Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), cijena barela Brent nafte mogla bi u 2026. pasti na oko 58 dolara, s prosječnih ovogodišnjih 69 dolara. Razlog je kombinacija prevelike ponude i slabije potražnje na najvećim svjetskim tržištima, uz i dalje nisko povjerenje potrošača.
IEA u svom izvješću također predviđa da će svjetska ponuda nafte ove godine porasti za 2,1 milijun barela dnevno, što je više od prethodne procjene od 1,8 milijuna. Takav rast ponude, u kombinaciji s usporenom potražnjom, stvara pritisak na pad cijena, no, to ne znači da će vozači u Hrvatskoj automatski plaćati manje na pumpama.
Sredinom srpnja Vlada je ukinula dugogodišnju praksu reguliranja cijena goriva, prepuštajući tržištu da ih formira. Prvih dana nakon deregularizacije većina distributera zadržala je postojeće cijene, uz minimalne promjene od jednog eurocenta po litri, a ni do sada cijene nisu značajno rasle.
U europskom kontekstu, Hrvatska trenutačno ima jedno od najjeftinijih goriva. Prosječna cijena litre benzina Eurosuper 95 iznosi oko 1,43 eura, dok je Eurodizel na razini od 1,35 eura, što je znatno ispod prosjeka EU-a, gdje cijene često prelaze 1,70 eura za benzin i 1,60 eura za dizel.
Dugoročno, scenarij ovisi o dva ključna faktora: globalnim kretanjima cijena nafte i ponašanju domaćih distributera. Bez regulacije, oni sada imaju veću slobodu formiranja marži, što bi moglo dovesti do većih cijena unatoč padu cijene nafte. Takav scenarij smo viđali već mnogo puta u posljednjih desetak godina - naglo dizajne cijena usoredno s rastom cijena nafte i njihovo sporo snižavanje kada bi cijene nafte padale.
U svakom slučaju, čak i uz ovaj osjetan pad cijene barela, ne postoji jamstvo da će gorivo na domaćim benzinskim postajama dodatno pojeftiniti. Tržište je sada potpuno otvoreno, a konkurencija i globalni faktori diktirat će tko će u toj igri biti na dobitku. A takvim slučajima to su vrlo rijetko potrošači.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....