Nakon snažnog nevremena i orkanskih udara vjetra koji su od jučer pogodili Zagreb, mnogi su jutros zatekli razbijena stakla, udubljene limove i automobile zatrpane granama ili oštećene dijelovima krovova i fasada. Prema izvještajima s terena, udari vjetra u Zagrebu dosezali su oko 120 km/h, vatrogasci su imali stotine intervencija, a šteta je zabilježena na brojnim vozilima, kućama, zgradama i gradskoj infrastrukturi.
U takvoj situaciji prvo pitanje gotovo svih vozača glasi isto, tko će platiti štetu? Dobra vijest je da odgovor nije uvijek "vi sami". U mnogim slučajevima šteta se može naplatiti i ako automobil nema kasko osiguranje, ali samo ako se odmah krene u pravilan postupak i prikupi dovoljno dokaza.
Ako vozilo ima puni kasko, situacija je najjednostavnija. Tada je najvažnije odmah prijaviti štetu osiguravatelju, poslati fotografije i ne odgađati pregled vozila. Kod djelomičnog kaska stvar ovisi o uvjetima police, odnosno pokriva li takva polica "višu silu", pod što ulaze oluja, tuča, pad stabla, grane ili dijelova objekta. U praksi osiguravatelji ne pristupaju svi jednako takvim slučajevima, pa se isplati provjeriti svaki detalj police i, ako ponuđeni iznos djeluje prenisko, obavezno uložiti prigovor. Često se tek nakon žalbe dolazi do realnijeg iznosa popravka.
Najbolja varijanta za vlasnika vozila obično je da automobil pregleda ovlašteni servis i sastavi troškovnik, a zatim se od osiguranja traži pokriće stvarnih troškova. To je sigurniji put nego pristajanje na prvu procjenu "od oka", koja zna biti osjetno niža od onoga što će popravak doista stajati.
No ni oni bez kaska ne bi smjeli odmah dići ruke. Ako je na automobil palo stablo ili velika grana s javne površine, odgovornost u pravilu ne pada na vlasnika vozila nego na onoga tko upravlja tom površinom, najčešće grad ili gradsko komunalno poduzeće. Takve štete upravo se zato i pokrivaju policama koje lokalne samouprave imaju za ovakve slučajeve. To znači da štetu, barem načelno, možete tražiti iz gradskog osiguranja ako je uzrok došao s javne površine.
Slično vrijedi i za komade fasade, crijep, lim ili druge dijelove objekata. Ako je na auto pao predmet s privatne kuće, dvorišta ili zgrade, štetu bi trebao podmiriti vlasnik nekretnine, odnosno suvlasnici zgrade ili njihov osiguravatelj. Tu, međutim, stvari postaju osjetno kompliciranije. Kod višestambenih zgrada često se odmah otvara pitanje tko je stvarno odgovoran, pojedini stanar, svi suvlasnici, predstavnik stanara ili pričuva. Upravo zato takvi slučajevi nerijetko završe u dugotrajnom natezanju, a ponekad i na sudu.
Zato je u svemu najvažniji dokaz. Policijski zapisnik ostaje najjači adut u bilo kojem zahtjevu za naknadu štete. Jasno je da policija nakon ovakvog nevremena i stotina intervencija ne može odmah doći na svaku lokaciju, ali to nije razlog za odustajanje. Događaj treba prijaviti, tražiti zapisnik ili barem službenu potvrdu, a ako ste se zbog sigurnosti morali maknuti s mjesta događaja, policiju treba kontaktirati naknadno i pitati kako formalizirati slučaj. U ovakvim situacijama bilo kakav službeni dokument može biti presudan.
Jednako važna je i vlastita dokumentacija. Automobil treba fotografirati iz više kutova, iz blizine i izdaleka, tako da se vidi ne samo šteta nego i uzrok, srušeno stablo, grana, komad krova ili fasade, kao i točna lokacija. Dobro je fotografirati i registarske pločice, okolinu, naziv ulice, kućni broj ili prepoznatljive orijentire. Što je dokumentacija detaljnija, to je kasnije teže osporavati što se doista dogodilo i gdje.
Ako je netko svjedočio događaju, susjed, prolaznik, zaštitar ili stanar iz obližnje zgrade, uzmite kontakt. Svjedoci mogu biti iznimno važni ako se druga strana kasnije počne braniti tvrdnjom da nije jasno odakle je predmet došao ili da uzrok štete nije dokazan. Posebno je važno reagirati ako je netko pritom ozlijeđen. U tom slučaju ne traži se samo naknada štete na vozilu, nego i odšteta za tjelesne ozljede. Tada treba sačuvati svu medicinsku dokumentaciju, od hitne pomoći do nalaza i kontrola, jer se i ona može koristiti u zahtjevu.
Važno je znati i to da eventualno proglašenje elementarne nepogode samo po sebi ne mijenja pravo osiguranika na isplatu. Drugim riječima, ako oluja u Zagrebu formalno dobije takav status, to ne znači da će osiguranje isplatiti manje niti da će vlasnici automobila ostati bez svojih prava. Takva odluka prije svega ima administrativne i šire financijske posljedice, ali osnovna pravila naknade štete ostaju ista.
Zaključak je jednostavan, nakon ovakvog nevremena najgore je ne napraviti ništa. Šteta na automobilu nakon oluje ne znači automatski da ste prepušteni sam sebi. Imate dobre izglede za naknadu, ali samo ako odmah prikupite fotografije, prijavite slučaj, sačuvate dokumentaciju i budete dovoljno uporni prema osiguravatelju, gradu ili odgovornom vlasniku nekretnine. U ovakvim situacijama razlika između isplaćene odštete i potpunog odbijanja često nije u samoj šteti, nego u tome koliko je dobro dokumentirano što se točno dogodilo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....