Početkom 50-ih autoindustrija je u Čehoslovačkoj uglavnom koristila zastarjelu tehnologiju. Iznimka nije bila niti Škoda 440 predstavljena 1955., s centralnom cjevastom šasijom s poprečnim ramenima. Ime 440 ukazivalo je na četiri cilindra i snagu od 40 KS. Radikalnom modernizacijom 1959., međutim, počinju puhati novi vjetrovi. Temeljito je unaprijeđeno podvozje, a izvršena je i modifikacija karoserije s novom maskom hladnjaka, novim stražnjim svijetlima.... Usput je promijenjeno i ime auta. Škoda 440 postala je Octavia, a to je ime izabrano je jer je to bio osmi model nakon što je 1934. Škoda prvi puta ugradila nezavisni ovjes. Octavia je za posljedicu imala i izgradnju tada najmodernije tvornice auta u Europi, čime je tvrtka dobila novu startnu poziciju za osvajanje svijeta...
NOVA ŠKODA OCTAVIA U BROJKAMA:
-15 jezika razumije Laura, digitalna asistentica u novoj Škodi Octaviji
-0,24 iznosi koeficijent otpora zraka
-26 -Ukupan je broj sustava za pomoć u vožnji
-640 litara prtljažnika nudi karavanska izvedba
-2,2 kilograma teži boja nanesena na Škodu Octaviju, uključujući
temeljnu boju
-37,4 litre ukupna je zapremnina pretinaca (bez Phoneboxa)
-9 zračnih jastuka štiti vozača i putnike
-35 grama teži Škodin znak na poklopcu motora
-3 autosjedalice mogu biti postavljene na stražnju klupu
-28 Simply Clever pogodnosti
125 GODINA ŠKODE: 23 najzanimljivija događaja u povijesti marke
1895.
U tjednu prije Božića mehaničar Vaclav Laurin i trgovac knjigama Vaclav Klement pokrenuli su proizvodnju bicikala u češkom gradu Mlada Boleslav. Bicikle su u nacionalno nabijenoj atmosferi nazvali “Slavia”. Moto tvrtke bio je “samo je najbolje dovoljno dobro za naše kupce”.
1905.
Prvi automobil nazvan Voiturette A postao je prodajni hit i pojam za češkog klasika. Pokretao ga je vodom hlađeni dvocilindarski motor snažan tek 7 KS, no cijenom povoljan, praktičan i robustan, osigurao je tvrtki Laurin & Klement ugled na tržištu.
1907.
Prodaja je rasla, zajmovi banaka nisu bili dovoljni za širenje i osnivači tvrtke inicirali su transformaciju u dioničko društvo. Dioničko društvo registrirano je 17. srpnja, a među ulagačima našli su se brojni aristokrati poput princa Ericha von Thurna.
1925.
Poslije Prvog svjetskog rata prodaja je zamrla. U takvoj situaciji Laurin & Klement odlučio je pronaći snažnog strateškog partnera i izbor je pao na tvrtku Škoda sa sjedištem u Plzenu. To im je omogućilo financijsku injekciju nužnu za modernizaciju pogona.
1929.
Ručna izrada bila je dugotrajna i skupa pa je veliki iskorak postignut instalacijom prve proizvodne linije u tvornici Mlada Boleslav koja je omogućila kakvu-takvu serijsku proizvodnju. Bila je to jedna od prvih proizvodnih traka na kojoj su se slagali automobili u Europi.
1935.
Na salonu u Parizu pokazana je 4,8 metara dugačka i nekonvencionalno dizajnirana Škoda 935 Dynamic. Za tadašnje vrijeme imala nestvarno niski koeficijent otpora zraka od 0,37. Usporedbe radi, isti koeficijent otpora zraka imao je Ferrari F50 iz 1995.
1945.
Nakon što su Nijemci okupirali Čehoslovačku 1939., pogoni Škode bili su korišteni za izradu tenkova, topova i municije. Zbog toga je više puta bombardirana, a najteže razaranje pretrpjela je na kraju rata jer Saveznici nisu željeli da tehnologija padne u ruke Rusa.
1946.
Čehoslovačka nakon rata - Škoda postaje državna tvrtka i mijenja ime u Automobilové závody, národní podnik (AZNP). Prvi poslijeratni automobil bio je 1101, a zapravo je bilo riječ o moderniziranoj izvedbi Škode Popular iz 1939. još uvijek oslonjenom na drvenu šasiju.
1953.
Predstavljen je model 440 pogonjen četverocilindarskim motorom od 40 KS. Kada je Škoda 1959. prestala numerički označavati svoje modele, 440 postaje Octavia obzirom da je bila riječ o osmom modelu nakon što tvrtka 1934. prvi put ugradila nezavisan ovjes.
1959.
Baš kako je model 440 preimenovan u Octaviju, tako i zgodni kabriolet s dvama vratima i pomičnim tvrdim plastičnim krovom dotadašnje oznake 450 postaje Felicija. Proizvodnja je potrajala do 1961., a ukupno je proizvedeno 14.863 primjeraka.
1962.
Nije AZNP proizvodio samo aute, već i teretna vozila. Jedno od njih nosilo je oznaku 998, no poznatiji je bio pod nazivom Agromobil. Bila je zapravo riječ o iznimnom terenskom vozilom dugačkom svega 3,5 metara s pogonom 4x4 i podnicom udaljenom od tla čak 29 cm.
1964.
Modernizacija tvornice Mladá Boleslav rezultirala je proizvodnjom tehnološki superiorne Škode 1000 MB. Iako ju je u startu pogonio straga smješten motor od 37 KS, zahvaljujući masi od svega 755 kg, mogla je pojuriti do 120 km/h. Proizvedeno ih je 443.000, a polovica je završila u izvozu.
1966.
Svjetlo dana ugledala je Trekka, svojevrsni praotac današnjih SUV modela. Smješten na prilagođenu platformu tadašnje Octavije Super ovaj dostupni terenac s pogonom 4x4 razvijen je specijalno za tržište Novog Zelanda, gdje se i proizvodio. Ukupno je proizvedeno 2800 primjeraka.
1969.
Giorgetto Giugiaro stigao je u Mladu Boleslav te sa svojim timom izradio atraktivnu, 4,4 metra dugačku limuzinu 720 ID. Put od prvih crteža na papiru do gotovog prototipa trajao je svega četiri mjeseca, no uključila se politika i projekt nikad nije zaživio.
1975.
Na temelju coupea 2+2 oznake 110R nastala je jedna od legendi motosporta – Škoda 130 RS. Snažni 1,3-litreni motor nudio je do 183 KS, maksimalna brzina iznosila je 220 km/h, a zahvaljujući uspjesima na relijima i trkaćim stazama zvali su je “Porsche Istoka”.
1987.
Novi iskorak dogodio se s lansiranjem Škode Favorit čiji dizajn je potpisao Italdesign. Već tijekom razvojne faze dogovorena je suradnja s uglednim proizvođačima dijelova, a rezultat nije izostao. Favoritka, kako smo joj tepali, bila je jedan od rijetkih modela koji nisu rađeni po licenci, a svejedno su bili dobro prihvaćeni na Zapadu.
1991.
Nakon političke tranzicije Škoda je krenula je u potragu za jakim stranim partnerom. U prosincu 1990. češka se Vlada odlučila za Volkswagen te je 16. travnja 1991. s radom započelo novo zajedničko poduzeće pod imenom Škoda automobilova a. s.
1996.
Predstavljena je Škoda Octavia, prvi model u cijelosti razvijen nakon pada Željezne zavjese i spajanja s Volkswagenom. Dizajnirao ju je Luc Donckerwolke, a proizvodnja je započela u moderniziranoj tvornici u Mlada Boleslav. Već od starta vidjelo se da će biti prodajni hit.
2004.
Škoda postaje glavni sponzor Tour de Francea, a Octavia službeno vozilo najveće svjetske biciklističke utrke. Svakome tko je znao povijest češke tvrtke nije trebalo posebno objašnjavati zbog čega se Škoda marketinški vezala uz biciklizam.
2009.
U Ženevi je svjetsku premijeru imao Škoda Yeti, prvi SUV u povijesti češke tvrtke. Popularan je bio i u Hrvatskoj, gdje se osnovni model pogonjen turbo benzincem 1.2 od 105 KS nudio po cijeni od 123.850 kuna. Top Gear proglasio ga je “obiteljskim autom godine”.
2016.
Predstavljen je Kodiaq, gorostasni SUV s kojim je započela era modernih SUV modela. Velik, snažno motoriziran i opremljen nizom kućnih Simple Clever rješenja odmah je postao tražena roba na tržištu. Slijedili su ga kompaktni Karoq te gradski Kamiq.
2017.
Na salonu u Šangaju predstavljena je atraktivna studija Vision E, potpuno električni model s 305 KS, dosegom od 500 kilometara i naprednom tehnologijom za autonomnu vožnju razine 3 koji je pokazao kako Škoda vidi ne tako daleku budućnost autoindustrije.
2019.
Lansirana je oznaka iV (intelligent vehicle) namijenjena svim elektrificiranim Škodama. Prvi put korištena je na Superbu koji tako postaje prvi Škodin plug-in hibrid.. Istu oznaku dobiva i gradski Citigo, prvo potpuno električno vozilo u povijesti češkog proizvođača.