Ako ste ikada radili u okruženju u kojem je prometna buka prisutna cijeli dan, možete shvatiti njezin utjecaj na vaše fizičko ali i mentalno zdravlje. Koliko god nam je to teško priznati, automobili i motocikli tome pridonose, posebno u velikim gradovima.
Istraživači s Rutgersove medicinske škole Robert Wood Johnson u New Jerseyju proveli su studiju sa 16.000 stanovnika New Jerseyja kako bi istražili učinke buke na tijelo, a Streetsblog USA je objasnio rezultate, i oni nisu nimalo iznenađujući.
Stopa srčanih udara je 72 posto viša u urbanim područjima s velikom prometnom bukom. Povrh toga, pet posto hospitalizacija zbog srčanih udara izravno se može povezati s bukom.
Kako ne biste mislili da su proizvođači električnih automobila naručili ovo istraživanje, trebali biste znati da ona sežu u prošlost.
Studija pod nazivom "Buka i njezini učinci" koju je podnijela dr. Alice H. Suter s Administrativne konferencije Sjedinjenih Država 1991. godine ukazala je na sve veći broj stanovnika i uske ulice i visoke zgrade u kojima dolazi do odjeka prometne buke.
Agencija za zaštitu okoliša naziva buku "neželjenim ili uznemirujućim zvukom, rekavši da zvuk "postaje nepoželjan kada ometa normalne aktivnosti poput spavanja, razgovora ili remeti ili umanjuje kvalitetu života".
To uključuje zvukove trube taksija u New Yorku koju možete čuti iz hotelske sobe na 22. katu, motocikla koji zvuče kao da se utrkuju na cesti iako voze po ograničenju ili čak u neposrednoj blizini auto koji vozi 50 km/h pored nogostupa.
Glasni zvukovi "zapaljuju" naš živčani sustav, ubrzavaju otkucaje srca i oslobađaju hormone stresa.
S vremenom to utječe na naša tijela i dovodi nas u opasnost od srčanog udara, tvrdi studija. Istraživački tim je prikupio informacije iz MIDAS baze podataka, repozitorija svih kardiovaskularnih hospitalizacija u New Jerseyju i usporedio ih s prosječnom dnevnom bukom prijevoza koristeći podatke državnog Zavoda za statistiku prometa.
"Kao kardiolozi, navikli smo razmišljati o mnogim tradicionalnim čimbenicima rizika kao što su pušenje, hipertenzija ili dijabetes", rekao je Abel E. Moreyra, MD, profesor medicine na Odjelu za kardiologiju u školi i glavni autor studije.
"Ova studija i druge sugeriraju da bismo možda trebali početi razmišljati o onečišćenju zraka i buci kao dodatnim čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti".