ADAC TESTIRAO

Hrvatska se prži na više od 30 °C: Ovo su dva najbolja rješenja da se unutrašnjost auta ne pregrije

ADAC je test proveo na sedam jednakih Dacia Dustera, pri čemu su automobili bili opremljeni različitim rješenjima za zaštitu od sunca

Vrućina, ilustracija

 Profimedia
ADAC je test proveo na sedam jednakih Dacia Dustera, pri čemu su automobili bili opremljeni različitim rješenjima za zaštitu od sunca

Parkirani automobil na suncu vrlo brzo postaje zatvorena metalna kutija u kojoj se temperatura penje do razina koje su neugodne za odrasle, opasne za djecu i kućne ljubimce, te štetne čak i za sam automobil. ADAC je u svojem Tehničkom centru zato testirao različite oblike zaštite od sunca i pokazao da razlike nisu kozmetičke, nego vrlo konkretne. Automobil bez ikakve zaštite u ljetnim se uvjetima zagrijao na 53 stupnja, dok je isti automobil s najboljom zaštitom ostao na 43 stupnja. Deset stupnjeva razlike u kabini nije malo, već može biti granica između podnošljivog i gotovo nepodnošljivog ulaska u vozilo.

Dva rješenja su mnogo bolja od ostalih

ADAC je test proveo na sedam jednakih Dacia Dustera, pri čemu su automobili bili opremljeni različitim rješenjima za zaštitu od sunca. Uspoređivali su takozvanu poluceradu, odnosno vanjsku prekrivku koja pokriva staklene površine automobila, reflektirajuću zaštitu za vjetrobransko staklo postavljenu izvana, klasično unutarnje zaštitno sjenilo za vjetrobran, bijelu tkaninu položenu preko armaturne ploče te vozilo s folijama zatamnjenim bočnim i stražnjim staklima. Rezultat je bio vrlo jasan. Najboljom se pokazala polucerada, jer ne štiti samo vjetrobransko staklo nego zatvara sve staklene površine kroz koje sunce najbrže zagrijava unutrašnjost. Zbog toga se kabina zagrijala na 43 stupnja, deset manje nego u automobilu bez zaštite.

image

Polucerada

Michael Gstettenbauer/imago stock&people/Profimedia

Drugo najbolje rješenje bila je reflektirajuća zaštita postavljena izvana na vjetrobransko staklo. Ona je temperaturu u kabini spustila na 45 stupnjeva, što znači osam stupnjeva manje nego kod nezaštićenog automobila. Razlog je jednostavan. Kada se zaštita nalazi izvana, sunčeva se energija odbija prije nego što zagrije staklo, armaturnu ploču, upravljač i prednja sjedala. Unutarnje sjenilo također pomaže, ali mnogo manje, jer se toplina već probila kroz staklo. ADAC je u tom slučaju izmjerio 49 stupnjeva, dok je bijela tkanina na armaturnoj ploči zadržala kabinu na 50 stupnjeva. To nije beskorisno, ali je znatno slabije od vanjskih rješenja.

image

Zaštita od sunca

Michael Gstettenbauer/imago stock&people/Profimedia

Zatamnjena stakla pomažu straga

Posebno je zanimljiv rezultat zatamnjenih stakala. Ona nisu dramatično snizila ukupnu temperaturu zraka u kabini, razlika je bila samo dva stupnja, ali su imala vrlo vidljiv učinak na temperaturu površina straga. Bez zatamnjenja je stražnja klupa dosezala 57 stupnjeva, a sa zatamnjenim staklima 48 stupnjeva. To je važno za obitelji, zbog toga što se straga voze djeca. ADAC zato ne gleda na zatamnjena stakla samo kao na estetski dodatak, nego kao na korisnu zaštitu od izravnog sunčevog zračenja tijekom vožnje i parkiranja.

image

Zaštita od sunca

Profimedia

Najopasniji dio priče nije samo temperatura zraka, nego temperatura površina. ADAC je u ranijim mjerenjima pokazao da se automobil na jakom suncu može već za 30 minuta zagrijati do kritičnih 50 stupnjeva, a nakon 90 minuta približiti se temperaturi od 60 stupnjeva. U kabini se pritom upravljač i armaturna ploča mogu zagrijati na više od 70 stupnjeva. Na takvim površinama dodir više nije samo neugodan, nego može izazvati opeklinu. Zato pokrivanje upravljača, armaturne ploče i dječjih sjedalica nije samo mali trik za udobniji početak vožnje, nego vrlo konkretna zaštita.

Boja auta je vrlo bitna

ADAC je testirao i utjecaj boje karoserije. Crni automobil u podnevnoj se vrućini na površini laka zagrijao na 65 stupnjeva, dok je bijeli dosegnuo 44 stupnja. Razlika u samoj kabini bila je manja, ali i dalje osjetna. U bijelom automobilu izmjerena je unutarnja temperatura od 48 stupnjeva, a u crnom 53 stupnja. To ne znači da treba kupovati samo bijele automobile, ali potvrđuje ono što se i subjektivno osjeti kada se ljeti dodirne tamni lim. Svijetle boje odbijaju više zračenja, tamne ga apsorbiraju i pretvaraju u toplinu.

Najvažnija preporuka ostaje najjednostavnija. Djecu i životinje nikada ne treba ostavljati u zatvorenom automobilu, ni na kratko, ni uz djelomično otvoren prozor. Elektroničke uređaje također nije pametno ostavljati u pregrijanoj kabini, a prije polaska treba otvoriti vrata ili prozore i izbaciti najtopliji zrak prije nego što klima-uređaj počne raditi punom snagom. Automobil se najbrže hladi kada se prvo prozrači, a tek zatim uključi hlađenje.

image

Zaštita od sunca

Michael Bihlmayer/imago stock&people/Profimedia

ADAC-ov test je pokazao da je najbolja zaštita od ljetne vrućine u automobilu rješenje koje sprječava da sunce uopće uđe u kabinu. Polucerada je zbog vremena potrebnog da se postavi nepraktična za svakodnevna kratka zaustavljanja, ali je najbolja za dulje parkiranje na otvorenom. Vanjska zaštita vjetrobranskog stakla najbolji je kompromis za svakodnevicu. Unutarnje sjenilo je bolje nego ništa, ali daleko od čuda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. lipanj 2026 14:41