KAKO DALJE?

Pamet važnija od snage: Mladima trebaju centri za sigurnu vožnju, a ne ograničenje od 80 kW

Nakon svake teške prometne nesreće koju izazove mladi vozač zaziva se povratak protupravnog ograničenja od 80 kW
Mladi vozač
 Željko Puhovski/CROPIX

Baš svaki put kad se dogodi teža prometna nesreća koju izazove vozač mlađi od 24 godine krene priča o potrebi vraćanja prije šest godina ukinutog ograničenja za mlade vozače od 80 kW. To se ponovilo i nedavno, nakon tragičnog događaja na autocesti Zagreb-Sisak u kojoj je smrtno stradao djelatnik Hrvatskih autocesta.

image
Mraclin, nesreća
Goran Mehkek/CROPIX

Iako vjerujemo da znate za ovaj nesretni događaj, čisto za podsjetnik – 23. siječnja ove godine u ranim se jutarnjim satima, pred zoru, BMW sisačkih registarskih oznaka velikom brzinom zabio u upravnu zgradu na naplatnoj postaji Mraclin, pri čemu je poginuo 53-godišnji djelatnik Hrvatskih autocesta koji se nakon noćnog dežurstva upravo spremao na odlazak kući.

Sjedio je za stolom smještenim tik do zida kroz koji je u divljačkom naletu BMW serije 5 prošao kao da je od papira i nije mu bilo spasa. Stravičnu nesreću, pokazalo se, izazvao je pijani 20-godišnjak koji je nekako izbjegao smrt, ali ne i sasvim opravdanu osudu javnosti. Juriti tamo gdje je ograničenje 40 km/h, pritom sa 1,8 promila alkohola u krvi, neoprostiva je glupost i takvima bi nakon zatvorske kazne trebalo doživotno oduzeti vozačku.

Sporno je, međutim, što takvi slučajevi – sjetimo se, isto je bilo i lani kada je kod Vinkovaca mladić od 19 godina uz sebe u smrt odveo i troje vršnjaka, kao i kada je u Zadru 20-godišnji vozač sletio s rive pri čemu su izgubljena tri mlada života - sa sobom povlače i pitanje opravdanosti ukidanja nekadašnjeg ograničenja od 80 kW za mlade vozače. To je, naime, čista besmislica s obzirom na to da se ta odredba pokazala protupravnom i ne postoji šansa da se vrati u Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

image
Mjerenje brzine
Boris Kovačev/CROPIX

Prvi udarac propisanom ograničenju od 80 kW, vrijedi podsjetiti, zadao je Ustavni sud koji je 2013. odbacio ograničenje za profesionalne vozače, te zabilježio niz spornih točaka. Između ostaloga, zaključio je da se radi o promjenjivom zakonskom uvjetu, obzirom da je ograničenje 2011. podignuto sa 75 na 80 kW, a problematičnim je ocijenio i što se uz kaznu od 1000 kuna propisalo i oduzimanje vozačke dozvole te isključenje iz prometa.

Što su, u pravilu, sankcije za teže prekršaje... Bio je to prvi korak prema ukidanju ograničenja, a završni je stigao dvije godine kasnije. Ustavni sud, naime, u svojoj je odluci iz 2013. naložio policiji da vodi statistiku o kažnjenima i odredio da će konačnu odluku o održivosti ograničenje od 80 kW za mlade vozače donijeti u ožujku 2015., tek kada se uvjeri da postoji ujednačena primjena. Odnosno, da policija jednako kažnjava domaće i strane vozače. A to je, sad je poznato, bio početak kraja ove odredbe.

image
Kontrola policije
Elvir Tabaković

Kako bi dokazala da nikoga ne diskriminira, policija je potom počela revno voditi statistiku o kažnjenima, čime su u konačnici sami potkopali odredbu koju su prethodnih godina branili svom silom. Pokazalo se, naime, da se u 2014. među 5101 kažnjenih mladih vozača našao i 31 stranac, čime se postupalo suprotno Direktivi 2006/126/EC o vozačkim dozvolama, koja govori da države članice mogu primijeniti svoje nacionalne odredbe o ograničenju, privremenom oduzimanju, povlačenju ili poništavanju prava na upravljanje vozilom isključivo na strance koji u dotičnoj zemlji imaju prebivalište.

I što se dogodilo? Nakon našeg teksta objavljenog prije nego je Ustavni sud donio svoj pravorijek MUP se naglo smekšao i preko noći naložio da se ograničenje od 80 kW briše iz Zakona, a kao razlog u nacrtu prijedloga naveo upravo potrebu za usklađivanjem s Direktivom 2006/126/EC o vozačkim dozvolama.

Dakle, nikakvog povratka ograničenja od 80 kW za mlade vozače neće biti jer bi se tako kršila Direktiva o vozačkim dozvolama, ili se pak zakon ne bi ujednačeno primjenjivao na domaće i strane vozače.

Osim toga, pitanje je i bili takvo što uopće imalo smisla. Ne samo zato što razum govori da bi, primjerice, 20-godišnjak odgovoran za nesreću na autocesti Zagreb-Sisak mogao pijan sjesti u znatno slabiji automobil i njime pojuriti preko 140 km/h na mjestu gdje je brzina ograničena na 40 km/h, već i jer tako pokazuje statistika. Pomalo, doduše, zavodi podatak da je tijekom ograničenja od 75, pa potom i od 80 kW za mlade vozače dramatično pao broj stradalih na domaćim prometnicama. Konkretno, 2004. zabilježeno je 608 poginulih, a 2015. gotovo dvostruko manje, njih 348. No, za takav rezultat najmanje je zaslužno ograničenje snage za mlade.

image
Centar sigurne vožnje
ORYX

Kudikamo veći utjecaj, može se pretpostaviti, ima izgradnja autocesta i općenito razvoj cestovne mreže, veći broj novih, sigurnijih automobila na cestama, ali i sve rigoroznije prometne kazne, inzistiranje na nošenju kacige pri vožnji motocikala… U konačnici, u spomenutom razdoblju se dramatično – ponajprije zbog revnosti policije - smanjio i broj prometnih nesreća, s njih 76.540 u 2004. na 32.571 u 2015.

A kako to nema nikakve veze s ograničenjima snage za mlade, pokazuje i to što su ove nesretne brojke nastavile padati i nakon ukidanja ograničenja. U 2019., posljednjoj godini prije nego je korona kriza vozačima poprilično sputala kretanje, broj smrtno stradalih pao je na 297 (za 51 manje nego 2015. kada je ukinuto ograničenje). A za takav rezultat zaslužni su i mlađi od 24, jer je u nesrećama koje su izazvali u 2015. poginulo 45 ljudi, dok je 2019. taj broj iznosio 41.

Ukupno smanjenje broja stradalih na prometnicama, pa i onih za čiju smrt su zaslužni mladi vozači, ne znači da toj skupini ne treba pokloniti posebnu pažnju. Statistika otkriva da mlađi od 24 godine zbilja predstavljaju izraženu opasnost u prometu – ukupno čine 8,4 posto svih vozača, a odgovorni su za oko 20 posto nesreća sa smrtnom posljedicom. Tu okolnost, međutim, ne treba mijenjati donošenjem mjera koje nisu samo protuzakonite, nego i upitno svrhovite.

Nema sumnje da bi se znatno veći učinak postigao s podizanjem svijesti o opasnostima u prometu te razvojem vozačkih vještina. Statistika, naime, pokazuje da najčešći razlog prometnih nesreća koje uzrokuju mladi vozači nije prebrza vožnja, već brzina neprimjerena uvjetima na cesti. Znači, većina mladih radi greške ne zbog zle namjere, nego zbog neiskustva. Upravo zato trebalo bi ponovno razmisliti o programu sigurne vožnje gdje bi mladi vozači nakon polaganja vozačkog ispita u kontroliranim uvjetima brusili svoje vještine i susretali se s mokrim, skliskim i zaleđenim kolnikom te učili kako se snaći u izvanrednim situacijama. Tako nešto 2004. je nakratko zaživjelo u zakonu, ali nikad ne i u praksi.

Važno je steći iskustvo

Programi sigurne vožnje dokazano pomažu

Kako bi uvođenje programa Sigurne vožnje bila pametna odluka svjedoče brojni primjeri iz Europe. Dobar primjer je Austrija, u kojoj je od 2003. uvedena edukacija vozača početnika u više faza, a najvažnija od njih je upravo trening na poligonu za sigurnu vožnju. Posljedica? Broj poginulih mladih vozača u prometu od tada je u stalnom padu. Broj poginulih mladih vozača do danas je pao za čak 75 posto, dok je ukupan broj poginulih u prometu pao za 50 posto. Treninzi se provode na 10 vježbališta diljem Austrije, a u program se kreće od tri do devet mjeseci nakon izdavanja vozačke B kategorije. U praktičnom dijelu uvježbava se kočenje i skretanje u slučaju opasnosti, pravilna vožnja u zavoju, vožnja uz i niz nagib, vožnja po različitim vrstama podloge… Nema sumnje da bi tako nešto bilo od velike koriste i domaćim vozačima mlađima od 24.

Siromašna ponuda

Motor do 80 kW danas nema niti većina kompakta

Povratak ograničenja od 80 kW za mlade vozače ne bi bio samo protupravan, nego bi time ponovno došlo do diskriminacije trgovaca koji u ponudi nemaju niti jedan automobil koji zadovoljava ovaj kriterij. Takvih je mnogo, a na tom dugačkom popisu našao bi se i Volvo, u cijelom svijetu poznat kao jedna od najsigurnijih marki. Još gore bi bilo da se ograničenje, kako predlažu neki, dodatno spusti na 70 kW, odnosno 95 KS. Zamislite samo u kakvom bi se problemu našle obitelji pri kupnji automobila. Ukoliko bi se željelo postići i da mlađi članovi kućanstva koriste novi automobil ne bi se moglo kupiti ništa veće od kompakta, a i tu bi izbor bio prilično skučen. Golf? Ma, kakvi, osnovna izvedba pokretana turbobenzincem 1.0 TSI ima 110 KS. Octavia? Isti slučaj. Focus? Još gore, tu se ne nudi ništa slabije od 125 KS. i30? Opet ništa slabije od 110 KS...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. ožujak 2024 20:41