuda vozila
Nudi se sve i svašta, a prosječna prodajna cijena iznosi 12.190 kn
Carinska uprava u 2020. je radi namirenja trošarinskog ili carinskog duga prodala ukupno 63 oduzeta vozila i pritom zaradila 767.999 kuna. Prosječna prodajna cijena, nije teško izračunati, iznosila je tako svega 12.190 kuna po vozilu, što jasno pokazuje da se kupcima rabljenih isplati tu i tamo provjeriti što se nudi u pozivima na javne dražbe koje Carinska uprava redovito objavljuje na svojim internetskim stranicama. I to ne samo zbog tražene cijene, često osjetno povoljnije od traženih iznosa na raznim domaćim oglasnicima, nego i zbog prilično bogate ponude. Nađe se tu, naime, svega i svačega, od Citroen Saxa do Mercedesa S-klase. Na javnim dražbama, dobro je znati, mogu sudjelovati pravne i fizičke osobe, uz uvjet da uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto početne prodajne cijene.