Dugo je trajalo, no sada je tome kraj. Struja na javnim punionicama za električne automobile u Hrvatskoj uskoro više neće biti besplatna, baš kako je to već slučaj i diljem EU. Kako ekskluzivno saznajemo, Hrvatska elektroprivreda, odnosno njezina podružnica Elen, početkom 2021. kreće s naplatom usluge punjena na svojim javno dostupnim punionicama. I to ne samo onim brzim priključcima snage preko 50 kW, već na svima koje su tijekom proteklih godina postavili diljem Lijepe naše.
Broj im svakodnevno raste, a trenutačno ih je oko 170. A njihovim putem, sva je prilika, mogao bi krenuti i Hrvatski Telekom, koji diljem Hrvatske upravlja sa 330 punjača. Tim više jer na njih 54 već sad vrši naplatu, dok je i onima besplatnima pristup moguć isključivo uz autorizaciju T-RFID karticom koja se u T-centrima prodaje za 200 kuna. Doduše, HT je u ponešto drugačijem položaju nego HEP i konačnu odluku o početku naplate neće donijeti samostalno, već će, dođe li do nje, to biti odluka partnerskih tvrtki. HT, naime, vrši uslugu savjetovanja, prikupljanja potrebne dokumentacije, instalacije punionice, autorizaciju korisnika, naplatu i korisničku podršku, no u većini slučajeva nije vlasnik same punionice. To, međutim, ne mijenja puno na stvari. Kako održavanje infrastrukture za punjenje ima svoju cijenu, kao i sama struja, može se očekivati da se za odlukom Hrvatske elektroprivrede povedu i drugi vlasnici punionica te prestanu subvencionirati vozače električnih automobila.
Nema sumnje da će zbog početka naplate usluge punjenja mnogi rogoboriti, posebno taksisti i dostavljači koji su dosad mogli računati na neograničen broj besplatnih kilovat sati struje i tako štedjeli ozbiljan novac. No, ta novost donijet će i niz pozitivnih stvari. Jedna od njih, barem kad je riječ o punionicama kojima je vlasnik HEP, svakako će biti lansiranje aplikacije koja će bitno pojednostaviti život vozača električnih automobila. Pomoću nje, saznajemo, korisnici će moći provjeravati dostupnost punionice, cijenu i stanje napunjenosti baterije, a na kraju će dobivati i obavijest o završetku punjenja. Također, pomoću te aplikacije moći će i rezervirati priključak, pa vozači više neće gubiti vrijeme i živce te se voziti od punionice do punionice kad je ona na koju su računali već zauzeta. Ili, jednostavno, nije u funkciji, što se i nama dogodilo kad smo se nedavno s Nissan Leafom zaputili iz Zagreba na Brač.
Put koji je s japanskim kompaktom opremljenim većom baterijom od 62 kWh trebao biti „šetnja parkom”, tim više jer je HEP u posljednje vrijeme postavio niz brzih punjača uzduž autoceste A1, a tek koji dan prije našeg puta otvorio i brzu punionicu i na našem odredištu u Sutivanu, u trenutku se pretvorio u izazov kada nas je na odmorištu Nadin dočekao punjač u kvaru. Kad započne naplata bit će sigurno teže doživjeti takav scenarij, a dođe li do kvara vozač će pomoću aplikacije to saznati na vrijeme. Dobra stvar je i što će se početkom naplate stvoriti preduvjeti za brži razvoj domaće mreže punionica. Sada ih je prema podacima Europen Alternative Fuel Observatoryja, institucije koja za račun Europske komisije državama članicama osigurava podatke i pomaže u razvoju infrastrukture za alternativna goriva, njih 564.
To je čisto dovoljno za ovaj trenutak, posebno u odnosu na broj domaćih električnih auta i plug-in hibrida, no projekcije govore da će broj električnih automobila u EU do 2030. porasti na čak 44 milijuna i želimo li i tada zarađivati na turistima morat ćemo izgraditi znatno ozbiljniju infrastrukturu. A to košta. Primjerice, samo jedan punjač od 50 kW stoji oko 250.000 kuna, a uračuna li se i trošak izrade dokumentacije te instalacija iznos se udvostručuje.
Za vjerovati je da HEP shvaća da će broj domaćih vozača na struju, bez kojih bi njihova infrastruktura bila neiskorištena izvan turističke sezone, prilično ovisiti o izvješenim cijenama. Njih još nisu definirali, no može se pretpostaviti da će se kretati oko 2,5 kune po kWh, kao i na punionicama Hrvatskog telekoma.
Ukratko
HEP još uvijek nije definirao cijenu struje na punionicama, no vjerojatno će se kretati oko 2,5 kune po kWh, kao i na punionicama Hrvatskog telekoma
Nema sumnje da će početak naplate promijeniti navike vozača koji će aute u pravilu početi puniti aute
kod kuće
Pregled modela naplate otkriva nevjerojatno šarenilo. Slovenci, primjerice, naplaćuju punjenje po minuti, neki kombiniraju naplatu po vremenu i kWh, Bugari imaju dnevne i noćne tarife...
Kad krene naplata struje na javnim punionicama Hrvatska će se naći u društvu većine zemalja EU u kojima je najisplativije električni automobil puniti kod kuće. Prosječna cijena kilovat sata za kućanstva prema podacima Eurostata kod nas iznosi 0,13 eura, što je gotovo tri puta povoljnije od kilovat sata na pojedinim punionicama Hrvatskog telekoma koje su već sad pod naplatom. Usporedba s ostalim državama pri čemu smo koristili podatke otkriva Europen Alternative Fuel Observatoryja otkriva da u ovom trenutku imamo mali broj električnih auta i plug-in hibrida po priključku. Tek 2, dok je EU prosjek 7, a u Portugalu ih je čak 37. S druge strane, dostupnost punjača na autocesti je još uvijek slaba.