U svijetu automobilske industrije sve se više vodi tiha, ali žestoka borba za to tko ima pravo upotrebljavati riječ "hibrid". I dok su se mnogi kupci još uopće nisu priviknuli na razliku između plug-in i klasičnih hibrida, Toyota je zapalila novu iskru optuživši konkurente da pod krinkom „blagih hibrida“ zapravo prodaju klasične benzince s minimalnom električnom pomoći.
Sean Hanley, šef prodaje i marketinga Toyote u Australiji, otvoreno je prozvao rivale zbog, kako kaže, "zavaravajućeg marketinga". Njegov je argument jasan: 48-voltnim sustavima, koji u većini slučajeva služe kao snažniji elektropokretači i alternatori, ne bi se smjelo pripisivati hibridno ime. Ti sustavi ne uglavnom ne mogu pokretati automobil električnom energijom, ne nude vožnju bez motora s unutarnjim izgaranjem, a njihova uloga u uštedi goriva je skromna.
"U posljednje vrijeme vidim da se pojam hibrid koristi na vrlo različite načine", kaže Hanley. "Mi ćemo vrlo jasno razgraničiti što je hibrid za učinkovitost, što je hibrid za performanse i što je 48-voltnim sustavom potpomognuti pogon. A potonji nije hibrid - ni blizu."
Toyota, pionir u razvoju hibridnih pogona sa svojim modelima godinama gradi reputaciju proizvođača koji elektrifikaciju provodi sustavno i transparentno. Stoga ne čudi da joj smeta kada konkurenti pod istom oznakom nude vozila koja s pravim hibridima imaju malo zajedničkog. U osnovi, radi se o borbi za povjerenje kupaca i za zaštitu pojma koji je Toyota pomogla popularizirati.
Ironično, dok u Australiji Toyota inzistira da njezini 48-voltni sustavi nisu hibridi te ih naziva „V Active“, u Europi isti taj pogon u Hiluxu i Land Cruiseru oglašava kao - hibrid. Takva dvoličnost ne prolazi nezapaženo, pogotovo kada proizvođač istovremeno optužuje druge za marketinško zamagljivanje istine.
No Hanley se brani objašnjenjem da europska tržišta "različito razumiju" pojam hibrida, te da kupci ondje "očekuju taj naziv za svaku vrstu električne pomoći motoru". Ipak, teško je oteti se dojmu da granice između tehnologije i reklame postaju sve mutnije, osobito u vremenu kada hibridi služe kao prijelazno rješenje prema električnoj budućnosti.
Pravi hibrid, tvrdi Toyota, mora omogućiti kretanje isključivo na struju barem na kratke udaljenosti. Blagi hibridi to ne mogu, ali tržište ih svejedno nagrađuje povoljnijim porezima, ekološkim oznakama i marketinškim prednostima. Rezultat je, kako upozorava Hanley, zbrka koja dugoročno može narušiti povjerenje kupaca i stvoriti pogrešnu sliku o stvarnim ekološkim učincima.
Iako Toyota u osnovi ima pravo o tome da mnogi proizvođači olako koriste oznaku "hibrid" za sustave koji tek minimalno doprinose učinkovitosti i nemaju mogućnost samostalnog električnog pogona, vrijeme se mijenja i granice se pomiču. Najnovije generacije 48-voltnih sustava sve češće prelaze granicu onoga što je nekoć bio samo "pomoćni starter". Primjerice, Stellantisov 1,2-litreni sustav u modelima poput Peugeota, Citroëna, Opela, Fiata, Alfe i Jeepa može omogućiti do oko 50 posto gradske vožnje isključivo na struju, dok Volkswagenov i Audijev najnoviji TDI s integriranim elektromotorom također može kratkotrajno voziti bez pomoći dizelskog motora.
Drugim riječima, ono što je prije pet godina bio tek "marketinški trik", danas se sve više pretvara u stvarnu tehničku vrijednost. Toyota stoga ima pravo upozoravati na zloporabu pojma "hibrid", ali bi u toj raspravi trebala priznati da tehnologija evoluira i da neki "blagi hibridi" više i nisu tako blagi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....