Podaci Centra za vozila Hrvatske otkrivaju da je lani na domaćem tržištu zabilježeno 248.369 prijenosa vlasništva, odnosno tek 15 posto manje nego 2019. kad su rabljeni iz ruke u ruku prešli posljednjih godina rekordnih 285.726 puta. Pokazuje to, barem na prvu, da pandemija nije pretjerano utjecala na navike domaćih vozača.
Kad dođe trenutak za kupnju, i dalje se samo mali broj odlučuje za nabavku novog automobila – privatni kupci lani su kupili svega 15.859 automobila - dok golema većina svoj stari, rabljeni automobil nastoji zamijeniti tek nešto novijim. I to uglavnom s domaćeg tržišta, jer je onih rabljenih iz uvoza lani registrirano svega 58.535.
Domaća trgovina rabljenima tako je i dalje barem tri puta veća od prodaje novih i rabljenih iz uvoza, što i ne treba čuditi kad se zna da je prosječan porez na stjecanje rabljenog od 5 posto prije nego ga je 2018. zamijenila upravna pristojba iznosio svega 1000 kuna.
A to je, pak, govorilo – a isto, sasvim sigurno, vrijedi i danas - da naši vozači imaju novca samo za stariji, u prosjeku 20.000 kuna vrijedan automobil. Među novima, jasno, takvih nema, a trošarinska politika temeljena i na emisiji CO2 uvoz starijih, pa time u startu i jeftinijih modela čini uglavnom neisplativim.
Da se ipak nešto bitno promijenilo od izbijanja pandemije najbolje se vidi u padu broja privremenih odjava vozila, posebno u prvih devet mjeseci 2021. kad je već općepoznata nestašica čipova u autoindustriji dovela do ozbiljnog poremećaja u proizvodnji novih automobila te posljedično povećala potražnju, ali i cijenu rabljenih. Dok ih je u 2019. zabilježeno 161.670, lani se njihov broj srozao na 148.335, a ove godine neminovno ćemo svjedočiti još manjem broju privremenih odjava jer ih je do kraja rujna bilo tek 91.375.
Što se može iščitati iz toga? Sasvim jasno, naši vozači se u situaciji sveprisutnog rasta cijena, pa i onih rabljenih automobila, manje odlučuju na kupnju, a više se oslanjaju na unutarnje rezerve i intenzivnije koriste automobile koji su već u njihovom vlasništvu. Do spomenutih privremenih odjava uglavnom dolazi kad vlasnici jednostavno ne žele koristiti svoje vozilo. A kad broj privremenih odjava pada, očigledno je da raste želja vozača za uporabom vlastitih auta.
Dio zasluga za smanjenje broja odjava, doduše, sigurno ima i odluka da za vrijeme trajanja epidemije, a najduže 30 dana od proglašenja njenog završetka, građani nisu u obavezi odjaviti vozila u zakonski propisanom roku od 15 dana i pritom im ne prijete nikakve sankcije. No, takvih je slučajeva vjerojatno malo, jer iako vlasnicima trenutačno ne prijeti kazna od 700 kn inače predviđena za sve koji ne ispoštuju propisani rok, oni i dalje ne mogu upravljati vozilom po isteku važenja prometne dozvole.
Samim time, za vjerovati je da manevar privremene odjave koji prema Odluci o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled stoji svega 18 kuna i dalje koriste samo vlasnici koji nemaju namjeru produžiti valjanost prometne dozvole jer im vozilo trenutačno ne treba.
I to iz dobrog razloga. Ako se vozilo odjavi u stanici za tehnički pregled, što ne traje duže od pet minuta, moguće je tražiti povrat dijela sredstava od državnog tijela na čiji račun je „sjela“ naknade za uporabu javnih cesta te od obveznog osiguranja. Vlasnik automobila sa sobom za odjavu treba ponijeti prometnu dozvolu, registarske pločice te osobnu iskaznicu.
Registarske pločice moguće je besplatno ostaviti na čuvanju u stanici za tehnički pregled na 90 dana, a vlasnik u tom vremenu može doći po njih i platiti samo izdavanje nove prometne dozvolu što ga neće stajati više od 200 kuna. Naravno, uvjet je da vozilo u tom trenutku ima važeći tehnički pregled, policu osiguranja i plaćenu naknadu za okoliš.
Ako vlasnik poželi nove registarske pločice, morat će platiti i njih. Vlasnicima kojima auto nije potreban isplativije se odlučiti za ovakav potez nego čekati istek valjanosti prometne dozvole jer im se dio novca uplaćenog na račune drugih državnih tijela i osiguravatelja pri registraciji tada vraća. Temeljem članka 6. Pravilnika o naplati godišnje naknade za upotrebu javnih cesta, naime, imaju pravo na povrat dijela plaćene godišnje naknade razmjerno razdoblju u kojem je, računajući od dana odjave vozila, prestala uporaba javnih cesta.
Kako bi to bio slučaj vlasnik vozila u roku od 15 dana treba poslati zahtjev Županijskoj upravi za ceste, kopiju prometne dozvole i osobne iskaznice, originalnu potvrdu o obračunatoj naknadi za uporabu javnih cesta te broj tekućeg računa na koji se može uplatiti razlika.
U slučaju da je prošlo tek pola godine od plaćanja naknade, a ona je iznosila 400 kuna, vlasnik će u džep spremiti 200 kuna. Osim toga, povrat novca moguć je i od obveznog osiguranja, barem ako do odjave vozila nije ostvario osigurani slučaj. Dakle, u slučaju da polica nije korištena ugovaratelj ima pravo na povrat dijela neiskorištene premije. I tu se, znači, po odjavi vozila može izvući lijep novac. Posebice jer prosječna premija ponovno raste i u 2020. je iznosila pristojnih 1197 kuna. Samim time, spašavanje i djelića tog iznosa nešto znači.
Odjava čuva novac
Vozačima koji ne koriste vlastiti auto odjava je isplativa, posebno ako od produljenja prometne nije prošlo više od
pola godine
Pločice se čuvaju 90 dana
Planira li vlasnik ponovno koristiti iste registarske oznake njihovo ponovno izdavanje će platiti 65 kuna
Sudovi bez milosti
Bez odjave prvi vlasnik plaća dnevne parkirne karte
Kako je odjava vozila prilikom prodaje vozila ili njegovog ustupanja na korištenje drugom vozaču pametna stvar pokazuje i postojeća sudska praksa vezana uz naplatu dnevnih parkirnih karata. Koliko god se, naime, vozači pozivali na kupoprodajne ugovore koji dokazuju da oni više nisu vlasnici automobila zatečenih bez valjane parkirne karte, sudovi redom odlučuju da se već time što su u spornom razdoblju evidentirani u Ministarstvu unutarnjih poslova kao vlasnici vozila smatraju kao korisnici vozila prema Odlukama o organizaciji i načinu parkiranja te su time dužni platiti trošak dnevne karte. Takvo tumačenje je lani podržao i Vrhovni sud, koji je zaključio da je u parnicama radi naplate karte za parkiranje pasivno legitimirana osoba upisana u evidencije MUP-a kao vlasnik vozila.
Brzo i povoljno
Za odjavu vlasništva treba samo 5 minuta i 18 kuna
Od 1. siječnja 2018. poslovi vezani uz registraciju vozila obavljaju se u stanicama za tehnički pregled vozila. Pa tako i odjava vozila. Sam postupak traje otprilike pet minuta, a kako bi odjavio vozilo vlasnik mora donijeti prometnu dozvolu, registarske pločice te uz sebe imati osobnu iskaznicu. U slučaju da je riječ o otpadnom vozilu potrebno je donijeti i potvrdu o obrađivanju, dok je u slučaju privremene odjave potrebno dati Izjavu o mjestu čuvanja vozila. Vlasnik prilikom odjave mora napomenuti ostaju li pločice na čuvanju. To se ispisuje na Potvrdi o odjavi koja se izdaje vlasniku i služi mu kao dokaz da je pločice ostavio na čuvanju. Prometna dozvola pritom se poništava i vraća vlasniku, dok pločice može preuzeti u roku od 90 dana.