Plan Europske unije o zabrani prodaje novih automobila s motorima na fosilna goriva od 2035. izaziva sve više rasprava, a mnogi tvrde da je to "smrt" za europsku industriju automobila. Ali, postoje i potpuno suprotna mišljenja.
Prema novom izvješću organizacije European Federation for Transport and Environment (T&E, Europska federacija za transport i okoliš), upravo bi odustajanje od tog plana, a ne njegovo provođenje, moglo bi imati katastrofalne posljedice za europsko gospodarstvo i radna mjesta.
Naime, T&E tvrdi da će upravo ova zabrana omogućiti europskoj autoindustriji da se vrati na pretkriznu razinu proizvodnje iz 2008. godine, kada je s proizvodnih traka godišnje silazilo 16,8 milijuna vozila.
T&E, mreža nevladinih organizacija koje zagovaraju održivu mobilnost, smatra da bi se održavanjem plana za 2035. doprinos europske autoindustrije ukupnoj ekonomiji mogao povećati za 11 posto. Ključni element tog rasta leži u tranziciji prema električnim vozilima i sve većem udjelu domaće proizvodnje baterijskih sklopova, što bi nadomjestilo gubitak radnih mjesta u klasičnoj proizvodnji motora s unutarnjim izgaranjem.
No za ostvarenje tog scenarija nužno je da Europa značajno ojača vlastiti kapacitet proizvodnje baterija, što za sada još nije u potpunosti osigurano.
U slučaju da EU popusti pod sve većim pritiscima i odustane od zabrane benzinaca, studija predviđa drastično slabiji razvoj električne mobilnosti. Bez regulatornog pritiska, industrija bi mogla izgubiti motivaciju za ulaganja u električna vozila i time propustiti priliku za preuzimanje globalne liderske pozicije. Još gore, Europa bi mogla ostati bez velikih investicija u proizvodnju baterija, a samim time i bez desetaka tisuća potencijalnih radnih mjesta.
Naravno, izvor ovog izvješća koje je u suprotnosti sa svim drugim crnim prognozama vezanima uz elektrifikaciju, nije bez kontroverzi. Na papiru, izvješće organizacije Transport & Environment zvuči gotovo utopijski: ako se Europska unija ne predomisli i zadrži zabranu prodaje novih automobila s motorima na izgaranje od 2035., Europa će doživjeti industrijski preporod, otvoriti milijun novih radnih mjesta i vratiti se na razine proizvodnje kakve nismo vidjeli od zlatnih godina prije 2008. godine.
Ali kad se maknu ružičaste naočale, stvari izgledaju manje uvjerljivo. Prvo, sam izvor izvješća je organizacija blisko povezana s Greenpeaceom, što već već nosi jasnu ideološku obojenost. Drugo, projekcije se temelje na vrlo optimističnim pretpostavkama: masivni rast domaće proizvodnje baterija, bezbolna transformacija industrije i glatko preusmjeravanje stotina tisuća radnika s motora s unutarnjim izgaranjem na elektromotore i baterijske ćelije. Što ako se to ne dogodi? Što ako europski proizvođači ne uspiju pratiti tempo kineskih divova, a europski kupci ostanu suzdržani prema elektrifikaciji? Što ako subvencije presuše, a infrastruktura i dalje kaska? U tom slučaju, tvrdoglavo forsiranje 2035. kao crvene crte moglo bi izazvati upravo suprotan efekt, potpuni kolaps, gubitak konkurentnosti, zatvaranje tvornica i odljev investicija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....