U protekla dva tjedna na hrvatskim cestama poginulo je 12 osoba. Najvećim dijelom za nesreće su krivi mlađi vozači koji su grubim kršenjem prometnih propisa ponovo postali glavna roba crne kronike.
Popuštanjem mjera vezanih uz koronavirus popustile su i kočnice mladim vozačima. Snimke užasa iz Zadra gdje su život u moru izgubila dva mladića šokirale su Hrvatsku i mnogi su odmah zavapili za novom rundom restriktivnih mjera, barem na cestama.
Tragedija na Liburnskoj obali nije bila iznimka, i Vrgorac je zavijen u crno zbog pogibije 18-godišnjaka koji je u trenutku prometne nesreće bio na suvozačkom mjestu, a sličnim situacijama svjedočili smo nažalost diljem zemlje.
U posljednja dva tjedna dogodilo se više prometnih nesreća u kojima je smrtno stradalo čak 12 osoba.
Analizirajući nesreće, jasno je da su većinu prouzročili mladi vozači (do 24 godine starosti) upravljajući osobnim vozilima ili motociklima, prvenstveno zbog grubog kršenja prometnih propisa.
Glavni uzrok stradavanja bilo je kretanje nepropisnom brzinom (znatno većom od dopuštene), prilikom čega su vozači slijetali s kolnika, nalijetali na objekte koji se nalaze uz kolnik, odnosno prelazili svojim vozilom na suprotnu stranu kolnika i sudarali se s vozilima koja su dolazila iz suprotnog smjera.
Kada vidite o kakvom koktelu gluposti se ovdje radi, morate se zapitati što uopće radi policija i da li roditelji uopće odgajaju svoju djecu? Žmirenje na jedno oko kada se voze utrke po većim gradovima (Zagreb, Split, Osijek, Zadar...) i ključevi automobila na pladnju klincima bez vozačke dozvole zasigurno nisu rješenje.
U aktualnoj godini pandemija koronavirusa donijela je i jedan pozitivan efekt - smanjenje broja nesreća, smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba u odnosu na isto razdoblje lani. Naime, u prva četiri mjeseca 2020. godine, policija je evidentirala 6941 prometnu nesreću (u četiri mjeseca prošle godine – 9.128 nesreća), u kojima je poginulo 68 osoba (2019. – 74 osobe), a teško je ozlijeđeno 460 (2019. – 573 osoba) i lakše 2.041 (2019. – 2.856) osoba.
Radi o velikom napretku jer 2187 nesreća manje nego lani nije zanemariv podatak, no svakako treba uzeti u obzir činjenicu da su manjem broju prometnih nesreća te stradalih osoba doprinijele su i mjere koje su se provodile zbog pandemije Covid–19 virusa, a koje su utjecale na znatno manji broj vozila u cestovnom prometu. Šteta što su neodgovorni vozači prazne ceste doživjeli kao pistu na kojoj su u konačnici ostavili život.