S obzirom na postojeće ugovorene obveze, ne planiramo građanima sufinancirati kupnju električnih ni hibridnih vozila – tako glasi štur, ali jasan odgovor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji niti u 2017. nema namjeru nuditi poticaje za kupnju eko vozila. Samim time, tko je planirao kupiti Toyotu Prius, Teslu S ili, primjerice, VW Golf GTE uz financijsku injekciju države, nema se čemu nadati.
Od eko poticaja, očigledno, neće biti ništa. Kao što nije bilo niti u 2016. Lani je, vrijedi podsjetiti, Fond prekinuo praksu poticanja nabavke eko vozila započetu 2014., tijekom koje je pomoću 50 milijuna kuna na domaće ceste stiglo 1422 hibrida i elektoauta. Zašto je, možda i trajno, napušten uhodan model koji je vozačima omogućavao da brzo, jednostavno i povoljno dođu do eko vozila? Prošlogodišnje zatvaranje pipe, nema sumnje, povezano je s političkim obratom.
Poslije izbora održanih krajem 2015. isprva se nije znalo tko pije, a tko plaća. Smijenjen je i prvi čovjek Fonda, od bivše Vlade postavljen Sven Muller, a novi direktor Ljubomir Majdandžić brzo je shvatio da će svu energiju morati uložiti u obnovu obiteljskih i stambenih objekata. Pokazalo se, naime, da samo za to treba osigurati čak 750 milijuna kuna državnog novca... Novca za eko automobile tako nema, a kao za vraga još se pokazalo i da im prodaja ide dobro i bez poticaja. U 2016. je usprkos izostanku poticaja registrirano 370 hibrida i elektroautomobila, dok je u 2015. registrirano njih 388. Uz čak dvije runde poticaja.
Misliti, međutim, da se sad skupa eko vozila najednom prodaju sama od sebe je pogrešno. Za dio prošlogodišnjih registracija, posebno onih s početka godine, zaslužni su još poticaji iz 2015. Osim toga, najveći dio eko kolača i lani je pripao Toyoti, koja je registrirala čak 110 hibridna Yarisa, 90 hibridnih Aurisa... Ukupno, čak 284 hibrida, odnosno 77 posto svih eko auta registriranih u 2016. A taj prodajni rezultat platili su skupo, sami nudeći ekološke “subvencije” do solidnih 25.000 kuna.
Iako Toyota i dalje za svoj račun potiče kupnju svojih hibrida, rezultat iz 2016. teško će se ponoviti. Probleme trgovcima, naime, sad stvara i novi obračun trošarina. Dosad se, naime, trošarina na temelju CO2 nije naplaćivala dizelašima s manje od 86 g/km, niti benzincima s manje od 91 g/km. Novim Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila naplata je predviđena od 70 g/km (dizelaši), odnosno 75 g/km (benzinci), čime se porez plaća i na Toyotu Prius. Već osnovnu izvedbu Luna (76 g/km) država na račun trošarine oporezuje sa 12.600 kn, naravno nakon što je na njoj ubrala PDV od 41.542 kn...
Nešto bolja je, pak, situacija s plug-in hibridima. Njihovim kupcima država je velikodušno odlučila progledati kroz prste i trošarinu im umanjiti za postotak koji odgovara dosegu na struju. No, i to je smiješno, posebno kad se zna da je kupcima plug-in vozila država nekoć nudila bespovratnih 50.000 kn. Tragično je i što država, očito, ne želi da trgovci sami daju popuste na eko vozila. Neovisno o akcijskoj ponudi, naime, zahtijeva plaćanje trošarine na punu cijenu. Što također ne ide na ruku Toyoti...
Ukratko 1422 eko vozila dosad je kupljeno pomoću državnih poticaja 3 poziva za kupnju eko vozila dosad je raspisala država, zadnji u rujnu 2015. 50 milijuna kuna država je dosad potrošila za program poticanja čišćeg prijevoza Vijest o izostanku poticaja sigurno će utjecati na domaće tržište. U Renaultu, primjerice, više nisu sigurni hoće li ponuditi električni Zoe Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, čini se, ne namjerava nastaviti s projektom “Vozim ekonomično” |