Hrvatska već tijekom veljače prestaje biti jedina članica Europske unije sa široko razgranatom mrežom besplatnih punionica, što je dosad bio slučaj jer je Hrvatske elektroprivreda, odnosno njezina podružnica Elen, u više navrata odgađala još ranije najavljen početak naplate. Prvi korak tu je već učinjen sredinom siječnja.
HEP je tada gotovo iz vedra neba najavio da kreće s naplatom, što u situaciji kad konkurencija (HT, Petrol, Tifon…) već odavna naplaćuje svoje kilovat sate vlasnicima električnih auta sigurno nije najbolje sjelo.
Pogotovo onim novopečenima, kojima je i besplatan energent sigurno bio motivacija za kupnju auta na struju barem koliko i poticaji Fonda. Njima je zato sigurno pao kamen sa srca kad su vidjeli da je riječ o isključivo punionicama na autocestama, jer njih ionako mahom slabo posjećuju. Cijena od 3,50 kn po kilovat satu na punjaču od 50 kW u razdoblju više tarife koja zimi vrijedi od 7 do 21 sat?
Koga briga, razmišljali su sigurno mnogi, uvjereni da će njima kudikamo važnije, ali i brojnije gradske punionice (od ukupno 250 javnih punionica kojima upravlja Elen, njih je tek 50 na autocestama) i dalje biti besplatne. I to tko zna koliko još dugo.
No, tako se ipak neće rasplesti ova priča. Iz Elena su nam, naime, potvrdili da je ovo bila samo uvertira u opću naplatu struje na njihovim punionicama te da “komercijalizaciju na svim javno dostupnim lokacijama planiraju u narednih nekoliko tjedana”. Dakle, već u veljači.
Nema sumnje da će zbog početka naplate usluge punjenja mnogi rogoboriti, posebno taksisti i dostavljači koji su dosad mogli računati na neograničen broj besplatnih kilovat sati struje i tako štedjeli ozbiljan novac. No, činjenica jest i da je bilo iluzorno očekivati da HEP do pamtivijeka nastavi nuditi besplatnu struju.
Svi nezadovoljnici tako će se morati zadovoljiti s najavom da će cijena struje u gradovima biti povoljnija od one na autocestama, gdje najjeftiniji kilovat sat stoji 2,31 kn (niža tarifa, priključak do 22,1 kW). Kao i da se cijene na punionicama neće dirati u proljeće, za kad je najavljeno drastično poskupljenje energenata.
U Elenu još ne žele otkriti točne cijene punjenja u gradovima, no sigurno je da će se one u popriličnoj mjeri prilagoditi onima kakve je već ranije izvjesila konkurencija. Čemu se onda možemo nadati? HT, koji upravlja mrežom od čak 330 punionica diljem Hrvatske, kilovat sat na brzom punjaču od 50 kW najčešće naplaćuje 2,44 kn, u svakog dana sve većoj mreži punionica Petrola cijena mu se uz trajnu registraciju iznosi 2,99 kn, gotovo isto kao i na Tifonu gdje kilovat sat na DC priključku snage do 75 kW stoji okrugle 3 kune.
S obzirom na to da je Elen najavio da će u gradovima imati niže cijene nego na autocestama, sva je prilika da će kilovat sat naplaćivati slično kao i HT. Zapravo, nema pretjeranog smisla upuštati se u neka nagađanja, kad ćemo već za koji dan pred sobom imati službeni cjenik…
Iako će prosječni vlasnik električnog auta teško vidjeti išta dobro u početku opće naplate usluge punjenja, ima tu itekako pozitivnih stvari. Same punionice sad će se sigurno revnije održavati kako bi bez zastoja ostvarivale prihod, a zarada će stvoriti preduvjete za još brži razvoj domaće mreže punionica.
Sada ih je prema European Alternative Fuel Observatoryju, instituciji koja za račun Europske komisije državama članicama osigurava podatke i pomaže u razvoju infrastrukture za alternativna goriva, 1411. To je nedovoljno čak i za ovaj trenutak, a kamoli za skoru budućnost u kojoj bi broj električnih auta u EU trebao porasti na čak 44 milijuna (do 2030.).
Želimo li i tada zarađivati na turistima morat ćemo izgraditi ozbiljniju infrastrukturu, a ona neće imati smisla bez domaćih vozača na struju. Za vjerovati je da HEP shvaća da će njihov broj prilično ovisiti o izvješenim cijenama…
Novo vrijeme, novi običaji i nama najpovoljnija postaje kućna struja
Naplatom struje na većini javnih punionicama Hrvatska će se naći u društvu većine zemalja EU u kojima je najisplativije električni automobil puniti kod kuće. Prosječna cijena kilovat sata za kućanstva prema podacima Eurostata kod nas iznosi 0,13 eura, što je barem tri puta povoljnije od prosječnog kilovat sata na javnim punionicama.
I to onima snage do 22 kW, dok je razlika u cijeni naspram onih s većom snagom punjenja još izraženija. Usporedba s ostalim državama, pri čemu smo koristili podatke European Alternative Fuel Observatoryja, otkriva da u ovom trenutku imamo mali broj električnih auta i plug-in hibrida po priključku. Tek 2, dok je EU prosjek 22. No, teško da ih je dovoljno za potrebe turističke sezone, posebno na autocestama.