Stanje asfalta na brojnim dionicama naših autocesta toliko je loše da su pored cesta izvješeni znakovi opasnosti za neravan kolnik, a koliko god je brzina pritom često ograničena na svega 80 km/h, dojam je da je i to prebrzo za sigurnu vožnju. Pa i za ovjes automobila, koji vozeći se kritičnim dijelovima kroz Slavoniju ili Gorski kotar, pa i od Zagreba prema Bregani, toliko poskakuju pri naletima na navješto izvedene zakrpe ili kolotrage kao da je riječ o gliserima koji savladavaju nemirno more.
Kako bi spasili što se spasiti dade, vozači se često voze u lijevoj, pretjecajnoj traci, bolje sačuvanoj jer je pod manjim pritiskom teretnog prometa, glavnog krivca za loše stanje asfalta. Znaju da to nije u skladu sa zakonom i time svjesno riskiraju kaznu od 260 eura, no nekog pametnijeg rješenja nemaju.
Kako ovakvo stanje na određenim dionicama traje već duže vrijeme i na neki način je postalo normalno, u mjeri da niti Hrvatski autoklub (HAK) u svojim izvještajima više ne upozorava vozače da bi trebali pripaziti dok, primjerice, prolaze Ravnu Goru na autocesti A6, odlučili smo saznati koliko je dionica u Hrvatskoj oštećeno u mjeri da je zbog toga dodatno ograničena brzina.
Kao i zašto se hitno ne poduzme sanacija, s obzirom da nije ugodno poskakivati po cesti i prolaziti pored znakova opasnosti, posebice na dionicama koje su pritom pod naplatom.
Ta pitanja postavili smo Hrvatskim autocestama, našem najvećem koncesionaru koji upravlja mrežom od 1159,5 kilometara autocesta (odnosno 2318 km, računaju li se oba smjera), a prema njihovom odgovoru čovjek bi mogao zaključiti da nekog velikog problema tu zapravo i nema.
Umjesto da nam jasno napišu na koliko je dionica kojima upravljaju brzina vožnje ograničena na 80 km/h zbog lošeg stanja kolnika, kada su oni postavljeni i kada se može očekivati sanacija, dobili smo odgovor da su Hrvatske autoceste u posljednjih pet godina uložile 220 milijuna eura u izvanredno održavanje, a da se "ograničenja brzine uvode temeljem stručnih procjena stanja prometnice", kao i da su "na dionicama gdje je brzina smanjena, predviđeni zahvati u sklopu godišnjih i višegodišnjih planova održavanja, uključujući presvlačenje kolnika, rekonstrukcije i modernizaciju".
Dodali su i da se "radovi izvode prema prioritetima koji uzimaju u obzir prometno opterećenje, sigurnost i tehničke zahtjeve".
Također, iz njihovog odgovora se može zaključiti da vozači na našim autocestama zapravo niti ne trebaju samo tako računati na vožnju brzinom od 130 km/h, koliko god većina nas to doživljavalo kao nekakav standard, barem kad asfalt nije razrovan i pun kolotraga te je brzina stoga ograničena kao da je riječ o magistralnoj cesti.
Iz Hrvatskih autocesta upozoravaju da "unatoč općem mišljenju vozača da sami znak za autocestu podrazumijeva brzinu od 130 km/h i da sve manje od toga narušava uvjete vožnje, na autocestama postoje trajna ograničenja brzine koja proizlaze iz konfiguracije terena, tunela, čvorišta i projektnih elemenata pojedinih dionica".
I zbilja, kad se baci pogled na postojeća ograničenja brzine na autocestama kojima upravlja HAC, ispada da su vozači pomalo razmaženi kad se žale na ograničenja brzine od 80 km/h izazvana lošim stanjem kolnika, jer često i drugdje nije dopuštena osjetno veća brzina.
Tako je, primjerice, na čak 315 od ukupnih, obostranih 961 kilometara autoceste A1 brzina manja od zakonom maksimalno propisanih 130 km/h, na autocesti A3, protegnutoj u oba smjera na 612,8 kilometara od Bregane do Lipovca, sporije se vozi na 265,5 kilometara, na autocesti A6, koja vodi od Zagreba do Rijeke, brzina je u gorskim dijelovima već u startu ograničena na 110 km/h, a niti toliko se ne smije voziti na 8,3 kilometra...
Sreća je, međutim, da u Hrvatskim autocestama ipak ne sjede skrštenih ruku, već se i ozbiljno radi, makar u nekim slučajevima - presporo.
U zadnjih nekoliko godina, kažu, na autocesti A4 kolnik je saniran na ukupno 87 kilometara, a neki radovi su još u tijeku (35,4 km), na A6 novi asfalt presvučen je na 19 kilometara kolnika, a uskoro se planira pokretanje postupka nabave i izvođenje sanacije dionice Ravna Gora-Oštrovica, novi asfalt na dionici između Zagreba i Karlovca vidjet ćemo s planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom trećeg prometnog traka, krajem godine pokrenut će se i javno nadmetanje za sanaciju kolnika između Slav. Broda i Sredanaca u dužini od 32 kilometra...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....