Iako se prošle godine udvostručila globalna prodaja električnih vozila, prema prognozama, do 2040. godine samo će 38 posto automobilskog tržišta činiti električna vozila na baterije (BEV).
Najveći problem je nesklad uvođenja električnih modela među zemljama što se najbolje vidi na primjeru Kine, Europe i SAD-a koje su lani ostvarile 95 posto ukupne globalne prodaje električnih automobila.
Svjetska lokomotiva u pogledu prelaska na struju je Kina gdje je 2021. prodano više električnih automobila nego u ostatku svijeta u 2020.
Razloge sporog prelaska na struju pronašao je portal Visualcapitalist, koji izdvaja tri ključna problema.
1) Ograničeni resursi
Nabava ključnih sirovina bit će najveći izazov za uvođenje električnih vozila, jer potražnja nadmašuje ponudu. Iako se neka područja proizvodnje mogu ubrzati, vrijeme ekstrakcije minerala potrebnih za baterije ne može, što će uzrokovati velike zastoje u proizvodnji. Može proći od 4 do 20 godina da rudnik s mineralima započne komercijalnu proizvodnju.
Osim vremena potrebnog za postizanje razine komercijalne proizvodnje, rudniku može trebati još 10 godina prije nego što dosegne proizvodni kapacitet.
2) Troškovi i nabavna cijena
Iako električna vozila postaju pristupačnija, nabavna cijena na tržištima u razvoju ostaje previsoka. Primjerice, Indija, Brazil i Indonezija lani su sudjelovali s manje od 0,5 posto u globalnoj prodaji električnih vozila. Kontinuirano povećanje cijene sirovina, kao i globalni porast kamatnih stopa također će pridonijeti ograničenoj dostupnosti i sporom masovnom usvajanju.
3) Slaba infrastruktura
Snažnija izgradnja infrastrukture, konkretno punionica za električna vozila povećati će potražnju za sirovinama poput bakra i nikla. Infrastruktura punjenja također se razlikuje među zemljama, pri čemu čak niti Francuska, Njemačka i Velika Britanija trenutno ne ispunjavaju preporuke EU-a o dostupnosti punjača.
Daleko najveći problem bit će izgradnja adekvatne infrastrukture punionica na tržištima u razvoju.