Na summitu COP26 o klimatskim promjenama koji se održava u Glasgowu jučer je ponovo došlo do kratkog spoja.
Naime, šest proizvođača automobila (Ford, General Motors, Mercedes-Benz, Volvo, Jaguar Land Rover i kineski BYD) te 30 zemalja prihvatilo je sporazum o ukidanju prodaje modela na benzin i dizel do 2040. godine.
Svi ostali nisu.
Problem je što ti ostali proizvođači nisu 'sitne ribe' nego važni, možda i ključni igrači globalne autoindustrije. Tu prije svih mislimo na Volkswagen, BMW, Hondu, Hyundai, Nissan, grupaciju Stellantis i Toyotu.
Njima je sporno što sporazum od njih zahtijeva iznimno velika ulaganja u tehnologiju bez odgovarajućih obećanja Vlade da će izgraditi infrastrukturu za punjenje električnih vozila.
BMW navodi da je problem 'značajna neizvjesnost u vezi s razvojem globalne infrastrukture koja će moći podržati potpuni prelazak na vozila s nultom emisijom' dok su iz Toyote poručili da su suzdržani, premda dijele isti duh i odlučnost u rješavanju klimatskih promjena i ostaju otvoreni za sudjelovanje.
Dodatan problem je što lokomotive svjetske autoindustrije poput Kine, SAD-a i Njemačke također nisu pristale na sporazum.
Hrvatska je uz Tursku, Ganu i Ruandu, prvi puta na popisu zemalja koje pristaju na sporazum.
U totalno podijeljenom društvu, valja napomenuti da je dvadesetak globalnih kompanija poput primjerice Ubera, također pridruženo koaliciji. Oni obećavaju da će do 2030. u njihovom voznom parku biti isključivo vozila s nultom emisijom štetnih plinova.