Kako i zašto to rade? Ove filmske gluposti izluđuju svakoga tko se razumije u automobile

Automobil juri gradskim ulicama, gume škripe pri svakom dodiru kočnice, a vozač kroz zavoj prolazi spektakularno zanoseći stražnji kraj. Slijedi pucnjava u kojoj karoserija čudesno zaustavlja metke, sudar nakon kojeg automobil napravi šest salta i, naravno, golema eksplozija. Ljubitelji automobila dobro poznaju ove prizore. Problem je samo što se sve ovo u stvarnom svijetu ne bi moglo dogoditi na takav način. Hollywood ipak ima svoje trikove kojima fiziku prilagođava filmskoj akciji.

Gume koje cvile pri svakom kočenju

U filmovima gotovo nema naglog zaustavljanja bez prodornog cviljenja guma. Čak i kada automobil koči na suhom sfaltu pri relativno maloj brzini, čuje se zvuk kao da su svi kotači blokirani.

U stvarnosti gume mogu zacviljeti pri velikom opterećenju i proklizavanju, ali moderni ABS sprječava dugotrajno blokiranje kotača. Njegov rad češće prati pulsiranje papučice kočnice nego filmski vrisak guma. Filmski trik vrlo je jednostavan. Zvuk se najčešće naknadno dodaje u studiju, katkad čak i kada se automobil u prizoru jedva kreće.

Svaki automobil može zanositi stražnji kraj

Još je smješniji prizor automobila koji kroz svaki zavoj prolazi bočno, uz mnogo dima. Pritom je potpuno nevažno ima li stražnji, prednji ili pogon na sve kotače.

Klasično održavanje dugotrajnog zanošenja snagom motora najlakše je kod automobila sa stražnjim pogonom. Kod prednjeg pogona to je mnogo teže jer prednji kotači istodobno vuku i usmjeravaju automobil. Pogon na sve kotače također ne jamči lako izvođenje takvih manevara, premda su oni mogući uz odgovarajuću konstrukciju i tehniku.

Hollywood zato često prepravlja automobile. Primjerice, za snimanje filma Brzi i žestoki: Tokio drift pojedini Mitsubishi Lancer Evolutioni, izvorno s pogonom na sve kotače, prepravljeni su na stražnji pogon kako bi mogli izvoditi tražena zanošenja.

Automobilska vrata ne zaustavljaju metke

Junak izlazi iz automobila, čučne iza otvorenih vrata i mirno preživi rafal iz automatskog oružja. U stvarnosti bi to bila iznimno loša zaštita. Obična automobilska vrata izrađena su uglavnom od relativno tankog lima, plastike i stakla. Većina metaka može ih probiti, pa čak i izaći na drugi stranu auta . Pojedini masivni dijelovi vozila, poput bloka motora, mogu pružiti znatno bolju zaštitu, ali ni ona nije zajamčena.

Na snimanju se koriste posebni efekti koji simuliraju pogotke, zamjenjivi dijelovi karoserije i digitalno dodane rupe. Tako automobil izgleda kao da prima desetke metaka, dok glumci ostaju potpuno sigurni.

Svaki sudar završava spektakularnim prevrtanjem

U filmovima je dovoljan mali udarac u bok automobila ili naglo zakretanje volana na savršeno ravnoj cesti da se auto prevrne nekoliko puta. U stvarnosti su takvi događaji znatno manje predvidljivi. Automobili se mogu prevrnuti nakon udara u prepreku, zapinjanja kotača ili iznimno nepovoljnog prijenosa opterećenja, ali običan bočni kontakt ili naglo zakretanje volana ne jamči spektakularan salto.

Zato kaskaderi koriste posebno pripremljene automobile i naprave koje pokreću prevrtanje. Poznat je primjer Aston Martina DBS iz filma Casino Royale iz 2006. godine. Budući da se automobil tijekom priprema nije nikako htio prevrnuti, ugrađena je pneumatska naprava koja ga je izbacila iz ravnoteže. Rezultat je bilo sedam okretanja što je svojedobno bio svjetski rekord. A koliko je tehnika napredovala pokazuje film Matchbox iz ove godine, za koji je kaskader automobil prevrnuo čak 14 puta, postavivši Guinnessov rekord.

Sudar, dim i eksplozija: Bježite, automobil će eksplodirati!

Možda je najpoznatiji filmski klišej automobil koji eksplodira nekoliko sekundi nakon nesreće. U stvarnosti benzinski spremnik ne ponaša se poput bombe. Za eksplozivno izgaranje potrebna je odgovarajuća smjesa gorivih para i zraka te izvor paljenja.

Automobili se nakon nesreća mogu zapaliti, a požari mogu biti vrlo opasni, no golema vatrena kugla nakon gotovo svakog sudara nema mnogo veze sa stvarnošću. Filmske eksplozije zato su posao stručnjaka za specijalne efekte, koji koriste kontrolirane pirotehničke sustave, dok se dio plamena i razaranja danas dodaje digitalno.

Beskonačni stupnjevi prijenosa i automobili koji "lete"

U filmskim potjerama vozač nerijetko ubacuje u višu brzinu pet, šest ili sedam puta, premda je već odavno postigao najveću brzinu. U stvarnosti mjenjač ima ograničen broj stupnjeva prijenosa, a svaka promjena ne znači novo čudesno ubrzanje.

Ni veliki skokovi nisu bez posljedica. Automobil koji preleti nekoliko desetaka metara i zatim bez oštećenja ovjesa nastavi punom brzinom je uglavnom stavr fantazije iz Hollywooda. Takvi doskoci stvaraju golema opterećenja, zbog čega se za snimanje koriste dodatno ojačani automobili, posebne rampe i digitalni efekti. Filmske ekipe često imaju nekoliko naizgled identičnih automobila. Jedan služi za krupne kadrove, drugi za brzu vožnju, a treći je unaprijed pripremljen za uništavanje.

Na kraju, cilj filma nije demonstrirati zakone fizike, nego zabaviti gledatelje. Ali kada automobil s prednjim pogonom ponovno prođe zavoj u savršenom zanošenju, zakoči uz zaglušujuću škripu i nakon sudara eksplodira, pravim ljubiteljima automobila teško je ne zakolutati očima.