Europska unija napravila je veliki zaokret u politici prema automobilima s motorima s unutarnjim izgaranjem. Kako prenosi njemački Bild, u Bruxellesu je postignut politički dogovor kojim se odustaje od dosadašnjeg plana potpune zabrane prodaje novih automobila s klasičnim motorima nakon 2035. godine. Umjesto stopostotnog ukidanja, dogovorena je znatno blaža regulativa koja ostavlja prostor različitim tehnologijama.
Prema informacijama do kojih je došao Bild, ključni kompromis postignut je u izravnim pregovorima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i čelnika europskih pučana Manfreda Webera. Dogovor bi trebao biti službeno predstavljen idući tjedan, a EU je već potvrdila da su navodi njemačkog medija točni.
Najvažnija promjena odnosi se na ciljeve za nove registracije vozila. Umjesto dosadašnjeg zahtjeva za smanjenjem emisija CO2 od 100 posto od 2035., sada se govori o obveznom smanjenju od 90 posto na razini flotnih ciljeva proizvođača. Isto vrijedi i za razdoblje nakon 2040. godine, kada također neće biti propisan apsolutni nulti prag. Time se, kako ističe Weber, uklanja "tehnološka zabrana motora s unutarnjim izgaranjem".
To u praksi znači da se svi motori koji se trenutačno proizvode u EU mogu nastaviti razvijati, proizvoditi i prodavati, pod uvjetom da proizvođači ispune nove, strože, ali ne i apsolutne CO₂ ciljeve. Naglasak se pritom stavlja na tehnološku neutralnost, što otvara vrata e-gorivima, hibridima i drugim rješenjima uz baterijska električna vozila.
Prema Bildu, do dogovora nije došlo slučajno. Uz snažno zalaganje njemačkog kancelara Friedricha Merza, važnu ulogu odigrali su i politički pritisci iz Italije i Poljske. Talijanska premijerka Giorgia Meloni i poljski premijer Donald Tusk uputili su pismo Europskoj komisiji u kojem su otvoreno zatražili ublažavanje plana zabrane klasičnih motora.
Automobilska industrija na odluku je reagirala pozitivno. BMW-ov izvršni direktor Oliver Zipse izjavio je za Bild da je riječ o "snažnom signalu" i prvom koraku prema održivoj CO2 regulativi koja uzima u obzir tržišnu realnost, konkurentnost i očuvanje radnih mjesta. Slične poruke dolaze i iz drugih dijelova industrije, gdje se godinama upozoravalo na rizike jednostranog tehnološkog pristupa.
Dogovor u Bruxellesu tako ne znači odustajanje od klimatskih ciljeva, ali jasno pokazuje promjenu smjera. Fokus se pomiče s zabrana na fleksibilnije reguliranje emisija, čime automobilska industrija dobiva prijeko potreban predah i jasniji okvir za sljedeće desetljeće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....