Dok stojite pokraj crvenog Alfa Romea 164 QV, ostajete očarani jednom od najpoznatijih superlimuzina 1990-ih, i prije nego što ste pokrenuli kultni V6 Busso benzinac s 24 ventila karakterističnog svilenkastog moćnog zvuka. Ta sportska limuzina proizvedena je daleke 1993. godine, a u posve očuvanom stanju pronašli smo je kod vlasnika u okolici Zagreba. Nastala je kad su klinci ručicama mastili automobilska stakla da doznaju posljednju brojku na brzinomjeru i divili se klinastoj 4,6 metara dugoj karoseriji s golemim plastičnim sportskim dodacima. Quadrifoglio verde! Ta mitska oznaka zelene četverolisne djeteline milansku tvornicu neraskidivo veže uz autoutrke. Alfa 164 QV ni početkom 1990-ih nije bila osobito česta pojava, koja je kao najprestižniji model nova stajala čak 71.700 njemačkih maraka, a još je to manje danas, posebice u Hrvatskoj, pa nam je bilo pravo zadovoljstvo družiti se s tim autom i vlasnikom iz Dugog Sela koji ju je kupio od prijašnjeg vlasnika iz Dalmacije, a ni on ne zna ima li uopće još koja registrirana u nas.
Foto: Ivan Lacković
Ovo je svakako auto posebne sorte, jer je nastao kad su sportske limuzine visoke srednje klase brojnih proizvođača, za razliku od današnjih auta kod kojih je bitna veličina ekrana multimedije i serijski sustav koji upozorava na promjenu vozne trake, imale miris, okus i boju i kad je bilo najvažnije koliko je konja pod poklopcem i koja je maksimalna brzina. No sve stroži zakoni o ispušnim plinovima i zahtjevi za nižom potrošnjom do danas su kod brojnih proizvođača uspjeli ubiti interes za gradnju sportskih limuzina.
Tada su u toj klasi osim BMW-a s modelom M5 (e34), Mercedesa 500 E, Jaguara XJR TWR bili još i Alfa Romeo 164 QV, Lancia Thema 8.32 (s Ferrarijevim V8 motorom!), Opel s Omegom Lotus te Renault s brutalnom limuzinom Safrane Biturbo 4x4 Baccara. Danas ne samo da su sportske limuzine gotovo potpuno zaboravljena klasa, nego većina spomenutih proizvođača u programu uopće i nema limuzine visoke srednje klase. Danas su prave sportske limuzine visoke srednje klase samo još BMW M5, Mercedes E63 AMG i Jaguar XJR, kojima se poslije pridružio i Audi.
Razvoj modela 164 započeo je početkom 1980-ih kao posljednji projekt Alfa Romea u državnom vlasništvu, a preuzimanje Fiata zapravo je označio početak renesanse za marku. Premda je 164 bila prva velika Alfa s prednjim pogonom uopće i premda je postavljena na zajedničku platformu s Lanciom Themom, Fiatom Cromom i SAAB-om 9000 zahvaljujući sporazumu “Tipo 4” Talijana i Šveđana o proizvodnji velike limuzine radi što bolje kvalitete i manjih troškova, kad je 1987. najveća i najskuplja Alfa u programu predstavljena na Salonu automobila u Frankfurtu, brzo je osvojila simpatije. Osim 2.0 TS i 2.0 turbobenzinaca i 2,5-litrenog dizelaša tijekom proizvodnje stožerni motori bili su kultni benzinci 2.0 V6 Turbo i 3.0 V6 Busso, a oznaka QV pojavila se tek 1990. kad 164 doživljava prvi redizajn, s velikim 3,0-litrenim V6 Busso motorom s dva ventila po cilindru i 200 KS ispod poklopca te setom golemih plastičnih dodataka na dvobojnoj karoseriji.
Dvije godine poslije “dvoventilac” prepušta mjesto unaprijeđenoj izvedbi s 24 ventila i 232 KS (upravo je takav naš QV s fotografija), koja se proizvodila samo 1992 i 1993., kad prepušta mjesto jednako snažnoj izvedbi s oznakom Q4. Taj se pak model sa Steyr-Puch Viscomatic pogonom na sva četiri kotača i Torsenovim diferencijalom, koji je moment raspoređivao od 0 do 100 posto na stražnju osovinu, ovisno o uvjetima na cesti, proizvodio u malim serijama sve do 1997., kad ga je naslijedio novi model 166, s kojim oznaka QV odlazi u mirovinu.
Čim sjednete za volan Alfe 164 QV, jasno je kao dan da sjedite u Alfi, nestrpljivi da što prije okrenete ključ u bravi jer tada počinje simfonija velikog V6 Bussa, koji zvuči svilenkasto pri manjem broju okretaja, a vrlo srdito kad se nagazi gas. Dobro uhranjeni konji po mnogim kriterijima ponajboljeg V6 motora svih vremena ovu veliku limuzinu pretvaraju u pravu trkačicu u kojoj volan uvijek treba čvrsto držati. Dan u druženju s mitskom Alfom iz 1990-ih s djetelinom na stražnjem poklopcu prebrzo je prošao, a nasljednika čekamo i danas. Možda Talijani baš u Frankfurtu nakon punih 20 godina pokažu novu ammiragliu Alfettu s djetelinom!
Ukratko Ratnički ukrasi 1990-ih: predimenzionirani pragovi i branici, spojler na prtljažniku, dvostruki završetak ispuha i 16-colni trodijelni Speedline alunaplaci. Klinasti elegantan oblik Alfe 164 s tada najboljim koeficijentom otpora zraka u klasi od 0,30 kreirao je Enrico Fumia iz studija Pininfarina (zaslužan i za izgled Lancie Y, Alf GTV i Spider, Maseratija 3200 GT) Kultni Alfin Arese V6 benzinac remek-djelo je inženjera Giuseppea Bussa koji je konstruirao motore za brojne Ferrarije i Alfe, ovdje s obujmom od 3 litre i 232 KS. Alfa 164 QV je rijedak kolekcionarski auto, pogotovo ovakav u savršenom tvorničkom stanju sa 217.000 prijeđenih kilometara. Cijene se kreću od 5 do 20 tisuća eura Sportski ovjes osigurava sjajan kontakt s cestom, a kombinacija motora 3.0 V6 sa 323 KS i 6-stupanjskog Getragova ručnog mjenjača savršena je i za zavoje i za krstarenje autocestom Tipična Alfa: kombinacija tamne plastike i bež kožnih sportskih sjedala te trokraki upravljač. Elektronički prilagodljiv ovjes i “sve na gumbiće” dolazili su u serijskoj opremi. Straga se sjedi odlično, mjesta za dvoje odraslih ima napretek, koža je odlično očuvana i nakon 24 godine, a originalna je čak i na ručici mjenjača. Na dugačkom popisu opreme nalaze se i elektronički podesiva sjedala s memorijom, a na boku je dizajnerski potpis - Pininfarina Alfa 164 QV (1993.) TEHNIČKI PODACI Motor benzinski, 2959 ccm, V6 24v Snaga 171 kW/232 KS pri 6300 o/min Moment 284 Nm pri 5000 o/min Mjenjač ručni, 6 stupnjeva Dimenzije 455 x 176 x 139 cm Gume 205 55 ZR 16 Pogon na prednje kotače Masa 1530 kg Brzina 246 km/h 0 do 100 km/h 7,9 s Potrošnja 10,8 litara Cijena novog (1993.) 71.700 DEM |