Mreža benzinskih postaja u Njemačkoj već se godinama smanjuje, a taj se trend nastavio i 2024. godine. Tada je u zemlji postojalo još 14.018 benzinskih postaja, što je 359 manje nego godinu ranije. Pad je dugoročan i povijesno značajan: 1970. Savezna Republika Njemačka imala je više od 46.000 benzinskih postaja, sredinom 1980-ih oko 20.000, a od tada se njihov broj neprekidno smanjuje. Iako danas taj proces nije tako brz kao nekad, on se i dalje nastavlja, piše Fenix Magazin.
Pogotovo su pogođena ruralna područja, gdje nastaju takozvane „bijele zone“ bez opskrbe gorivom. Rastući troškovi poslovanja i izuzetno niske marže dovode mnoge male operatere do stečaja, dok na tržištu uglavnom opstaju velike korporacije. Za vozače u rijetko naseljenim krajevima to znači da spontano zaustavljanje radi točenja goriva postaje sve rjeđe. Umjesto toga, potrebno je unaprijed planirati rutu i računati na duže vožnje do sljedeće benzinske postaje.
Razlog tome je i činjenica da se na benzinu i dizelu gotovo više ne može zaraditi. Od cijene jedne litre zakupcu ostaje tek nekoliko centi, a iz tog iznosa mora pokriti troškove osoblja, najma i transporta. Stvarna zarada zato se ostvaruje u trgovini. Ono što je nekad bio jednostavan sendvič, danas su skuplji proizvodi poput bagela s lososom ili latte macchiata. Benzinska postaja postupno se pretvara u mali supermarket kojem su pumpe samo dodatak.
Političke mjere dodatno ubrzavaju ovaj razvoj. Od siječnja 2025. cijena jedne tone CO2 iznosit će 55 eura, što dodatno povećava cijene benzina i dizela. Unatoč tome, marže trgovaca ostaju niske. Kada vozač danas toči gorivo po cijeni od 1,70 eura po litri, više od polovice tog iznosa odlazi državi. Operateri se nalaze u nezavidnoj situaciji: ako povise cijene, gube kupce, a ako ih snize, rastući troškovi brzo pojedu dobit.
Unatoč svemu, nestanak klasičnih benzinskih postaja mogao bi otvoriti prostor za nove koncepte. Stručnjaci iz industrije budućnost vide u takozvanim „mobility hubovima“. Na mjestima gdje su nekada bile uljne mrlje, danas nastaju moderni centri za punjenje i odmor. Oni objedinjuju sve što je putnicima potrebno: vodik za kamione, ultrasnažne punjače za osobna vozila te digitalne trgovine bez čekanja u redu. Benzinska postaja budućnosti više nije skladište goriva, nego multifunkcionalni odmorišni centar.
Ipak, ni ti planovi nisu bez rizika. Trenutačno manje od polovice vozača električnih automobila kupuje proizvode u trgovinama na punionicama, najčešće zbog visokih cijena. Još je važnije da čak četiri od pet vlasnika električnih vozila svoje automobile pune kod kuće. Zbog toga sama mreža punionica vjerojatno neće zaustaviti nestanak benzinskih postaja.
Jedno je jasno: era malih, gusto raspoređenih benzinskih postaja bliži se kraju. U budućnosti će opstati ili velike, multifunkcionalne postaje – ili ih uopće neće biti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....