Iskustva stečena kroz utrkivanje serijskim su automobilima često donijela veliki stražnji spojler za što bolji potisak. Tako da kod stražnjeg spojlera uglavnom ne možemo govoriti o estetskom dojmu koliko o koristi za postizanje boljih performansi.
Kod većine serijskih automobila koje predstavljamo u ovom članku oni itekako imaju smisla i nisu "montirani" samo za pokazivanje. Ovo je popis modela kojima je upravo "stražnje krilo" osiguralo besmrtni status. U prvom dijelu donosimo 10 modela s "krilima" od 1970-ig do 1990-ih...
Plymouth Roadrunner Superbird (1970)
Mopar je 1970-ih želio dominirati u NASCAR-u, najpopularnijim američkim utrkama, pa su osmislili "krilate" stvorove Superbird i Daytonu kako bi na oval doveli ozbiljnu potisnu silu.
Da bi se utrkivali s tim automobilima, Plymouth i Dodge morali su, naravno, izraditi i cestovne verzije, koje su postale jednima od najdivljijih, ali i izgledom najčudnijih automobila ikad. Posebno u ono vrijeme...
BMW 3.0 CSL "Batmobile" (1972)
"Batmobile" je krajnje ekstremna verzija BMW-ovog najegzotičnijeg automobila ranih 1970-ih, no osim za utrke, niti jedan nije napustio tvornicu s krilom koje je automobilu dalo nadimak. Razlog je bio taj što je poznati i veliki stražnji spojler u Njemačkoj bio ilegalan, pa ga je BMW spremio u prtljažnik kako bi ga vlasnici mogli naknadno korisiti ili neće.
Izrađeno je tek 39 originalnih BMW 3.0 CSL "Batmobile" s motorom od 3,2-litre i bili su homologacijski automobili za trkaći bolid Europskog prvenstva turističkih automobila. Kao i stražnji spojler, imali su "peraje" na vrhu prednjih krila i još jedan spojler iznad stražnjeg stakla za stabilnost smjera pri velikim brzinama tijekom utrkivanja.
Porsche 911 Turbo (1974)
Legendarni, prvi Porsche 911 Turbo (930) proslavio je njegov stražnji “Whale Tail” spojler (kitov rep). Međutim, ovaj nadaleko prepoznatljivi spojler ipak se prvi se put pojavio godinu dana prije predstavljanja Turba i to na modelu Carrera RS 3.0.
Taj RS model je bio egzotična, vrlo skupa varijanta odmah spremna za trkalište, a koja je koristila veliki stražnji spojler isključivo iz funkcionalnih razloga i bolje aerodinamike te bolje hlađenje boxera.
No kada se spojler pojavio na modelu 3.0 Turbo odmah nazvanom "Widowmaker", ovaj model označen je kao nešto posebno. Spojler je kasnije doživio određene preinake za službu kod kasnije verzije s 3,3-litrenim Turbo motorom iz 1978. godine, i to kako bi se smjestio međuhladnjak koji je pomogao povećati snagu na 300 konjskih snaga s originalnih 260 KS.
Lancia Thema 8.32 (1983)
Najveća Lancia u gami 1980-ih bila je čuvena Thema, a kod izbora najsnažnijeg pogona izbor je pao na čistu "sportivu". Ispod prednjeg poklopca, naime, ugrađen je 2,9-litreni V8 atmosferac iz Ferrarija 308 i Mondial Quattrovalvole.
S 215 KS ova je limuzina do 100 km/h stizala za 6,8 sekundi, a za što bolji potisak i stabilnost pri velikim brzinama brinuo se, prvi put ikad ugrađen spojler koji se putem elektrike uvlačio ili izvlačio iz "spremišta" na poklopcu prtljažnika.
Lamborghini Countach LP500S (1985)
Veliko krilo straga na Lamborghiniju Countachu bilo je popularna modifikacija, no i tvrtka ga je počela nuditi kao opciju sredinom 1980-ih. No bez efekta za aerodinamiku ili potisak: sve što čini je dodavanje težine i povećanje otpora zraka, ali Countach bez njega ne bi bio Countach.
Raraniji Countach LP400 smatra se ljepšim bez stražnjeg spojlera, ali to većinu kupaca nije spriječilo od 1978. nadalje odaberu stražnje krilo u obliku slova V. Opcija u obliku spojlera je stigla s modelom LP400S i mogao se brzo pričvrstiti vijcima ili pak skinuti, ovisno o želji vlasnika.
S pričvršćenim stražnjim krilom poboljšao je stabilnost pri velikim brzinama, ali na štetu najveće brzine. S postavljenim krilom, LP400S je bio 16 km/h sporiji nego bez njega. Lamborghini je taj gubitak riješio snažnijim varijantama LP500S i LP5000QV koji bi mogao postići 290 km/h.
Ford Sierra RS Cosworth (1985)
Ako je ikad jedan spojler sažeo čitavo desetljeće, bio je to taj masivan dodatak na Fordu Sierri RS Cosworth. Autor "krila" je Lothar Pinske, koji je razradio spojler koji je trebao biti postavljen visoko i jako istaknut kako bi se poništilo zračno strujanje koje je proizvodila trovratna varijanta Sierre.
Ideja je je isprva naišla na otpor uprave Forda, ali Pinske je inzistirao na njemu zbog postizanja veće maksimalne brzine.
Pokazalo se da je apsolutno u pravu i RS Cosworth je brzo postao gotovo nenadmašan na cesti i stazi. Kada je lansiran model homologacije RS500, imao je još agresivnije oblikovan spojler zahvaljujući maloj usnici na gornjoj plohi i donjem spojleru pričvršćenom za rub stražnjih vrata.
Audi Quattro Sport S1 E2 (1985)
Čak se i moćni Audi Quattro morao razvijati kako bi ostao u vrhu na svjetskom reli prvenstvu. To je rezultiralo modelom S1 1984. godine s više snage i karoserijom od kevlara radi smanjenja težine, ali upravo je E2 verzija zaista zapela za oko.
Njegovi ogromni prednji i stražnji spojleri bili su golemi, a sve kako bi proizveli dovoljnu potisnu silu kako bi Audi zadržao u nadmetanju sa svojim glavnim rivalima.
Kao i sve ostale reli momčadi notorne Grupe B, i Audi je svoje vrijeme završilo 1986. godine, ali S1 je dobio posljednji trenutak u središtu svjetske pozornosti kada ga je Walter Röhrl vozio do rekorda u usponu Pikes Peak 1987. godine u Coloradu.
Sa 750 KS i ranom verzijom PDK mjenjača s dvije spojke, ovom je Quattru bila potrebna sva aerodinamička pomoć koju je mogao dobiti kako bi odradio rekordno vrijeme od 10 minuta 47,85 sekundi.
Ferrari F40 (1987)
Ferrari F40 je jedan od najpoznatijih superautomobila svih vremena te junak postera 1980- između ostalog i zahvaljujući svojem stražnjem, veličinom zapanjujućem spojleru.
Automobil je i s tim kvadratičnim stražnjim "krilom" savršeno proporcionalan jer ono ne izlazi iz bočne konture karoserije, dajući mu ozbiljno svrhovit stav.
Kao i mnogi Ferrarijevi najveći automobili, i F40 je oblikovao Pininfarina. Leonardo Fioravanti bio je zadužen za izgled modela F40, a veliki integrirani spojler tako će uvijek ostati važnijim dijelom izgleda i privlačnosti ovog talijanskog superautomobila.
Fioravanti je želio nešto što će ne samo biti korisno za utrke, već će vlasnicima pružiti osjećaj motosporta čak i kad je automobil parkiran u garaži.
Stražnje "krilo" izrađeno od kevlara, baš poput ostatka vanjskih ploha F40, sastavni je dio cijelog stražnjeg poklopca motora i stakla, a sve se odiže zajedno kad se pristupa motoru. Na primjercima s originalnim prvim lakom čak je moguće vidjeti tkanje karbonskih vlakana odozdo jer su slojevi u boji bili svedeni na najmanju moguću mjeru radi uštede na težini.
BMW M3 E30 Sport Evolution (1989)
Kod kultnog BMW-a M3 E30 najsportskija varijanta nazvana je Sport Evolution. Izrađeno je tek 600 primjeraka, a jedan od dodataka bio je jedinstveni stražnji spojler koji se mogao prilagoditi tako da daje više ili manje potisne sile. Razlog ugradnje ovog spojlera bila je homologacija za utrke kako bi M3 bio konkurentan Fordu Sierri RS500 na stazi.
BMW M3 Sport Evo od 238 konjskih snaga bio vrhunski cestovni automobil, a promjena kuta krila bila je prilično jednostavna: postojala su tri položaja, od jedva primjetnih do izravno agresivnih. Veći prednji razdjelnik također je bio dio paketa Sport Evo.
Mercedes 190E 2,5-16 Evo II (1990)
Mercedes se jako potrudio s lansiranjem modela 190E 2.5-16 Evolution kako bi kupcima pružio alternativu BMW-u M3. Međutim, na modelu Evo II iz 1990. stvarno je došlo do sveobuhvatnog "bildanja" karoserije koje je završeno s golemim stražnjim spojlerom.
Umjesto manjeg spojlera kod Evo I, Evo II koji je bio čisti trkaći automobil za cestu imao je masivni, visok spojler.
Dizajnirao ga je profesor Richard Eppler sa Sveučilišta u Stuttgartu, a njegova vrijednost se pokazala u aerodinamičnom tunelu gdje je za Evo II smanjen otpor na 0,29Cd, a istovremeno je dobio više potisne sile.
Nije ni čudo što su svi od 502 proizvedena Evo II modela prodani prije nego što je automobil službeno predstavljen na salonu automobila u Ženevi 1990. godine. Danas su im cijene stvarno masne, kada se pokoji uopće nađe u prodaji.