Nova odluka o ukidanju jednog od najuspješnijih modela u povijesti na neki način je i kraj cijele jedne ere, premda, ruku na srce, moderna Buba baš i nije imala previše dodirnih točaka s izvornim autom koji je motorizirao Njemačku. No, ipak ćemo žaliti kad i takva zauvijek nestane... Veliki šefovi moćnog koncerna iz Wolfsburga ovih su dana i javno obznanili već dugo očekivanu odluku o ukidanju najpopularnijeg i najtvrdokornijeg kukca među automobilima, legendarne Volkswagen Bube. Taj kultni auto, znano je, izvorno je stvoren u Njemačkoj tridesetih godina prošlog stoljeća po nalogu Adolfa Hitlera, koji je žarko želio jeftin i praktičan njemački auto masovno produciran i lako dostupan njemačkom narodu.
Buba se na tamošnjim cestama pojavila 26. svibnja 1938., no njezinu proizvodnju ubrzo je zaustavio rat u kojem je i tvornica u kojoj je sklapana prvo teško oštećena, a potom i pala u ruke savezničkih okupacijskih snaga. No, baš njima, i to posebno engleskom majoru Ivanu Hirstu može zahvaliti i nastavak svog života i put koji ju je kasnije uspješno i masovno odvezao na sve kontinente. Štoviše, kad se 17. veljače 1972. pojavio model 1302 S kao primjerak proizveden s rednim brojem 15,007.034, Buba je pretekla i legendarni Ford T i postala najproizvođeniji auto u povijesti. No, baš to su bile i godine kad joj se polako bližio i kraj životnog vijeka, pa je zbog pada prodaje Volkswagen 1978. obustavio njezinu proizvodnju u svim tvornicama osim brazilske i meksičke, u kojoj je, iznenađujuće, originalna Buba potrajala skroz do 2003.
No, prije toga je zapravo uspjela i uskrsnuti, 1998. kao žestoko redizajnirana Nova Buba, i to također u Meksiku, gdje je sklapana prvenstveno za američko tržište, koje ju je s radošću dočekalo, što pokazuje i podatak da je 1999. samo u SAD-u prodana u 83.434 primjerka. Sa ili bez dodataka Nova u imenu, ta je Buba dosad prodana diljem svijeta u znatno više od milijun primjeraka, no prodaja, kažu u koncernu, svake godine ide sve slabije, pa je primjerice, lani nove vlasnike u EU dobilo 22.360 Buba, a u SAD-u tek 15.166, dok se početkom ove godine bilježi i daljnji pad.
I zato će u srpnju sljedeće godine, nakon limitiranih serija Final Edition SE i Final Edition SEL u coupé i cabrio izdanjima, Buba ponovno sletjeti s ceste, odnosno s proizvodnih traka. Navodno ovaj puta zauvijek, no ipak valja tu reći i onu znamenitu, “nikad ne reci nikad”. Jer stiže nam uskoro i doba autonomnih automobila, a baš je Buba, barem u mašti, bila i prvi Volkswagenov samovozeći auto! Naime, legendarna trkaća VW Buba s nadimkom Herbie u šezdesetima je godinama barem na filmskom platnu doista mogla voziti i sama, bez ikakve pomoći, pa i dozvole vozača. A to su, valja se prisjetiti, ujedno bile i Bubine tržišno najuspješnije godine, godine kad se iz simbola nacističkog režima pretvorila i u simbol hipijevske slobodne ljubavi....
Ukratko
Aktualni šef Volkswagena Herbert Diess tvrdi da jako poštuje tradiciju, ali još više prodajne brojke, pa je stoga ukinuo Piëchove ljubimce: 2015. Phaeton, a sad i Bubu. Originalna Buba je od 1938. do 1983. godine u 11 zemalja proizvedena u sveukupno 21.529.464 primjeraka, a zadnja je sklopljena 30. srpnja 2003. u Meksiku. Buba je svojedobno sklapana i u Jugi - od 1970. do 1976. s proizvodnih traka sarajevskog TAS-a sišla je u 31.667 primjeraka
Odluku o gašenju Bube u su obrazložili ekonomskim razlozima, ali i potrebom da se kompanija u budućnosti još jače okrene ka proizvodnji većih obiteljskih auta, SUV-ova i crossovera te elektroauta
Kreatori, a ne ukidatelji
7 NAJZASLUŽNIJIH LJUDI ZA BUBINO POSTOJANJE
Josef Ganz
Njemački inženjer rođen 1898. u židovskoj obitelji u Budimpešti prvi je, još 1931. smislio auto za mase kršten po nekoj bubi (Maikafer, odnosno majski gundelj iliti hrušt), a 1933. i VW Bubi jako sličan Standard Superior, koji je reklamiran kao - Volkswagen!
Pál Járay
Mađarski Židov rođen 1889. u Beču na početku karijere radio je u Zeppelinu, a golemo znanje o aerodinamici potom primijenio i na aute - 1922. i 1931. je napravio prototipe slične Bubi, a imao je prste i u nekim Ganzovim projektima te brojnim Ledwinkinim Tatrama.
Hans Ledwinka
Još jedan austrijski inženjer (rođen 1878. u Klosterneuburg), u češkoj Tatri je sa sinom Erichom kreirao uzore za buduću Bubu - modele T77, T87, T97 i V570, a danas znamo i da se tad više puta sreo s Adolfom Hitlerom, kojem su se ti auti jako svidjeli...
Ferdinand Porsche
Austrijski inženjer rođen 1875. u češkim Vratislavicama dobio je od Adolfa Hitlera, koji se netom prije toga vozio u Tatri, nalog da dizajnira narodni auto. Za koji je VW 1961. isplatio Tatri tri milijuna maraka na ime odštete za kopiranje tehnologije i dizajna...
Adolf Hitler
Njemački diktator rođen 1889. u austrijskom gradiću Braunau am Inn nije samo dao nalog za izradu Volkswagena i postavio kamen temeljac za tvornicu u Wolfsburgu nego je i osobno nacrtao jednu skicu za buduću Bubu (i to u birtiji, na salveti...)
Ivan Hirst
Britanski inženjerijski časnik (rođen 1916. u Saddleworthu) najzaslužniji je za oživljavanju pogona u Wolfsburgu nakon Drugog svjetskog rata, puštanje Bube u proizvodnju i pretvaranje Volkswagena u velikog auto proizvođača.
Ferdinand Piëch
Austrijski inženjer i unuk velikog Ferdinanda Porschea, rođen 1937. u Beču, najzaslužniji je za uskrsnuće kultne Bube, prvo 1998. pod imenom New Beetle te od 2011. bez New. Da je još na vlasti u VW-u Buba ne bi bila tako lako i hladno otpisana.