Prodajni udio vozila pokretanih isključivo strujom u Europi u prvoj polovici 2026. narastao je na gotovo 22 posto, što predstavlja lijep skok u odnosu na prošlogodišnjih petnaestak posto. No, kudikamo više narastao je udio hibrida – trenutno čine više od 37 posto i najzastupljenije su pogonsko rješenje – i to prvenstveno na račun smanjenja udjela benzinaca, a posebno dizelaša, pri čemu udio ovih posljednjih sada iznosi tek 7,5 posto.
Sve veća zastupljenost hibrida sasvim je očekivana - pokazali su se učinkovitima u smanjenju potrošnje i emisije CO2, pa ih proizvođači guraju kako ne bi plaćali skupe kazne vezane uz emisije štetnih plinova, a protiv njih nemaju ništa ni sami vozači, uvjereni u njihovu učinkovitost, pa i jednostavnost izvedbe u odnosu na moderne dizelaše, koji da bi zadovoljili aktualne ekološke standarde moraju imati kompliciran i skup sustav pročišćavanja ispušnih plinova. Plug-in hibridi, uz redovno punjenje na vanjskom priključku, mogu donijeti i veće uštede, no njihova razmjerno velika baterija i snažni električni sklop čine ih skupima i time nedostupnima širokom krugu kupaca, pa je i njihov udio u ukupnoj prodaji u Europi i dalje manji od 10 posto.
Zato, kada govorimo o hibridnim pogonima, pod time podrazumijevamo vozilo pokretano benzincem s većim ili manjim udjelom pomoći elektrike, bez mogućnosti vanjskog punjenja baterije. Njihova se baterija razmjerno malog kapaciteta puni većinom tijekom regenerativnog kočenja, a samo ponekad pomoću motora. Pojednostavljeno, one s manjim udjelom električne pomoći nazivamo blagim hibridima, a one s većim udjelom pravim ili punim hibridima.
No, u stvarnosti je mnogo više razlika između ta dva pogonska rješenja, a pokazalo se da te razlike često nisu jasne kupcima, a nerijetko ni osoblju u prodajnim salonima. I to ne treba čuditi – riječ hibrid danas zvuči itekako poželjno i u mnogim slučajevima bude okidač za kupnju, pa svoje modele proizvođači ciljano označavaju kao hibride neovisno o izvedbi, koliko god ponekad među njima bile velike razlike u udjelu potencijalne vožnje na struju, performansama pa i, možda i najvažnije - potrošnji. Istina je, međutim, da niti svaki blagi hibrid nije isti, a trpati njih u isti koš s punim hibridima ima još manje smisla.
Kod blagog hibrida elektromotor (zapravo starter/generator) s benzincem povezan je najčešće remenskim prijenosom, a primarna zadaća mu je omogućiti što dulje mirovanje motora te ga zatim što je moguće brže i uglađenije pokrenuti. Također, generator pri usporavanju proizvede dovoljno električne energije za pogon raznih sustava u vozilu, pa se za to ne mora trošiti gorivo. Uloga elektrike, međutim, u pokretanju vozila u ovom je slučaju zanemariva, no postoje blagohibridni sustavi koji rade na višem naponu (48 V) i imaju elektromotor/generator mnogo veće snage, pa on osjetno aktivnije sudjeluje u pokretanju automobila.
Kod punog hibrida električni sklop radi na mnogo višem naponu, elektromotor, često i dva, mnogo su snažniji i neusporedivo više sudjeluju u pogonskom dijelu, čemu pomaže i baterija većeg kapaciteta. Štoviše, dokle god u bateriji ima dovoljno pohranjene energije, a sam elektromotor pruža dovoljno snage, pogon automobila bit će isključivo električni. Pa i na većim brzinama, vozi li se ujednačenim tempom. Motor s unutarnjim izgaranjem tu se uključuje tek kada ponestane energije u bateriji ili vozačev zahtjev prema performansama bude toliki da ga sama elektrika ne može odraditi. S obzirom na povjerene zadatke i sam je motor kod pravih hibrida specifične koncepcije, koja pogoduje maksimalnoj učinkovitosti.
Puni hibridni pogon
Osigurava puno kilometara na struju i značajne uštede goriva
Pravi ili puni hibrid vozi na struju kada god je to moguće, jer na taj način najučinkovitije koristi energiju. Naime, za razliku od motora s unutarnjim izgaranjem, učinak elektromotora ne ovisi mnogo o brzini vrtnje ili opterećenju. U odnosnu na blagi hibrid ima snažniji elektromotor, bateriju većeg kapaciteta (često i do 1,5 kWh) i visokog napona (više stotina volti) te uvijek kreće i ubrzava na elektriku - dokle god snaga elektromotora može ispuniti zahtjeve vozača i u bateriji ima dovoljno energije. Pravi hibrid uvijek dolazi s automatskim mjenjačem i energiju skupljenu regenerativnim kočenjem koristi za pogon. U određenim će se režimima, ako to pogoduje ukupnoj učinkovitosti, baterija puniti i pomoću motora s unutarnjim izgaranjem.
Blagohibridni pogon
Struja tu često uskače samo na papiru, ali nekad i konkretno
U najjednostavnijoj blagohibridnoj izvedbi na motor je putem remenskog prijenosa povezan generator/elektromotor snage tek nekoliko kilovata, koji radi na naponu od 12V. Uloga takve hibridizacije je prije svega omogućiti motoru što dulje mirovanje, uz tek neznatnu potporu pogonu. Ako sustav radi na naponu od 24V, to omogućava veću snagu elektromotora, regeneraciju više energije i više pomoći elektrike, uz uštedu još kojeg decilitra goriva i grama CO2. No, kada je napon hibridnog sustava 48V – a takve su izvedbe sve češće i smatraju se graničnim slučajem blagog hibrida – snaga elektromotora, u pravilu integriranog u automatski mjenjač, može biti i veća od 20 kW. Rad takvog sustava u mnogome je sličan punom hibridu, jer omogućuje ograničenu vožnju isključivo na elektriku.
PET GLAVNIH RAZLIKA IZMEĐU PUNOG I BLAGOG HIBRIDA
1. Jedan voli turbo, drugi ne
Kod punog hibrida električni je dio snažniji i složeniji, no ne nužno i sam motor - često dolazi s učinkovitim atmosferskim benzincem niske specifične snage, koji radi na Atkinsonovu principu. S druge strane, blagi hibridi uglavnom koriste turbobenzince.
2. Na struju se ne vozi isto
Blagi hibridi s naponom 12 ili 24 volta u praksi gotovo nikad ne voze isključivo na elektriku, dok oni opremljeni s 48V sustavom mogu i 50 posto gradske vožnje odraditi na struju. Puni hibrid? Kod njega udio gradske vožnje na struju može iznositi i do 80 posto.
3. Sa stupnjem elektrifikacije raste i cijena
Puni hibrid je skuplji, jer često ima dva snažna elektromotora, instalaciju visokog napona i bateriju većeg kapaciteta. Renault Captur, primjerice, u blagohibriznoj izvedbi stoji 26.290 eura, dok za puni hibrid treba izdvojiti 2000 eura više. Nimalo slučajno...
4. Puni hibrid troši osjetno manje goriva
U gradskim uvjetima vožnje puni hibrid u prosjeku troši manje i od najštedljivijeg dizelaša, što se reflektira i na ukupan prosjek. Dok blagohibridni Captur u prosjeku troši 5,9 litara, puni hibrid ima tvornički deklariranu potrošnju od svega 4,3 l/100 km.
5. Blagi stiže i uz ručni mjenjač, puni isključivo uz automatiku
Dok puni hibridi uvijek dolaze s automatskim mjenjačem, na rad kojeg vozač nema mnogo utjecaja, blagohibridni pogon može biti dostupan i uz ručni i uz automatski mjenjač. Tko je spreman ručno mijenjati stupnjeve, u startu može tako dvostruko uštedjeti.
Sadržaj nastao u suradnji s Renaultom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....