U Bosni i Hercegovini vozačima kazne za prometne prekršaje često stižu nakon dužeg vremenskog perioda. Nerijetko i nakon godinu dana.
Posebno kasne kazne za prekoračenja brzine na autocesti, pa se s razlogom postavlja pitanje opravdanosti postojanja radara.
Kada dobiju jednu kaznu za prekoračenje brzine na nekoj dionici, vozači bi sljedeći put na tom mjestu trebali biti daleko oprezniji, ali ako im kazna kasni godinu dana, velike su šanse da će tom dionicom istom brzinom proći još nekoliko puta.
Ovaj problem je komentirao prometni vještak Mirzet Sarajlić koji je istaknuo da s aspekta struke samo postavljanje radara na autocestama nije opravdano, piše Klix.
"Za to ima nekoliko razloga. Autocesta je konstrukcijski napravljena da se razvijaju veće brzine. Na njemu nema neke ugroženosti za kretanje motornih vozila. Upravo su te autoceste napravljene da ljude koji hoće voziti brže maknemo iz gradova. Što se tiče samog ograničenja brzine, treba ga poštovati, ali rizik samog nastanka prometnih nesreća koje mogu utjecati na živote ljudi ne postoji kao naprimjer u naseljenim mjestima, ili u blizini škola.
Dakle, definitivno nije potrebno postavljanje radara na autocesti. Izuzetak su samo specifična mjesta gdje su uočeni problemi, ali takvih mjesta je kod nas malo", kaže Sarajlić.
Kazna poslije godinu dana ‘u skladu sa zakonom‘
Kaže da je, prema zakonu o prekršajima, zastara - tri godine.
"Ti prekršajni nalozi koji dođu nakon godinu dana su ‘ispravni‘, odnosno moraju se platiti. Ali, u praksi, nakon postavljanja radara ostavlja se jedan mjesec gdje se ljudi ne kažnjavaju. Ono što nama nedostaje je neka dodatna signalizacija posebne boje koja će dodatno upozoriti vozače na novu prometnu regulaciju, primjerice na postojanje radara. To druge zemlje u regiji imaju.
Onda će se ljudi moći pripremiti.
Ipak, greška je kod vozača što ne vode računa o signalizaciji koja se mora poštivati.
- Da li u ovim situacijama kada kazne dolaze sa kašnjenjem od godinu dana i vozača radar "uhvati" još nekoliko puta na istoj dionici, postoji mogućnost neke vrste pomilovanja?
"Postoji mogućnost sudskog odlučivanja. Ako ste na istom mjestu napravili više prekršaja, moja preporuka je da idete na sud.
Sud će vam odrediti jednu jedinstvenu kaznu, nećete platiti sve. Zato postoje mehanizmi zaštite za počinitelje prekršaja", objasnio je Sarajlić za Klix.
U susjednim zemljama nema mnogo radara na autocestama.
"Ima samo u nekim specifičnim uvjetima. To su jako rijetka mjesta na kojima se radari postavljeni preventivno, a ne da bi se kažnjavalo".
- Da li je, s aspekta struke, u redu da se prekoračenja brzine od 10 km/h tretiraju i kažnjavaju jednako na autocesti kao i u naseljenim mjestima?
"To nije u redu. Nekad su kazne za prekoračenje brzine na autocesti i u naseljenom mjestu bile različite, zakon je to znao prepoznati. Nije isto prekoračiti 10 km/h na autocesti ili blizu škole gdje je ograničenje 40, a ti voziš 50 i ugrožavaš osjetljive kategorije poput učenika.
U svakom slučaju to je propust", zaključuje Sarajlić.